Stalnost sudske funkcije izuzetno važna

Kakva je sudska praksa kod nas, zbog čega se čini da je puno nezadovoljnih presudama i zbog čega je važna stalnost sudske funkcije, neke su od tema o kojima se debatovalo na temu reforme pravosuđa.

Kakva je sudska praksa kod nas, zbog čega se čini da je puno nezadovoljnih presudama i zbog čega je važna stalnost sudske funkcije, neke su od tema o kojima se debatovalo na temu reforme pravosuđa. Sagovornici su bili predsednik Advokatske komore Vojvodine Srđan Sikimić i stručnjak za radno pravo, profesor sa Pravnog fakulteta Senad Jašarević.

Sikimić kaže da je erozija u srpskom pravosuđu počela još 80-tih kada su sudovi postali mesto za zapošljavanje.

- Sudija ne sme da ide na posao, sudija mora da ide da sudi. Da bi to radio ne može da mu se određuje fizička norma, ne može se očekivati da on sudi 8 sati tokom dana jer se tako neće upoznati sa predmetima. A da bi se upoznao s njima on ne može da ih nosi kući, već je potrebno da se u toku radnog vremena pripremi za određeni slučaj. Problem je i što organizacija rada nije dobra. Stručni saradnici umesto da pripremaju sudiji predmet za suđenje, uglavnom pišu odluke. Takođe postoji ogroman broj pripravnika, po više njih na jednog sudiju. Onda sudija nema vremena da im se posveti, pa oni nemaju dobru praksu. Svi ti detalji su sitni, ali dok se ne reše, tapkaćemo u mestu - kaže Sikimić

Jašarević navodi da je potrebno da onaj ko se bira za sudiju mora da iza sebe ima ogromnu praksu. - Samo najbolji pravnici mogu da postanu sudije. Naše sudije su dobre, ali nemaju dobre, odgovarajuće uslove za rad. Primedba je da se suviše drže slova zakona u jezičkom smislu. Takođe, činjenica je da su određeni sudovi preopretereći, a neki nemaju dovoljno posla, pre svega u manjim sredinama. Dakle, neki imaju nekoliko puta više predmeta neko što im treba i to se dešava u velikim gradovima, tamo su sudije preopterećene i onda dolazi do odugovlačenja sudskih postupaka - ocenjuje Jašarević.

Predsednik Advokatske komore Vojvodine dodaje da je stalnost sudske funkcije izuzetno važna jer sudiju oslobađa nevidljivog pritiska da može slobodno da odlučuje u skladu sa svojom savešću i da primenjuje propise. - A ne da razmišlja kako može da trpi posledicu u smislu razrešenja ili neku drugu neprijatnost, disciplinski postupak, itd. To je posebno važno tamo gde se vlast često menja kao što je to slučaj u Srbiji. Sudije ne bi smele da razmišljaju o tome da će neka nova vlast ili ideologija dovesti do toga da će zbog svog rada bizi razrešeni - kaže Sikimić.

Jašarević smatra i da su, spram kupovne moći, kod nas dosta visoki sudski troškovi, kao i usluge advokata. - Sudovi moraju biti stabilni i finansijski nezavisni, da imaju dobru opremu i dobre uslove, a takse treba prilagoditi našem standardu. Jednostavno, vidljivo je da nema ozbiljne strategije, ali se rešenje brzo može pronaći i uvideti gde su takse visoke, a gde niske - ocenjuje ovaj profesor. Više o ovim temama možete poslušati u celokupnoj radijskoj debati iz ciklusa emisija "Sigurnost za budućnost".

{mp3}2014EUSZB/debate/2015-03-27-sombor{/mp3}

Radijske debate o pravosuđu održane su u studijima novosadskog Radija 021, Radio Sombora, RTV Santos iz Zrenjanina, RTV Yu Eco iz Subotice, Radio Srema iz Rume i bečejskog Active radija.

Javne radijske debate realizovane su uz podršku Evropske unije u okviru programa "Jačanje medijske slobode u Srbiji" kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji. Stavovi izneti u njima su isključiva odgovornost Radija 021 i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Vesti

Za ulazak u EU ključna i komunikacija sa građanima

Šef delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport smatra da projekat ujedinjenja Evrope ne može da se završi bez učešća svih zemalja regiona, uključujući i Srbiju i da postoji posebna posvećenost našoj zemlji. 

Sudija mora biti neprikosnoven i nepomerljiv arbitar

U petoj radijskoj debati na temu pravosuđa, relizovanoj u okviru ciklusa "Sigurnost za budućnost", razgovaralo se o radu sudija, nezavisnosti pravosuđa i nizu nerešenih stvari koje nijedna od dve reforme nije uspela da reši.

Omogućiti građanima da im sudovi budu dostupni

U trećoj po redu radijskoj debati u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" razgovaralo se o dostupnosti sudova, sporosti vođenja postupaka, ali i mogućim rešenjima kako ubrzati suđenja.

Građanima najvažnija efikasnost sudstva

U trećem ciklusu projekta "Sigurnost za budućnost" koji je posvećen problemima u srpskom pravosuđu, govorili su profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu Senad Jašarević i predsednik Advokatske komore Vojvodine Srđan Sikimić.

Štrajkom advokata građani dobili pravo izbora

Prva u nizu radijskih debata na temu stanja u srpskom pravosuđu u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" održana je u Bečeju, dan nakon što je okončan četvoromesečni štrajk advokata.

Pošten rad se isplati?

Četvrta od šest radijskih debata na temu korupcije u okviru ciklusa projekta "Sigurnost za budućnost" obrađivala je neke od osnovnih korupcionih pojava.

Rade bez dozvole i dobijaju pomoć države

Treća po redu debata u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" razotkrila je u kakvim uslovima danas rade mediji u Zrenjaninu i odgovorila na pitanje zašto je važno što pre doneti set medijskih zakona.

Neizvesna sudbina poznatog gradskog radija

Druga u nizu radijskih debata u okviru projekta "Sigurnost za budućnost" bavila se problemima s kojima se suočavaju subotički mediji, a sagovornici su bili bivši direktor Radio Subotice Toni Bedalov i medijski ekspert Smiljana Milinkov.