Važnost lokalnih medija videla se tokom poplava

U pretposlednjoj javnoj debati posvećenoj situaciji u medijskoj sferi razgovaralo se o značaju lokalnih medija.
U pretposlednjoj javnoj debati posvećenoj situaciji u medijskoj sferi razgovaralo se o značaju lokalnih medija, a sagovornici su bili novinarka i asistentkinja na žurnalistici novosadskog Filozofskog fakulteta Brankica Drašković, kao i poznata novinarka iz Rume, Katarina Filipović.

Koliko su lokalni mediji važni i bitni za lokalnu zajednicu pokazalo se tokom prolećnih poplava koje su, između ostalog, zadesile i dobar deo Srema, navodi Filipovićeva koja je 12 godina provela na medijima u ovom regionu. Ona kaže da su ovako obilne poplave koje su zadesile Srbiju bile dobar primer da se uoči razlika između lokalnih i nacionalnih medija.

Dok su nacionalni mediji pokrivali teritoriju cele zemlje i ravnomerno izveštavali o situaciji u svakom kraju, lokalni su bili fokusirani isključivo na probleme u "svom dvorištu". Zbog toga je i publika mnogo više pratila lokalne medije jer ih je daleko više zanimalo šta se dešava kod njih, pošto na nacionalnim medijima ne mogu doći do takvih informacija. Kako kaže Filipovićeva, upravo su tada dominirali lokalni mediji koji su pravovremeno i konstantno izveštavali o tome na kojim lokacijama se prikuplja pomoć za ugrožene, gde su potrebne hitne radne akcije, itd. "Pa ko bolje poznaje teren i ljude od lokalnih novinara", ocenjuje ova rumska novinarka i dodaje da je, zbog teške ekonomske situacije koja je pogodila novinske kuće, ovo bila retka prilika da urednici i novinari smognu snage da se bave svojim poslom onako kako se to od njih očekuje.

Brankica Drašković smatra da se, zbog učestalih i sve žešćih političkih i ekonomskih pritisaka srozala novinarska profesija, ali da svetlih pera novinarstva i dalje ima i da će ih uvek biti. Ona dodaje da država mora da se povuče iz vlasništva u medijima jer su opštinski mediji faktički postali državno-paritjski modeli - UO i rukovodstvo se biraju po partijskoj liniji, a sadržaj se ne razlikuje mnogo od partijskog biltena. Draškovićeva kaže da bi nakon što reguliše set medijskih zakona, država trebalo da obrati pažnju i na jačanje javnih servisa i da stvori uslove za funkcionisanje civilnih medija, odnosno medija lokalne zajednice. "Država jednostavno mora da obezbedi prostor za javni interes, jer građani imaju pravo na pouzdanu i blagovremenu informaciju i to je njihovo osnovno pravo".

Ova novosadska novinarka podseća na činjenicu da su mediji naročito važni političarima i funkcionerima kako bi preko njih ostvarivali svoje interese i da je to posebno vidljivo u onim kućama koje finansira država ili lokalna samouprava. Takođe, kako smatra, problem je  i ogroman broj elektronskih i štampanih medija za ovako malu zemlju kakva je Srbija.

Filipović i Drašković su se posebno osvrnule na pojavu cenzure i autocenzure u lokalnim medijima, što možete čuti ako poslušate celu debatu.

{mp3}2014EUSZB/debate/0606ruma{/mp3}

Radijske debate o stanju u medijima održane su u studijima novosadskog Radija 021, Radio Sombora, RTV Santos iz Zrenjanina, RTV Yu Eco iz Subotice, Radio Srema iz Rume i bečejskog Active radija.

O problemima s kojima se suočavaju lokalni mediji, kao i značaju javnog informisanja govorili su medijski eksperti, novinari, urednici i vlasnici lokalnih medijskih kuća. Oni su kroz ove razgovore pokušali građanima Vojvodine da objasne značaj javnog informisanja i slobodnog novinarstva i ukažu na probleme u kojima se mediji i novinari danas nalaze.

Javne radijske debate realizovane su uz podršku Evropske unije u okviru programa "Jačanje medijske slobode u Srbiji" kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji. Stavovi izneti u njima su isključiva odgovornost Radija 021 i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Vesti

Za ulazak u EU ključna i komunikacija sa građanima

Šef delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport smatra da projekat ujedinjenja Evrope ne može da se završi bez učešća svih zemalja regiona, uključujući i Srbiju i da postoji posebna posvećenost našoj zemlji. 

Sudija mora biti neprikosnoven i nepomerljiv arbitar

U petoj radijskoj debati na temu pravosuđa, relizovanoj u okviru ciklusa "Sigurnost za budućnost", razgovaralo se o radu sudija, nezavisnosti pravosuđa i nizu nerešenih stvari koje nijedna od dve reforme nije uspela da reši.

Stalnost sudske funkcije izuzetno važna

Kakva je sudska praksa kod nas, zbog čega se čini da je puno nezadovoljnih presudama i zbog čega je važna stalnost sudske funkcije, neke su od tema o kojima se debatovalo na temu reforme pravosuđa.

Omogućiti građanima da im sudovi budu dostupni

U trećoj po redu radijskoj debati u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" razgovaralo se o dostupnosti sudova, sporosti vođenja postupaka, ali i mogućim rešenjima kako ubrzati suđenja.

Građanima najvažnija efikasnost sudstva

U trećem ciklusu projekta "Sigurnost za budućnost" koji je posvećen problemima u srpskom pravosuđu, govorili su profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu Senad Jašarević i predsednik Advokatske komore Vojvodine Srđan Sikimić.

Štrajkom advokata građani dobili pravo izbora

Prva u nizu radijskih debata na temu stanja u srpskom pravosuđu u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" održana je u Bečeju, dan nakon što je okončan četvoromesečni štrajk advokata.

Pošten rad se isplati?

Četvrta od šest radijskih debata na temu korupcije u okviru ciklusa projekta "Sigurnost za budućnost" obrađivala je neke od osnovnih korupcionih pojava.

Rade bez dozvole i dobijaju pomoć države

Treća po redu debata u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" razotkrila je u kakvim uslovima danas rade mediji u Zrenjaninu i odgovorila na pitanje zašto je važno što pre doneti set medijskih zakona.

Neizvesna sudbina poznatog gradskog radija

Druga u nizu radijskih debata u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" bavila se problemima s kojima se suočavaju subotički mediji, a sagovornici su bili bivši direktor Radio Subotice Toni Bedalov i medijski ekspert Smiljana Milinkov.