Opštinskom mediju sve, ostalima mrvice
O sumornoj stvarnosti u kojoj se danas nalazi lokalno novinarstvo, odnosu sa lokalnim vlastima, kao i dobrim i lošim stranama predstojeće privatizacije govorili su vlasnik i glavni urednik Bečejskog mozaika Vladan Filipčev, direktor lokalnog Active radija Ferenc Berček i novinarka Smiljana Milinkov.
Berček je istakao da lokalni mediji danas teško funkcionišu usled nedostatka novaca, ali i sve vidljivijih pritisaka vlasti koje odlučuju o tome kome će dati pare predviđene za javno informisanje. On kaže da je teška ekonomska situacija uticala i na kvalitet programa, jer su za dobru informativu potrebni novinari, a para za njihove plate nema. Kako smatra, najavljen završetak privatizacije trebao bi da malo olakša položaj privatnih medija koji će tada biti ravnopravniji na tržištu. To konkretno znači da opštinski mediji koji se danas većinski finansiraju iz budžeta više neće moći da dampinguju cene oglasnog prostora, a za novac koji će se izdvajati na projekte moći će svi ravnopravno da se nadmeću putem konkursa.
Berček kaže da je trenutna situacija neizdrživa jer je svuda ista situacija - opštinski medij dobija ogromna sredstva iz budžeta, dok drugim medijima idu samo "mrvice", a tržište je toliko slabo da se teško zaradi svaki dinar. On je naveo primer novobečejskog radija kojem opština izdvaja 15 miliona godišnje, dok svi ostali mediji na tom području dobjiju zajedno tek dva miliona.
Filipčev ocenjuje da je to dokaz kako razmišljaju političari na lokalu. Kako kaže, taj stav da ćeš pare dobiti samo ako pišeš kako njima odgovara, poligon je za "disciplinovanje medija i perfidnu cenzuru". Filipčev smatra da su ovakvom stanju u novinarstvu delom doprineli i sami urednici i novinari, pod izgovorom da "i oni imaju porodicu" pa onda pristaju na mnoge stvari koje nemaju veze sa moralom i profesionalizmom.
On dodaje da je autocenzura i cenzura o kojoj se u poslednje vreme puno govori samo kolateralna šteta i posledica stanja u kojoj se nalazi novinarstvo, te da je opšta besparica i siromaštvo dovelo do toga da oni koji treba da plasiraju informacije od javnog značaja praktično mere i vagaju da li će to što će objaviti imati uticaja na njihovo poslovanje. "U tako osiromašenom ambijentu politički moćnici u lokalnim sredinama ovu tešku situaciju zapravo koriste za disciplinovanje medija", kategoričan je Filipčev.
Milinkov smatra da je primer kako se raspodeljuje novac za medije u Bečeju i okolini odličan primer za sve koji smatraju da medije ne treba privatizovati. "Neko ko dobije ogromne novce od opštine i ne razmišlja o tome kako da ih zaradi na tržištu znači da je on samo jedna vrsta produžene ruke te iste vlasti. Tu nema profesionalnog novinarstva i kritike. I to je pravi pokazatelj koliko je situacija u novinarstvu loša", smatra Milinkov.
Šta su još kazali sagovornici u ovoj debati možete ovde poslušati u celosti.
Radijske debate o stanju u medijima održane su u studijima novosadskog Radija 021, Radio Sombora, RTV Santos iz Zrenjanina, RTV Yu Eco iz Subotice, Radio Srema iz Rume i bečejskog Active radija.
O problemima s kojima se suočavaju lokalni mediji, kao i značaju javnog informisanja govorili su medijski eksperti, novinari, urednici i vlasnici lokalnih medijskih kuća. Oni su kroz ove razgovore pokušali građanima Vojvodine da objasne značaj javnog informisanja i slobodnog novinarstva i ukažu na probleme u kojima se mediji i novinari danas nalaze.
Javne radijske debate realizovane su uz podršku Evropske unije u okviru programa "Jačanje medijske slobode u Srbiji" kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji. Stavovi izneti u njima su isključiva odgovornost Radija 021 i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar