Postoje A i B tip virusa sezonskog gripa: Evo koji je opasniji
Grip nije samo "obična prehlada" - reč je o virusnoj infekciji koja svake godine pogađa milione ljudi i može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Foto: Pixabay
Grip je jedna od najčešćih virusnih infekcija koja svake godine pogađa milione ljudi širom sveta. Iako mnogi grip doživljavaju kao "jaču prehladu", to je ozbiljna bolest koja može dovesti do komplikacija, hospitalizacije, pa čak i smrtnog ishoda kod rizičnih grupa, prenosi Tportal.
Razumevanje načina prenosa virusa, prepoznavanje simptoma i poznavanje razlika između tipova gripa ključno je za zaštitu zdravlja sebe i drugih.
Glavni virusi influence: tipovi A i B
Kada govorimo o gripu, zapravo mislimo na infekciju izazvanu virusima influence. Postoje tri glavna tipa ovih virusa - A, B i C - ali su za sezonski grip najvažniji tipovi A i B.
Virus influence tipa A najčešće je odgovoran za teže oblike bolesti i velike epidemije. Njegova posebnost je sposobnost brzog mutiranja i mogućnost zaraze i kod ljudi i kod životinja. Upravo ta osobina čini ga posebno opasnim - najteže pandemije gripa u istoriji, poput španskog gripa iz 1918. i svinjskog gripa iz 2009. godine, uzrokovao je tip A.
Ovaj virus se deli na podtipove prema proteinima na svojoj površini, a najpoznatiji su H1N1 i H3N2.
S druge strane, virus influence tipa B obično izaziva blažu bolest i javlja se isključivo kod ljudi. Genetski je stabilniji od tipa A, ali i dalje može izazvati značajne epidemije, posebno među decom.
Deli se u dve glavne linije: B/Yamagata i B/Victoria.
Važno je napomenuti da oba tipa mogu biti opasna, naročito za decu mlađu od pet godina, odrasle starije od 65 godina, trudnice i osobe s hroničnim bolestima poput dijabetesa, astme ili srčanih oboljenja.
Kako se prenosi virus gripa
Grip je izuzetno zarazan i širi se brže nego što mnogi misle. Najčešći način prenosa je preko sitnih kapljica koje zaražena osoba izbacuje u vazduh kada kašlje, kija ili čak samo govori. Ako se nalazite u njenoj blizini, obično na udaljenosti manjoj od dva metra, lako možete udahnuti te kapljice i zaraziti se.
To, međutim, nije jedini način zaraze. Virus gripa može preživeti na površinama nekoliko sati, ponekad i ceo dan. Kvake na vratima, stolovi, telefoni, tastature - sve su to potencijalna žarišta virusa. Ako dodirnete kontaminiranu površinu, a zatim rukama dodirnete usta, nos ili oči, virus lako ulazi u organizam.
Posebno su rizični zatvoreni prostori s lošom ventilacijom - kancelarije, učionice i javni prevoz - gde virusne čestice duže ostaju u vazduhu.
Dodatni problem je to što zaražena osoba može širiti virus i dan pre pojave simptoma, kao i do nedelju dana nakon što oboli. To znači da možete nesvesno zaraziti druge pre nego što uopšte shvatite da ste bolesni.
Kako prepoznati grip
Za razliku od obične prehlade koja se razvija postepeno, grip nastupa naglo i snažno. Temperatura kod prehlade obično izostaje ili je blaga, dok kod gripa naglo skače na 38 ili 40 stepeni Celzijusa, uz drhtavicu i znojenje. Ta visoka temperatura traje nekoliko dana.
Karakteristični su jaki bolovi u mišićima i zglobovima - mnogi opisuju osećaj kao da ih je neko pretukao.
Svakodnevne aktivnosti postaju teške, a često se javlja izražen umor i iscrpljenost. Slabost može biti toliko jaka da jedva ustajete iz kreveta, a taj osećaj može potrajati nedeljama.
Suv, uporan kašalj još je jedan tipičan znak gripa i često traje i nakon što ostali simptomi nestanu. Česta je i glavobolja, naročito bol iza očiju.
Začepljen nos, curenje nosa, bol u grlu i kijanje mogu se javiti, ali su blaži nego kod prehlade. Kod dece se ponekad javljaju i stomačne tegobe - mučnina, povraćanje i gubitak apetita.
Kada grip postaje opasan
Većina ljudi preboli grip kod kuće uz dovoljno odmora i tečnosti. Međutim, kod nekih se mogu razviti ozbiljne komplikacije koje zahtevaju lekarsku pomoć.
Najčešća i najopasnija komplikacija je upala pluća. Može je izazvati sam virus gripa ili bakterijska infekcija koja se razvije kasnije. Upozoravajući znaci su otežano disanje, bol u grudima, temperatura koja ne pada i iskašljavanje žuto-zelenog ili krvavog sekreta.
Bronhitis, upala sinusa i uha takođe su česte komplikacije, naročito kod dece.
Bakterijska infekcija koja se nadoveže na virusnu zahteva lečenje antibioticima. Posebno su ugrožene osobe s hroničnim bolestima jer grip može pogoršati astmu, plućne i srčane bolesti ili dijabetes.
U retkim, ali ozbiljnim slučajevima, komplikacije uključuju upalu srčanog mišića, encefalitis, meningitis ili sepsu.
Kada treba potražiti pomoć lekara
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se pojave sledeći simptomi: otežano disanje ili kratak dah, bol ili pritisak u grudima ili stomaku, nagla vrtoglavica ili konfuzija, stalno povraćanje, simptomi koji se privremeno poboljšaju pa zatim vrate s većom temperaturom i jačim kašljem, ili temperatura koja traje duže od tri dana.
Prevencija je najbolja zaštita
Najvažnija zaštita od gripa je godišnja vakcinacija, koja se preporučuje svim osobama starijim od šest meseci. Vakcina se svake godine prilagođava sojevima virusa koji će najverovatnije kružiti tokom sezone.
Pored vakcinacije, jednostavne mere mogu znatno smanjiti rizik zaraze: redovno i temeljno pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi, izbegavanje dodirivanja lica neopranim rukama, nošenje maske u gužvi tokom sezone gripa, održavanje distance od bolesnih osoba i redovno provetravanje prostorija.
Ako primetite simptome gripa, ostanite kod kuće da ne biste zarazili druge. Odmarajte, pijte dovoljno tečnosti i obavezno se obratite lekaru, naročito ako pripadate rizičnoj grupi.
Ranim lečenjem antivirusnim lekovima može se skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Najčešće greške na velikim vrućinama: Od ledene vode do otvorenih prozora
30.06.2026.•
0
Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje doma i osluškivanje signala sopstvenog tela najvažniji su saveznici u borbi protiv sve intenzivnijih letnjih vrućina.
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
3
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
27.06.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Komentari 1
Teodora
ne znam, mislim da je ključ sto bolji imunitet jer je razboljevanje neminovno, ali moze da kraće traje, i treba krenuti još od sept. šta znam, meni hrana nije dovoljna, ali ni ono a,b,c nije neko rešenje. povremeno uzimam autstrijski zeolit, probiotike svaki mesec određeni period i biljne suplemente kao što je ekstrakt biljaka, reishi gljiva ekstrakt, acerola, riblje ulje...
pa i ako posle toga prelezis grip duze od 7 dana, onda kod lekara....
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar