Cene kakaoa drastično pale - ali to ne znači da će čokolada u Srbiji biti značajno jeftinija
Cene kakaoa pale su na najniži nivo u poslednjih 20 meseci, čime je okončan dramatičan dvogodišnji rast koji je uzburkao tržište i pritiskao proizvođače čokolade širom sveta.
Foto: Pixabay
Prema pisanju Financial timesa, na njujorškoj berzi se kakao ove nedelje trgovao po ceni od oko 6.150 dolara po toni - što je znatno niže u odnosu na decembarski vrhunac kada je cena prelazila 12.000 dolara. U međuvremenu, cene u Londonu, koje su se skoro utrostručile u prvim mesecima prošle godine, sada su niže za oko 58 odsto u poređenju sa vrhuncem iz aprila 2024. kada su dostigle 4.262 dolara, prenosi Biznis.rs.
Analitičari kažu da ovaj pad odražava slabljenje potrošačke tražnje usled visokih cena, kao i očekivanja bolje žetve zahvaljujući povoljnijim vremenskim uslovima i višim otkupnim cenama koje su vlade u zapadnoj Africi garantovale proizvođačima.
Strahovi od nestašice sada su se delimično smirili. Prognoze za žetvu 2025–2026, koja je počela 1. oktobra, ukazuju na višak ponude u odnosu na potražnju, a bolje garantovane cene mogle bi motivisati proizvođače Obale Slonovače i Gane da prodaju svoju robu kroz zvanične kanale umesto da je krijumčare, da više ulažu u agrotehničke mere i sade nove zasade, što bi vremenom moglo povećati proizvodnju.
Kako berza utiče na srpsko tržište?
Sirovine koje Srbija uvozi za konditorsku industriju odnose se na kakao zrno i proizvode koji se od njega dobijaju - kakao masu, kakao maslac i kakao prah. Prema podacima Privredne komore Srbije, u prvih osam meseci ove godine ukupne uvezene količine ovih sirovina u našu zemlju iznosile su 9.950 tona, u vrednosti od 113,5 miliona evra.
"Prosečna cena kakao zrna pala je u odnosu na period od prvih osam meseci 2025. godine, dok su sirovine na bazi kakaoa imale rast. Generalno, svetsko tržište je uvozno zavisno od proizvodnje kakao zrna, jer su podneblja gde se gaji kakao ugrožena velikim klimatskim promenama. Tokom prethodnog perioda cene na svetskom tržištu konstantno variraju i postižu decenijske maksimume", kaže za Biznis.rs savetnik predsednika Privredne komore Srbije Veljko Jovanović.
Prema njegovim rečima, trenutna cena kakao zrna na našem tržištu kreće se oko 1.050 evra po toni i ima pad u odnosu na prosečnu cenu u prošloj godini.
"S obzirom na to da se očekuje berba tokom oktobra i novembra, najavljuju se niže cene na svetskom tržištu. Međutim, imajući u vidu niz faktora koji utiču na cenu gotovog proizvoda, odnosno čokolade, samu cenu je teško predvideti. U svakom slučaju drastični pad cene čokolade se ne očekuje", navodi ovaj sagovornik.
Zemlje iz kojih Srbija uvozi kakao zrno i druge proizvode koji se od njega dobijaju su Obala Slonovače (33,4 odsto), Francuska (20,1 odsto), Nemačka (12), Holandija (9), Peru (5,7), Gana (4,6 odsto).
Prema podacima PKS-a, najviše izvozimo u Severnu Makedoniju (67,3 odsto) i Bosnu i Hercegovinu (19 odsto).
Jovanović ističe da konditorska industrija u Srbiji predstavlja vitalan deo prehrambene industrije, sa dugogodišnjim kvalitetnim snabdevanjem domaćeg tržišta, uz tradicionalno prisustvo na inostranim tržištima.
"Jedan broj kompanija bavi se i proizvodnjom čokolade i proizvoda od kakaoa. Takođe, na našem tržištu posluje i kompanija Barry Callebaut koja se bavi proizvodnjom čokolade kao sirovine i snabdeva naše domaće proizvođače, ali i određen deo proizvodnje izvozi. Prosečno se u Srbiji godišnje proizvode oko 13.000 tona čokolade, dok se proizvoda sličnih čokoladi proizvede i do 20.000 tona", navodi sagovornik Biznis.rs.
Prema njegovim rečima, prosečna godišnja potrošnja čokolade Srbiji se kreće od oko 16.000 do 19.000 tona, sa tendencijom rasta svake godine.
"Izvoz čokolade u ukupnom izvozu konditorske industrije iznosi 12,8 odsto i u 2024. godini količinski smo izvezli 6.407,3 tone u vrednosti od 35,7 miliona evra, Za isti period beleži se pad količinski od 14,5 odsto i vrednosno od 4,5 odsto", kaže Jovanović.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Hrana koju ne bi trebalo zamrzavati
25.01.2026.•
0
Iako zamrzavanje može produžiti rok trajanja mnogih namirnica, važno je znati koje od njih ne podnose dobro ovaj proces.
Od T-400 do T-1600: Šta znače brojevi na pakovanju brašna?
24.01.2026.•
0
Na tržištu danas postoji više vrsta brašna, a oznake na pakovanju često zbunjuju.
Kafu više nećete piti na isti način: U ovome je trik
23.01.2026.•
4
Ako niste ljubitelj čiste kafe, mali trik može potpuno promeniti ukus i doživljaj - i ne, nije ni mleko ni šećer.
Ako često jedete tunjevinu iz konzerve - evo šta zapravo sve unosite u organizam
21.01.2026.•
8
Tunjevina iz konzerve jedna je od češćih namirnica u ishrani mnogih. Brza je, dostupna, relativno jeftina i lako se uklapa u razne obroke - od salata do sendviča i testenina.
VIDEO: Taste Atlast objavio koje su najbolje supe na svetu
18.01.2026.•
2
Teste Atlast objavio je listu najboljih supa širom sveta.
Devet doručaka koji su zdravi za srce, a nisu jaja
18.01.2026.•
2
Jaja su omiljeni doručak, ali nisu jedini način da započnete dan.
Evo šta zapravo jedete kad jedete riblje štapiće
18.01.2026.•
47
Riblji štapići jedan su od onih proizvoda koje gotovo svi znamo od detinjstva. Brzi su, jednostavni, jeftini i nekako uvek isti - bez obzira na proizvođača.
Svetski dan pice: Svakog dana u Italiji se ispeče više od osam miliona pica
17.01.2026.•
0
Sektor pice u Italiji ostvaruje godišnji promet od oko 15 milijardi evra, obuhvata više od 50.000 picerija, zapošljava oko 300.000 ljudi, dok se svakog dana u Italiji ispeče više od osam miliona pica.
Ne znate da li vam se otvoreno vino pokvarilo? Evo kako možete da prepoznate
14.01.2026.•
2
Pravilno skladištenje i poznavanje postojanosti različitih vrsta vina ključni su za očuvanje njegovog kvaliteta nakon otvaranja.
Kada je bolje koristiti maslac, a kada margarin?
07.01.2026.•
12
Prilikom pripreme kolača, izbor između maslaca i margarina može značajno da utiče na ukus, teksturu i krajnji rezultat.
Da se podsetimo: Postoji razlog zašto je česnica u Vojvodini slatka - iza svega stoje Marija Terezija i inat
07.01.2026.•
12
Kada domaćice u Vojvodini mese božićnu česnicu, ne treba im ni brašno i kvasac. Potrebne su im kore, orasi i ulje. Jer, česnica u Vojvodini je slatka.
Svinjska mast je bolja od ulja: Da li je to tačno?
06.01.2026.•
6
Svinjska mast se poslednjih godina vratila u kuhinje, često uz tvrdnju da je zdravija od ulja i da su je naše bake koristile s razlogom.
Najčešće greške u kuvanju sarme
06.01.2026.•
7
Sarma je jedno od onih jela za koje svi misle da znaju da je prave, ali se oko nje najčešće greši.
Kako znati da li se kafa pokvarila: Obratite pažnju na ove stvari
06.01.2026.•
0
Aroma sveže pripremljene kafe ima neku posebnu čaroliju - onaj duboki, opojni miris koji ispuni prostoriju i poziva na trenutak uživanja.
Kako je naan, jedan od najpoznatijih hlebova na svetu, stigao od kraljevskih dvorova do naših tanjira
05.01.2026.•
0
Mekan, vazdušast i blago žilav, naan je danas nezaobilazan dodatak jelima indijske i bliskoistočne kuhinje širom sveta. Najčešće se služi uz jela sa bogatim sosovima, poput puter-piletine, ali njegova uloga je i veća.
Tuna na aukciji plaćena 2,7 miliona evra
05.01.2026.•
1
Japanski suši restoran ponudio je danas 510 miliona jena (2,7 miliona evra) za jednu plavoperu tunu.
Jim Beam obustavlja proizvodnju u glavnoj destileriji na godinu dana
04.01.2026.•
3
Jedan od najpoznatijih proizvođača burbona na svetu, Jim Beam, privremeno će obustaviti proizvodnju u svojoj glavnoj destileriji u Kentakiju tokom 2026. godine, potvrdio je portparol kompanije.
Kuhinjska ili morska so: Šta je bolje?
03.01.2026.•
4
So je neophodan začin u svakoj kuhinji, sastojak koji ima moć da transformiše ukus skoro svakog jela.
"Ruska salata" nije bez goveđeg jezika: Ovo je priča o nastanku
31.12.2025.•
1
Nezamislivo je organizovati slavlje, prazničnu trpezu bez glavne zvezde stola - ruske salate. Jede se širom sveta i svaki je recept ispravan, ali nijedan nije originalan.
Kačamak - od srednjevekovnog ognjišta do modernog restoranskog tanjira
31.12.2025.•
0
Nekada skromno jelo, kačamak je danas stigao i do tanjira restorana visokog standarda, pokazujući da tradicija i savremen pristup mogu ići ruku pod ruku.
VIDEO: Najveći kapućino sa jestivim zlatom poslužen u rastoranu u Sarajevu
28.12.2025.•
3
Najveći kapućino sa jestivim zlatom ponudio je jedan restoran u Sarajevu, a cena ovog luksuznog napitka košta 100 konvertibilnih maraka, odnosno oko 50 evra.
Komentari 4
Deni
Mile
pera
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar