Na planeti sve više ljudi, na Balkanu sve manje
Poluostrvo na jugoistoku Evrope je oduvek bilo emigraciono područje.
Foto: Pexels (Krizjohn Rosales)
Međutim, poslednjih decenija natalitet je toliko nizak da se broj stanovnika rapidno smanjuje i svim državama u regionu preti demografski kolaps.
Sedam dana pre kraja popisa u Srbiji popisano je tek 6,3 miliona, dok se procenjuje da će po okončanju biti između 6,5 i 6,6 miliona stanovnika. Kako je pre deceniju popisano 7,160 miliona žitelja, vidi se da je ljudi sve manje.
Srbija nije jedina koju je zahvatio ozbiljan gubitak stanovništva. Slične prošlogodišnje akcije u Hrvatskoj i Bugarskoj su pokazale pad stanovnika od 8,8, odnosno 11,4 odsto, a trend je još izraženiji u Severnoj Makedoniji i na Kosovu.
Zapravo, ceo Balkan se prazni, proces je praćen uočljivim starenjem preostalog stanovništva. Tako je prosečan građanin Severne Makedonije star 41,3 godine, čak šest i po više nego na popisu iz 1981.
Nestaju manji gradovi
Već tokom trajanja popisa izrečene su glasne primedbe na rad popisivača, previše ljudi je javilo da su ostali nepopisani. Pitanje koliko se izostavljenih samostalno prijavilo u naknadnih sedam dana datih za ovakve i slične slučajeve. Ipak, nesporno je da je broj stanovnika ozbiljno umanjen.
Moguće je da jug Srbije ne bude usamljen u drastičnom umanjenju - pogranične opštine u Vojvodini su takođe ugrožene "belom kugom". Za sada, podatak da je u odnosu na popis od pre deceniju Vranje izgubilo 10.000, a Leskovac 18.000 ljudi, zaista zabrinjava.
Mada su rezultati popisa krajnje nepovoljni, daleko od toga da su iznenađujći. Pad broja žitelja traje dugo, i sada se više ne dovodi u pitanje samo opstanak oko 1.000 manjih sela, već je i budućnost mnogih varošica upitna. I u tome Srbija nije usamljena, nestanak je zapretio možda najviše pojedinim delovima Kosova na kome je pre deset godina bilo 30 sela bez ijednog žitelja sa stalnim boravkom, a sada je takvih naselja blizu 250. Može se zamisliti koliki bi talas emigracije zahvatio južnu srpsku pokrajinu ako bi Evropska unija za žitelje ove regije odobrila viznu liberalizaciju.
Porazni rezultati popisa
Prošlogdišnji popis u Hrvatskoj je registrovao tek 3,899 miliona stanovnika, 400.000 manje nego deset godina ranije. Poređenje sa 1981. ukazuje na prave dimenzije demografskog kolapsa, tada je broj žitelja u Lijepoj našoj bio 5,160 miliona.
Možda su još porazniji lanjski popisni rezultati u Bugarskoj - tamo je 6,895 miliona, 11,5 odsto manje nego na prethodnom popisu. Minus u odnosu na popis od pre tri decenije (1991.) je dostigao 2,15 miliona. Zanimljivo da je manje žitelja zabeležen bukvalno u svakoj opštini, najmanji pad 1,5 odsto je u Sofiji. Najveći gubitak je zabeležen u Vidinu i obližnjim severnozapadnim krajevima, čak 25 odsto.
Za raziku od većine balkanskih država, Bugarska nije doživela raspad države, na njenoj teritoriji nije bilo sukoba, nije ni bombardovana... Štaviše, ne da nema spornih političkih tvorevna poput Republike Kosovo ili Republike srpske koje uzrokuju teškoće i susednim državama, već je članica Evropske unije u koju se svake godine sliva popriličan kapital.
Ne pomažu ni pare
Za razliku od brojnih balkanskih suseda, životni standard u Bugarskoj je poprilično narastao i sada mnogi tvrde da je primetno veći nego tokom socijalističkih vremena, što se nikako ne bi moglo reći za žitelje u državama nastalim raspadom Jugoslavije, izuzev Slovenije. Pa, ipak, pre svega mladi odlaze ne samo iz Vidina, Stare Zagore ili Plovdiva, veći i iz prestone Sofije.
Uprkos investicijama, novim fabrikama, povećem broju radnih mesta namenjenih "digitalnima", a tu se i novci iz evropskih fondova kojima se itekako podržavaju kulturne i zabavne delatnosti. Ne vredi, ne pomaže, val emigracije je zapljusnuo pogotovo mlađe stanovništvo istočnog suseda.
Sa druge strane, na planeti je svakim danom sve više ljudi, 15. novembra je zabeležen osmomilijarditi žitelj. Za samo 11 godina stanovnika je za milijardu više, a rast se nastavlja, istina sve sporije. Predviđa se da će trajati do 2084., kada bi neko vreme trebalo da ukupan broj ljudi stagnira na 10,4 milijarde, da bi početkom 22. veka počeo da opada.
Jedno dete u porodici
Zanimljivo je da je ljudi na planeti sve više, mada Evropa već dugo, ima negativan natalitet, a u poslednje tri i po decenije i najmnogoljudnija nacija, kineska. Politika "jedno dete u porodici" je u početku realizovana iz popriličnu strogu kontrolu komunističke partije, ali danas Kinezi rođeni kao jedinci smatraju normalnim da i porodice koje zasnuju imaju samo po jedno dete. Stoga je broj žitelja Kine pao na 1,4 milijarde i procenjuje se da će već za godinu, dve Indija po brojnosti preteći Kinu, mada je i u ovoj državi natalitet u padu kao posledica lako dostupnih kontraceptivnih sredstava.
