
Ide li Novi Sad u visinu ili Novosađani idu u dubinu?
Dok sede u automobilima ljudima se javi neki opuštajući osećaj izolovanosti od ostatka sveta.

Foto: 021.rs
Kada stanete na semafor možete da osmotrite šta se dešava oko vas. Ukoliko nema zatamnjenih stakala, naravno.
Tako se neka žena upitno ogleda u retrovizoru i osmeh se tek nagoveštava. Taj pogled preseca momak koji je spustio stakla, pa i nezahvalna publika može da načuje muzički ajdidžej izbor vozača. Stao je na crveno, uzeo telefon, dodao modni detalj na glavu i počeo da hvata dobar ugao za selfi u svojoj, verovatno, polovnoj komori.
Na različitim nivoima u vozilima se odvija neka vrsta autorefleksije. Tragom toga, dok čekićate na semaforu, spremajući se da već na žuto startujete, jer ne znate da li je neki nestrpljivac iza vas, koliko god se osećali izolovano, možete da osmotrite vašu okolinu. Automobil u kojem ste, ipak, nalazi se u nekoj ulici, okružen je nekim gradom.
Tako se možete naći u situaciji da se, dok osluškujete radi li motor kako treba, saginjete i naginjete ka "šoferci" pokušavajući da vidite nebo. Ne činite to da biste proverili sprema li se kiša, već da biste videli ima li neba uopšte.
Ne treba da vas začudi ukoliko se, dok čekate zeleno na Bulevaru kralja Petra ili u Hadži Ruvimovoj, zbog blokova koji vas okružuju, osetite kao u kotlini. Kako ljudi grad ne prelaze letom, već uglavnom cipela zakovanih za asfalt, valjda bi trebalo i da se posmatra iz te (prirodne) pozicije. Ta mala autorefleksija omeđena semaforskim vremenom može vas dovesti do misli da ne ide Novi Sad u visinu, nego vi idete u dubinu.
Oni koji su odrastali na Novom naselju lagodno su sa šarengradskih ulica mogli da gledaju na Frušku goru. Danas je to i dalje moguće, ali je prostor za pogled skučen. Na ovu gradsku četvrt se i dalje, s razlogom, gleda kao na jednu od retkih koja nudi stanovanje sa "humanim rešenjima". Ipak, pitanje je koliko dugo će to još trajati.
Novi Sad se brzinski menja i pitanje visine ili dubine ne tiče se nužno investitorskog urbanizma. To je, u stvari, pitanje poimanja promena i spremnosti da se one dočekaju na određeni način.
Da se nešto menja u gradu možete ne samo da vidite, nego i da čujete kroz prisustvo jezika koji većina ne razume. Pomalo je uzbudljivo to što smo savremenici promene strukture stanovništva, iako se o tome ne govori mnogo, pa se postavlja pitanje da li smo dobili putnike prolaznike, sugrađane koji su ovde našli dom ili stanovnike koji će živeti izolovano od zajednice zato što neće ni prepoznati njeno postojanje?
Ukoliko se dogodi ovo poslednje, to neće biti njihova krivica, već sticaj okolnosti. Rusi i Ukrajinci su se u Novom Sadu zatekli u trenutku kada grad postaje velik, a taj rast prati odsustvo ideje kakav bi trebalo da bude.
(Anti)ideologija vladajuće partije preslikala se i na duh grada, tako je Novi Sad postao "catch-all city". Svega ima, i šta treba i šta ne treba, omogućeno je svima da se pokažu. Ipak, jasnu podršku vlasti dobija ideja po kojoj su ključne vrednosti "lepše strane grada" tradicionalizam, nacionalizam, odsustvo (samo)kritike i herojstvo prikazano kroz MMA borce. Uz sve to, vlastodršci se, kao i svi pre njih, predstavljaju kao oni koji će od novosadske palanke konačno učiniti grad.
Kroz istoriju Novog Sada možemo primetiti da promene koje su uticale na sam grad nisu bile tihe, već su bile prećutkivane. Ta raznovrsnost identiteta predstavlja bogatstvo, ali je od nje slaba vajda ukoliko ne postoji saglasnost u vezi sa tim šta bi u gradu trebalo da se poboljša. Prvi korak ka tome jeste primećivanje, pa da vidimo gde smo.
Iz tog razloga - neobavezan savet - praktikujte autorefleksiju dok čekićate u saobraćaju. Onda možda, jednog dana, ni gužvi neće biti.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Komentari 12
Nemanja
A mi Novosađani s mozgom se sećamo kako su sva ta preduzeća propala 90-tih zbog sankcija i drugih posledica velikosrpskog divljanja, pa ste svi koji ste u njima dočekali 2000-tezapravo vrteli palčeve u fantomskim firmama.
Novosadjanin
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar