Rade bez dozvole i dobijaju pomoć države

Treća po redu debata u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" razotkrila je u kakvim uslovima danas rade mediji u Zrenjaninu i odgovorila na pitanje zašto je važno što pre doneti set medijskih zakona.
Treća po redu debata u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" razotkrila je u kakvim uslovima danas rade mediji u Zrenjaninu i odgovorila na pitanje zašto je važno što pre doneti set medijskih zakona. Sagovornici su bili glavni urednik lista "Zrenjanin" i član UO RTV-a Dalibor Bubnjević, te direktorka lokalne RTV Santos Dubravka Popović.

Iako u Zrenjaninu nema mnogo medija (2 televizije, 3 radio stanice i jedan nedeljnik), kao i u drugim sredinama, opštinski Radio Zrenjanin privilegovan je u odnosu na ostale pa pare iz budžeta za plate 36 zaposlenih redovno stižu. Popovićeva kaže da je problem u tome što oni nikom ne odgovaraju za rezultate svog rada i da je taj broj zaposlenih ogroman za jednu lokalnu radio stanicu. Ona smatra da mediji u vlasništvu države nemaju svrhu postojanja, sem što izigravaju političku organizaciju.

Bubnjević ocenjuje da su privatni mediji danas daleko veći kontrolori demokratičnosti i da rade u interesu javnosti, nego što je to slučaj sa onim koje finansira grad. Kako kaže, daleko je veći stepen slobode u pisanju i uređivanju, pa je i normalno što lokalni političari jedino zaziru od pitanja novinara sa privatnih medija.

Dubravka Popović dodaje da je komercijalnim medijima jednostavno stalo do svog programa, oni se trude da dođu do publike kako bi opstali na tržištu, pa je besmisleno govoriti o tome da je veći profesionalizam novinara čije plate zarađuje neko drugi. Bunjević kao dobar primer navodi svoj nedeljnik koji je privatizovan pre sedam godina i gde je danas prosečna zarada 42.000 dinara, a urednički kolegijum čine samo fakultetski obrazovani i ljudi iskusni u svom poslu.

Oba sagovornika se slažu u oceni da će najavljeni set medijskih zakona, koji bi trebao da se usvoji tokom leta, doneti boljitak medijima. Popovićeva se međutim plaši da bi moglo sve ostati "mrtvo slovo na papiru", jer se ni postojeći zakon ne primenjuje kako bi trebalo. Navela je slučaj zrenjaninske kablovske televizije KTV koja bez dozvole emituje i zemaljski program, ali to nije sprečilo republičko Ministarstvo kulture da im dodeli sredstva na nedavnom konkursu pa ispada da država time podstiče pirateriju.

Bubnjević očekuje da će se budući zakoni primenjivati i da će srpski mediji i novinari konačno moći da uživaju standarde EU. Ti standardi su pravna zaštita novinara, poštovanje slobode govora koju danas najviše ugrožavaju sudovi, kao i veća odgovornost samih medija kako ne bismo bili tabloidno društvo.

Celu debatu možete poslušati u celosti.

{mp3}2014EUSZB/debate/2305zrenjanin{/mp3}

Radijske debate o stanju u medijima održane su u studijima novosadskog Radija 021, Radio Sombora, RTV Santos iz Zrenjanina, RTV Yu Eco iz Subotice, Radio Srema iz Rume i bečejskog Active radija.

O problemima s kojima se suočavaju lokalni mediji, kao i značaju javnog informisanja govorili su medijski eksperti, novinari, urednici i vlasnici lokalnih medijskih kuća. Oni su kroz ove razgovore pokušali građanima Vojvodine da objasne značaj javnog informisanja i slobodnog novinarstva i ukažu na probleme u kojima se mediji i novinari danas nalaze.

Javne radijske debate realizovane su uz podršku Evropske unije u okviru programa "Jačanje medijske slobode u Srbiji" kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji. Stavovi izneti u njima su isključiva odgovornost Radija 021 i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Vesti

Za ulazak u EU ključna i komunikacija sa građanima

Šef delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport smatra da projekat ujedinjenja Evrope ne može da se završi bez učešća svih zemalja regiona, uključujući i Srbiju i da postoji posebna posvećenost našoj zemlji. 

Sudija mora biti neprikosnoven i nepomerljiv arbitar

U petoj radijskoj debati na temu pravosuđa, relizovanoj u okviru ciklusa "Sigurnost za budućnost", razgovaralo se o radu sudija, nezavisnosti pravosuđa i nizu nerešenih stvari koje nijedna od dve reforme nije uspela da reši.

Stalnost sudske funkcije izuzetno važna

Kakva je sudska praksa kod nas, zbog čega se čini da je puno nezadovoljnih presudama i zbog čega je važna stalnost sudske funkcije, neke su od tema o kojima se debatovalo na temu reforme pravosuđa.

Omogućiti građanima da im sudovi budu dostupni

U trećoj po redu radijskoj debati u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" razgovaralo se o dostupnosti sudova, sporosti vođenja postupaka, ali i mogućim rešenjima kako ubrzati suđenja.

Građanima najvažnija efikasnost sudstva

U trećem ciklusu projekta "Sigurnost za budućnost" koji je posvećen problemima u srpskom pravosuđu, govorili su profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu Senad Jašarević i predsednik Advokatske komore Vojvodine Srđan Sikimić.

Štrajkom advokata građani dobili pravo izbora

Prva u nizu radijskih debata na temu stanja u srpskom pravosuđu u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" održana je u Bečeju, dan nakon što je okončan četvoromesečni štrajk advokata.

Pošten rad se isplati?

Četvrta od šest radijskih debata na temu korupcije u okviru ciklusa projekta "Sigurnost za budućnost" obrađivala je neke od osnovnih korupcionih pojava.

Neizvesna sudbina poznatog gradskog radija

Druga u nizu radijskih debata u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" bavila se problemima s kojima se suočavaju subotički mediji, a sagovornici su bili bivši direktor Radio Subotice Toni Bedalov i medijski ekspert Smiljana Milinkov.