Inače, tokom istorije broj ljudi je neprekidno rastao. Čak ni najveći, svetski ratovi nisu zaustavljali ovaj trend. Jedini izuzetak su bile globalne epidemije, od kojih je najpoznatija ona u Evropi koja je za tri godine sredinom 14. veka broj žitelja Evrope gotovo prepolovila.
Bogati arče resurse
Nauka smatra da se Homo sapiens pojavio pre 300.000 godina, da bi na prelasku u novu eru na svetu egzistiralo otprilike 190 miliona ljudi. Milijarda je dostignuta oko 1810. godine, a za rast na dve milijarde, 1928, čekalo se nešto više od veka. Potom se broj ljudi uvećava naglo i 1964 dostigao je godišnji rast od 2,2 odsto.
Od tada stopa rasta se smanjuje. Razlog naglog uvećanja vezuju se za manju smrtnost majki i dece, produženi prosečni životni vek i sve uspešniju medicinsku zaštitu.
Mada se povremeno može ćuti zebnja za budućnost čovečanstva, u Fondu za stanovništvo Ujednjenih nacija ističu da resursa ima dovoljno, ali bi bilo dobro da se pravilnije i odgovornije raspodele. Na deset odsto najbogatijih otpada polovina potrošenih resursa, dok je udeo deset odsto najsiromašnijih zanemarljiv.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
INTERVJU Kristian Novak: Svaki naš čin je ili političan ili konformističan
29.03.2024.•
0
"Svaki naš čin je ili političan ili konformističan", kaže u intervjuu za 021.rs hrvatski pisac Kristian Novak uoči predstavljanja njegovog novog romana "Slučaj vlastite pogibelji".
Biznis rata - nekome krv, nekome novac
27.03.2024.•
3
Već dve godine gledamo kako u Ukrajini bombe i granate razaraju, meci ubijaju.
Izborna frka: Klupa za Đurića
25.03.2024.•
7
Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.
Žrtvovanje naroda i teranje inata
24.03.2024.•
2
Živela sam i tada svoj mali pošteni život kao i sada!
Od vrata do vrata: Građansko upozorenje aktivistima SNS-a
20.03.2024.•
44
"Svaka iole odgovorna vlast bi nedavno 'građansko hapšenje' shvatila kao vrlo ozbiljno upozorenje", piše Rodoljub Šabić o nedavnim događajima na Voždovcu.
Izborna frka: Novosadski klot i frket
18.03.2024.•
9
Polako se zagreva predizborna atmosfera u Novom Sadu. No, izbori dođu i odu, a problemi se, nekako, nagomilavaju.
Siromašna provincija plaća potrebe Beograda
18.03.2024.•
15
Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.
Pobuna evropskih seljaka - strah od skupe hrane
12.03.2024.•
6
Već nedeljama po najvećim evropskim gradovima odvijaju se protesti seljaka, najžešći su upravo u najvažnijim prestonicama - Parizu, Berlinu i Briselu.
INTERVJU Zoran Subošić (Savršeni marginalci): Nismo imali nameru da prestanemo sa Hladnim pivom
12.03.2024.•
2
Bend Savršeni marginalci, koji čine članovi Hladnog piva, bez nekadašnjeg frontmena ovih hrvatskih pankera Mileta Kekina, svira u Novom Sadu, u četvrtak 14. marta.
Izborna frka: Sasvim stara priča
11.03.2024.•
3
Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.
Zašto slavimo: Za prošle, buduće i sadašnje revolucije
08.03.2024.•
18
Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena. Ako ste se danas probudili u Srbiji, to ste mogli da primetite po ljudima koji šetaju sa ružom ili karanfilom u ruci.
Imate li komentar?
08.03.2024.•
15
Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.
Izborna frka: Prva "koalicija" u Novom Sadu - SNS-SPC
04.03.2024.•
7
U narednih nekoliko meseci gotovo sve što se dogodi u Novom Sadu ima potencijal da postane predmet predizborne kampanje.
Nekad se ŠTA?
01.03.2024.•
3
Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.
Tekst oca devojčice ubijene u "Ribnikaru": Srbija je leglo neodgovornosti
29.02.2024.•
42
Slobodan Negić, otad devojčice ubijene u OŠ "Vladislav Ribnikar", napisao je autorski tekst koji je objavljen na sajtu Javni servis.
Naprednjački ktitori Limana
29.02.2024.•
41
Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.
Reko mi Saša sa interneta
22.02.2024.•
31
Tumarajući učmalim hodnicima interneta neretko naletim na smeće koje ljudi razvlače kao dokaz neke užasne nepravde koja se nad njima sprovodi.
Valuta pokazuje čije je Kosovo
02.02.2024.•
17
Nekoliko dana pred kraj 2023. godine, Nacionalna banka Kosova je obznanila da od 1. februara neće tolerisati plaćanja u dinarima.
Vidite da može drugačije
31.01.2024.•
0
Nedavno sam pisao da je potpuno normalno da poslodavac koji smatra da ne posluje zadovoljavajuće i nema dovoljan obim posla, može da otpusti deo radnika koje smatra za višak.
Komentari 7
Rasa sa salasa
VV NS
Kad AV postane doživotni preCednik i bude zabranjeno bilo kakvo kritikovanje njegovog lika i dela sve će leči na svoje...
Djuri
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar