Zašto je gojaznost povezana s težim oblikom Covida-19?

Već u prvim danima pandemije lekari su primetili da je među teško obolelima od Covida-19 puno gojaznih, pišu američki mediji.
Zašto je gojaznost povezana s težim oblikom Covida-19?
Foto: Pixabay
Veza između gojaznosti i težeg oblika bolesti postala je još očitija kako se virus korona širio svetom, a naučnici još uvek pokušavaju da utvrde zašto je tako.
 
Sve je više dokaza da gojaznost sama po sebi povećava verovatnoća od težih komplikacija zaraze virusom korona. Studija u koju je bilo uključeno više od 5.200 zaraženih, a među njima 35 odsto gojaznih osoba, pokazala je da verovatnoća hospitalizacije raste s većim indeksom telesne mase (BMI) čak i kad se oduzmu ostala stanja koja gojazne izlažu većem riziku.
 
Osoba se smatra gojaznom ili debelom ako joj je indeks telesne mase veći od 30. Ekstremna debljina, BMI veći od 40, posebno povećava verovatnoću od razvoja najtežih oblika kovida.  
 
Naučnici kažu da je više razloga zbog kojih se gojazni teže nose s kovidom, bolesti koja može da napadne pluća. Previše masti, na primer, može ograničiti sposobnost pluća da se šire i dišu.
 
Drugi bi problem mogla predstavljati hronična upala, koja često dolazi s debljinom. Upala je prirodan način borbe organizma sa štetnim uljezima poput virusa. Međutim, hronične upale mogu potkopati odbrambenu snagu organizma kad se pojavi stvarna pretnja.
 
"To je kao dolivanje benzina na tinjajuću vatru", kaže dr Dariuš Mozafarijan sa fakulteta za nutritivne nauke univerziteta Tafts kraj Bostona.
 
Raspored masti u organizmu je važan
 
Raspored masti u organizmu takođe bi mogao igrati određenu ulogu. Muškarci, na primer, najviše masti imaju oko stomaka, a taj tip masnoća povezuje se s proizvodnjom hormona koji bi mogao doprineti težem obliku bolesti. To bi moglo pojasniti i zbog čega su gojazni muškarci podložniji od žena razvoju bolesti.
 
Naučnici takođe istražuju da li ima nečega posebnog u samom virusu korona što ga čini opasnijim za gojazne. Virus ulazi u ćelije tako da se "zakači" za receptore na površini određenih ćelija. Takvih je receptora puno na ćelijama masti i stručnjaci istražuju čini li ih to "dobrim gnezdom za viruse", kaže dr Fransoa Patu sa univerziteta u Lilu, jedan od autora istraživanja o povezanosti gojaznosti i teškog oblika kovida.
 
Komplikacije se mogu pojaviti i kod onih koji su hospitalizovani. Kako bi pomogli obolelima da lakše dišu, lekari ih okreću na stomak. Kod gojaznih je to teže pa je veća verovatnoća da će završiti na respiratoru.
 
"Jednostavno im je potrebna pomoć uređaja za disanje", rekao je dr Djevid Kas sa univerziteta Džon Hopkins, takođe autor studije o debljini i kovidu.
 
I još jedna bojazan - vakcina protiv korone možda neće biti jednako delotvorna za gojazne jer nije ni ona za gripu. Zašto je tako, nije poznato, ali jedna je mogućnost da debljina šteti aktivaciji imuniteta, nužnog nakon vakcinacije.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Sindrom policističnih jajnika menja naziv

Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.

Da li treba uzimati kreatin kao suplement?

Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.

Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.