Sistematski pregled za buduće đake prvake: Šta roditelji treba da znaju
Pred polazak u prvi razred, buduće đake ne očekuje samo kupovina rančeva i pribora, već i obavezan sistematski pregled koji je, kako upozoravaju lekari, mnogo više od administrativne formalnosti.
Foto: Pixabay
O značaju ovog pregleda, najčešćim problemima koji se otkrivaju i važnosti vakcinacije govorila je za Euronews Srbija pedijatar i imunološkinja dr Nevenka Raketić, ističući da je reč o ključnom koraku za bezbrižan početak školovanja.
Kako navodi, uskoro počinje upis u prvi razred, a roditelji treba da pripreme lekarsko uverenje, potvrdu iz vrtića o završenoj predškolskoj nastavi, izvod iz matične knjige rođenih i potvrdu o prebivalištu roditelja kako bi se utvrdilo koju školu dete pohađa.
Ove godine upisuju se deca rođena od 1. marta 2019. do 28. februara 2020. godine. Ona rođena početkom tog perioda već imaju punih sedam godina, dok su najmlađi budući prvaci napunili šest i po.
Dr Raketić podseća i na zanimljivu raspravu iz sveta - pojedini australijski psihijatri predlagali su da dečaci krenu godinu dana kasnije u školu u odnosu na devojčice iste generacije, ne zbog inteligencije, već zbog nezrelosti i kraće pažnje. Iako se te razlike kasnije izjednačavaju, pitanje zrelosti deteta ostaje jedno od ključnih u proceni spremnosti za školu.
Upravo zato je sistematski pregled osmišljen kao sveobuhvatna procena detetovog zdravlja i razvoja. Prema zakonu obuhvata šest pregleda: pedijatrijski, pregled fizijatra, stomatologa, logopeda, ORL specijaliste i oftalmologa. Pedijatar na kraju objedinjuje sve nalaze i izdaje lekarsko uverenje potrebno za upis.
Jedan od najznačajnijih pregleda je, prema njenim rečima, pregled fizijatra. Čak i kada nemaju izražene deformitete kičme ili stopala, većina dece ima nepravilno držanje. Razlog je promenjen način života - više vremena pred ekranima i manje fizičke aktivnosti. Sve su češći problemi sa ravnim stopalima, kifozom ili skoliozom, ali i kombinacijom ta dva poremećaja.
Pregled oftalmologa takođe je od velike važnosti. Deca koja se žale na glavobolje ili teškoće u izoštravanju slike često tek tada dobiju dijagnozu kratkovidosti i eventualnu dioptriju, kako bi mogla nesmetano da prate nastavu.
Iako bi sistematski pregledi trebalo da prate dete od najranijeg uzrasta, praksa pokazuje da je prvi zaista sveobuhvatan pregled često upravo onaj pred školu. Logoped je uključen u sistematske preglede od treće godine, jer se do tada varijacije u govoru - tepanje, kasno progovaranje ili govor u kratkim rečenicama - smatraju razvojnim fazama. Nakon treće godine, međutim, potrebno je obratiti pažnju. Najčešći problemi odnose se na izgovor pojedinih glasova, a uz vežbe napredak se vidi već posle nekoliko meseci.
Dr Raketić ukazuje da deca danas slabije komuniciraju i međusobno i sa odraslima. Podseća na značaj čitanja priča i pevanja uspavanki još u najranijem uzrastu, pa čak i komunikacije sa bebom tokom trudnoće. Iako nove tehnologije mogu aktivirati različite centre u mozgu, važno je pronaći meru i prilagoditi se vremenu u kojem živimo.
"Promenio se potpuno način života, i to poslednjih decenija, ne poslednjih godina. Porodice su mnogo manje, sa manje članova. Ranije su bile velike porodice. Deca su provodila vreme napolju i samo utrčavala u kuću za užinu i opet se vraćala. Bilo je naravno i bezbednije vreme. I roditelji su imali mnogo više vremena za decu", objašnjava Raketić.
Sa koliko godina treba krenuti u vrtić
Kada je reč o polasku u vrtić, ona iznosi lični stav da, ukoliko je moguće, dete ne bi trebalo da kreće pre treće godine. Kao imunolog naglašava da se imunski sistem razvija do tog uzrasta, te su deca koja prerano krenu u kolektiv često bolesna.
Takođe, prema njenom iskustvu, tek nakon treće godine deca zaista počinju da ostvaruju međusobne socijalne kontakte. Ipak, predškolski program u godini pred polazak u školu ocenjuje kao izuzetno važan - ne samo zbog grafomotorike i učenja slova i brojeva, već pre svega zbog razvijanja pažnje.
Poseban problem poslednjih godina predstavlja gojaznost. Nekada se čekalo da dete dostigne 20 kilograma kao minimum za školu, dok danas taj problem gotovo da ne postoji – naprotiv, sve je više dece sa viškom kilograma.
Prema ranijim podacima Instituta "Batut", između 15 i 20 odsto dece pred upis u školu bilo je gojazno. Iako je taj procenat niži nego u nekim delovima Severne Amerike i Evrope, trend je zabrinjavajući. Uzrok je kombinacija brze hrane, dostupnosti slatkiša i manjka fizičke aktivnosti.
Artikulaciona nezrelost, koja podrazumeva loš izgovor pojedinih reči ili nerazumevanje njihovog značenja, takođe je česta. U slučajevima usporenog psihomotornog razvoja, sistematski pregled može biti signal za dodatnu procenu. Ukoliko školski psiholog nakon testiranja proceni da dete nije dovoljno zrelo, upis se može odložiti za godinu dana.
"To su obično deca koja imaju usporeni psihomotorni razvoj. Zato između ostalog i radimo te sistematske preglede, da vidimo da li su zreli baš te godine za upis u školu, ali kada to može da se odloži, kada se prilože dokumenti u školi, onda je neophodno da uradi testiranje školski psiholog. I ako on odredi da dete nije dovoljno zrelo, onda može da se odloži samo za godinu dana, nije to sad neki veliki pomak."
Nezaobilazna tema je i vakcinacija, koja je uslov za upis u prvi razred. Dr Raketić podseća da je vakcinacija jedno od najvećih medicinskih dostignuća. Obavezne su četvorovalentna vakcina protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dečije paralize, kao i druga doza MMR vakcine protiv malih boginja, rubeole i zaušaka. Ona apeluje na roditelje da imaju poverenja u pedijatre, ističući da vakcine ne štite samo od bolesti, već i od njihovih ozbiljnih komplikacija poput meningitisa, sepse ili upale pluća.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Raste broj preminulih od ebole u Kongu, zdravstveni radnici prete štrajkom
06.07.2026.•
0
Najmanje 500 ljudi je umrlo od više od 1.500 potvrđenih slučajeva ebole u Kongu, saopštile su vlasti.
Jednu fobiju možete otkriti tek kada odete na ronjenje
05.07.2026.•
3
Mnogi ljudi pate od neke vrste fobije. Dok su strah od visine (akrofobija) ili pauka (arahnofobija) dobro poznati, postoje i znatno ređi i neobičniji strahovi.
Čak i velike količine kafe mogu da smanje rizik od bolesti jetre
05.07.2026.•
1
Vaša svakodnevna šolja kafe mogla bi da smanji rizik od bolesti jetre ili raka jetre, pokazalo je veliko novo istraživanje - čak i ako pijete pet ili više šolja dnevno.
Studija: Sedenje duže od 30 minuta povećava rizik od smrti od raka
05.07.2026.•
2
Neprekidno sedenje duže od 30 minuta povezano je sa većim rizikom od smrti od raka, dok čak i lagana fizička aktivnost može značajno da smanji taj rizik, pokazalo je istraživanje naučnika sa Univerziteta u Glazgovu.
Dečak proglašen mrtvim, više sati kasnije u mrtvačnici utvrđeno da još diše
05.07.2026.•
0
Dečak iz američke savezne države Arizone proglašen je mrtvim u odeljenju hitne pomoći u bolnici, da bi nekoliko sati kasnije u bolničkoj mrtvačnici bilo utvrđeno da još diše, prenosi NBC njuz.
Jajnici dobijaju izuzetno važnu drugu ulogu nakon menopauze
05.07.2026.•
0
Svi smo čuli za menopauzu - trenutak koji se obično smatra konačnim završetkom rada ženskog reproduktivnog sistema, kada jajnici prestaju da oslobađaju jajne ćelije i, naizgled, završavaju svoj posao.
Kuvani paradajz je bolji izbor od svežeg: Ovo su razlozi
05.07.2026.•
0
Kada razmišljamo o zdravoj ishrani, često prvo pomislimo na sveže voće i povrće. Za to postoji dobar razlog. Sveže ubrano povrće zadržava znatno više svojih hranljivih materija i ne sadrži aditive.
Dečak iz Kanade umro od besnila nakon što mu je šišmiš sleteo na lice
05.07.2026.•
0
Dečak iz Kanade preminuo je od besnila nakon što ga je probudio slepi miš koji mu je sleteo na nos i usta, a incident se dogodio tokom porodičnog boravka u vikendici u Ontariju, piše BBC.
U više evropskih zemalja zabeležena epidemija infekcije salmonelom povezane s nudlama
05.07.2026.•
0
Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) i zdravstvene vlasti saopštile su da je u više evropskih zemalja zabeležena epidemija infekcije salmonelom povezane sa proizvodima aromatizovanih instant nudli.
Izlečen prvi oboleli od ebole kojem je bolest otkrivena u Francuskoj
04.07.2026.•
1
Prvi oboleli od ebole identifikovan na francuskom tlu je izlečen i pacijent je pušten iz bolnice, izjavila je danas francuska ministarka zdravlja Stefani Rist.
Koštano-zglobne promene u starijem dobu: Kada su bolovi i ukočenost posledica godina, a kada znak za pregled
03.07.2026.•
1
Starenje donosi promene u telu, među kojima su i one na koštano-zglobnom sistemu. Bolovi, ukočenost i slabija pokretljivost mogu se javiti sa godinama, ali određene tegobe zahtevaju pažnju i procenu lekara.
SZO proglasila kraj epidemije hantavirusa na kruzeru
03.07.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je završena epidemija hantavirusa, koja je pogodila putnike na jednom kruzeru.
Uticaj mikroplastike na zdravlje i kako se zaštititi - šta je važno da znamo?
01.07.2026.•
0
Ostaci plastičnih materija koji zagađuju životnu sredinu postaju sve veći problem, a sa hranom i vodom ulaze i u ljudski organizam.
Najčešće greške na velikim vrućinama: Od ledene vode do otvorenih prozora
30.06.2026.•
1
Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje doma i osluškivanje signala sopstvenog tela najvažniji su saveznici u borbi protiv sve intenzivnijih letnjih vrućina.
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
4
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar