Istraživanje pokazalo: Hodanje smanjuje rizik od rane smrti, čak i ako sedite ostatak dana

Hodanje do 10.000 koraka dnevno smanjuje rizik od srčanih bolesti i rane smrti, čak i ako ljudi većinu dana provode sedeći, pokazuje istraživanje.
Istraživanje pokazalo: Hodanje smanjuje rizik od rane smrti, čak i ako sedite ostatak dana
Foto: Pixabay
Stručnjaci su ranije otkrili da ljudi koji provode puno vremena sedeći imaju veću verovatnoću da će razviti srčanu bolest i prerano umreti.
 
Ali do sada nije bilo jasno može li hodanje neutralisati dejstvo sedenja veći deo dana.
Nova studija, objavljena u stručnom časopisu "British Journal of Sports Medicine", otkrila je da svaki dodatni korak iznad 2.200 koraka dnevno - do oko 10.000 - smanjuje ove rizike, bez obzira na to koliko preostalog vremena provedete sedeći.
 
Stručnjaci su otkrili da je najmanji rizik od rane smrti bio među ljudima koji su napravili 9.000 do 10.500 koraka dnevno. Kad je reč o izbegavanju moždanog i srčanog udara, najmanji rizik bio je kod ljudi koji su napravili oko 9.700 koraka dnevno.
Za studiju, koju je sproveo Univerzitet u Sidneju, stručnjaci su koristili podatke UK Biobanka od 72.174 osobe u dobi od oko 61 godine. Svi su nosili akcelerometar na zglavku ruke kako bi izmerili nivo vežbanja.
 
Tokom gotovo sedam godina praćenja zabeležena su 1.633 smrtna slučaja i dogodilo se 6.190 kardiovaskularnih događaja, poput srčanog ili moždanog udara.
 
Rezultati su pokazali da je bilo koja količina koraka dnevno iznad 2.200 dnevno bila povezana s nižim rizikom od smrti i srčanih bolesti bez obzira na vreme provedeno u sedećem položaju, ali su se koristi povećavale što su ljudi pravili više koraka.
 
Sveukupno, 9.000 do 10.500 koraka dnevno smanjuje rizik od rane smrti za 39 odsto, a rizik od srčanog ili moždanog udara za 21 odsto. U oba slučaja, 50 odsto koristi postignuto je između 4.000 i 4.500 koraka dnevno.
 
Druga studija, objavljena u časopisu "Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry", otkrila je da čak i nizak nivo fizičke aktivnosti može pomoći u smanjenju rizika od moždanog udara.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Radenko

    12.03.2024 20:50
    stepenice su bolje
    https://eklinika.telegraf.rs/zdravlje/107712-penjanje-uz-stepenice-ili-10-000-koraka-dnevno-sta-je-bolje-za-nase-srce

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Sindrom policističnih jajnika menja naziv

Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.

Da li treba uzimati kreatin kao suplement?

Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.

Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.