Šta je to Novi Sad? Laze Telečkog i Njegoševa?
Dve ulice u centru grada, Laze Telečkog i Njegoševa, oslikavaju duh vremena u Novom Sadu. No, čak i njihova moć "glavnog toka" nam malo pomaže u traganju za identitetom grada.
Foto: 021.rs
Ove dve paralelne ulice, odnosno njihovi zamrli životi tokom dana i noćna vrcavost, ne dodiruju se, ali predstavljaju dve kulture našeg prevrtljivog doba. U jednoj vidimo neodizelaše poluotvorenih usta, u drugoj japi reinkarnaciju za 21. vek.
One su tržište, obrtanje novca, prostor u kom se kupuje izmeštanje iz svakodnevnice i utapanje radnih sati u znoj, iskrivljene vilice, pšenično-ipa-pale-ale-craft-džentri pivo, klopu koja je smlaćena na brzinu, ali je prodata pod fensi etiketom. Magovi su shvatili da je sve u brendiranju, pa su tim tragom krenule i ulice. Behaton je nemi radikalski svedok koktela koji nečiji želudac nije mogao da podnese.
U te dve ulice, čini se, živi Bodrijarova teza o modernom gradu kao spektaklu potrošnje i potrošnji spektakla. Bilo kako bilo, to jeste deo identiteta Novog Sada. Problem je što je ovo pitanje zamršeno, podrazumevalo bi da postoji jedan Novi Sad, a njih ima više. Društva se identitetski usložnjavaju i tu sudbinu dele gradovi. Imaju mnoštvo identiteta i moguće da baš zbog toga nemaju nijedan.
Ukoliko samo prođete virtuelnim ulicama društvenih mreža videćete da je Novi Sad mnogo toga. To je i bastion antifašizma i naci grafiti, servus i srpstvo, modernost i uporno koračanje ka tradicionalizmu, Exit i pun Spens za Baju Malog Knindžu, blaga gordost i sitna potkupljivost, srednja Evropa i periferija bivšeg carstva, mesto političke promene i decenijsko tamničenje grada, stremljenje ka boljem manifestovano kao puko izražavanje želje. Grad je sada tvoj, peva Buldožer.
U tom tumaranju po mraku radi napipavanja odgovora na pitanje "ko si, šta si", mnogo je jauka zbog malog prsta kojim ste udarali u neki predmet. Onda se igra na sigurno, traže se konture onoga što smo tokom vremena shvatili kao simbole polisa. Tu vidimo obrise Petrovaradinske tvrđave, sata, visoki krov Katedrale, podignutu ruku Miletića i kao da čujemo odjek "Matilde" iz Gradske kuće.
Možda smo time izgradili spoljašnu sliku grada, ono što ćemo pokazati turistima, ali nam nedostaje unutrašnja, sve ono što živimo mi od Novog naselja do Limana, od Podbare do Klise, Futoga do Kaća, ono što, usled sveprisutnosti, ni ne registrujemo. U toj unutrašnjosti srećemo sve što grad zaista čini dobrim i ono zbog čega postaje sve nepodnošljiviji.
Kada bismo gledali samo tu spoljašnu, "razgledničku" sliku grada, delovao bi nam lepšim, ali bila bi to zabluda, ćorsokak samozaljubljenosti. Ipak, i ta slika je važna, jer ukoliko bi ona nestala ili se izmenila, iskrunilo bi i ono zbog čega je od šanca nastao grad. Uprkos fasadnom šminkanju, to se sa novosadskim simbolima i dešava.
Dakle, čitava zbrka je nastala oko toga šta je Novi Sad, koliko ga ili koliko ih ima, postoji li uopšte kao nešto više od prostora u vremenu ili je važan samo doživljaj? Da li bismo imali odgovor na pitanje, odnosno stih iz pesme sastava Einstürzende Neubauten: Pitam se da li grad mari za mene?
Pa, opet, u nama postoji nešto zbog čega postavljamo pitanja, zbog čega nam je važno. To nešto bi moglo da bude prostorni identitet, bave se naučnici time i, pojednostavljeno, reč je o tome da prostor u kom živimo može da utiče na naše poimanje sveta. I to je sasvim logično.
Novi Sad je primer nepredvidive temporalnosti "lica grada", konstantne promene i nedefinisanosti. Samo u 20. veku grad je svedočio promenama svoje strukture u barem tri navrata kada su talasi novih stanovnika zapljuskivali zidine (z)grada.
U početku, Novi Sad je bio isuviše mlad da bi njegovo identitetsko tkivo podnelo te promene, dok se na kraju veka raspalo društvo i više nije bilo ni grada. Ljudi su porobili prirodu i pripitomili životinje, zašto nas čudi kada grad u koji dođu prilagođavaju sebi? Uostalom, nije samo do ljudi, Novosađani su danas živi svedoci uređivanja grada po volji kapitala.
Svaki stanovnik je Novi Sad za sebe. Pitanje toga šta bismo menjali u gradu ima mnogo veze sa tim šta bismo menjali kod sebe. Ne može grad da bude bolji od nas samih. I to je danas, deluje mi, ono što muči Novi Sad.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
Komentari 18
mrva
Nervozni glasač
Gile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar