U Vojvodini sve više pacijenata, a loši uslovi za palijativno lečenje

Budući da se palijativno zbrinjavanje najčešće dovodi u vezu sa starijim osobama, ove godine je Svetski dan hospisa i palijativne nege posvećen "nevidljivim pacijentima" kao što su deca, pripadnici LGBT populacije, zatvorenici, vojnici, kao i osobe koje žive u seoskim sredinama, navodi se u saopštenju Pokrajinskog ombudsmana.
Budući da se palijativno zbrinjavanje najčešće dovodi u vezu sa starijim osobama, ove godine je Svetski dan hospisa i palijativne nege posvećen "nevidljivim pacijentima" kao što su deca, pripadnici LGBT populacije, zatvorenici, vojnici, kao i osobe koje žive u seoskim sredinama, navodi se u saopštenju Pokrajinskog ombudsmana.

Pokrajinski zaštitnik građana je 2013. godine započeo istraživanje ostvarivanja prava pacijenata obolelih od neizlečivih bolesti. Uočeno je da je deo aktivnosti u cilju obezbeđivanja kvalitetnije usluge palijativnog zbrinjavanja, predviđenih Strategijom za palijativno zbrinjavanje Republike Srbije, ostao nerealizovan.

Dve godine kasnije, 2015. sprovedeno je novo istraživanje u zdravstvenim ustanovama na svim nivoima zdravstvene zaštite  u Vojvodini sa ciljem da se ustanovi da li su u međuvremenu unapređene zdravstvene usluge pacijentima kojima je potrebna palijativna nega.

Pokrajinski zaštitnik građana je na osnovu prikupljenih informacija zaključio da uvođenje usluge palijativnog zbrinjavanja i nege u Vojvodini teče sporo.

Palijativnu negu pružaju službe kućnog lečenja i nege u 63 odsto domova zdravlja u Vojvodini, a na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite jedinice za palijativno zbrinjavanje postoje u bolnicama u Subotici, Zrenjaninu, Somboru i Kikindi. Najveći problem u obezbeđivanju i pružanju odgovarajuće palijativne nege pacijentima predstavlja nedostatak lekara i medicinskih tehničara/sestara, kao i nemedicinskog osoblja (psihologa, farmaceuta, socijalnih radnika). Uz to, postoji potreba za obukom većeg broja zdravstvenih radnika, a 80 odsto domova zdravlja navodi da im nedostaje i odgovarajuća oprema, prostor, lekovi i vozila kako bi palijativnu negu i lečenje pružali na odgovarajući način.

Istovremeno, potreba za palijativnim lečenjem i negom u Srbiji i Vojvodini sve je veća, čemu doprinose i demografski trendovi i sve veća zastupljenost starijih među stanovništvom.

Potreba za ovim vidom zdravstvene zaštite nastaje i kao posledica sve većeg broja obolelih od kardiovaskularnih i malignih bolesti, šećerne bolesti, neuromuskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, HIV/AIDS, saobraćajnog traumatizma i drugo, a među "nevidljivim pacijentima" nalaze se i deca. Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine prepoznao je ovaj problem, te je u ovoj ustanovi u toku procedura za izmenu organizacione strukture radi formiranja jedinice za palijativnu negu.

Izveštaj o istraživanju "Organizacija palijativnog lečenja i nege i ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu u oblasti palijativnog lečenja i nege na području AP Vojvodine" dostupan je na sajtu Pokrajinskog zaštitnika građana OVDE.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina