Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
Foto: Pixabay
Iako ideja da pustinjske nacije kupuju pesak deluje zbunjujuće, razlog leži u specifičnostima građevinskih zahteva. Dok se ove zemlje utrkuju sa projektima vrednim  milijarde, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati uvoze više milijardi dolara, kroz pesak kao sirovinu.
 
Saudijska Arabija je zemlja na pesku, ali i pored toga ona uvozi pesak. Ova država sa razvojem Vizije 2030 i UAE sa svojim kulama koje transformišu horizont, ima veliku potražnju za specifičnom vrstom peska koju pustinje ne mogu da obezbede.
Zašto pustinjski pesak ne odgovara
 
Pustinjski pejzaži prekriveni peskom nisu dobri za gradnju u građevinskoj industriji. Zrna koja se nalaze u pustinjama su obično previše okrugla i glatka jer ih je vetar erodirao hiljadama godina.
 
Takozvani eolski pesak, koji vetar oblikuje u dine, veoma je gladak, homogen i zaobljen. Upravo zbog ovih karakteristika nije pogodan za proizvodnju betona, stakla i drugih industrijskih materijala. Tehnički, može da se koristi, ali zahteva složeno prilagođavanje smeša, strogu kontrolu veličine čestica i nečistoća i precizno balansiranje proizvodnih procesa.
Prema Programu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, svake godine se koristi oko 50 milijardi tona peska i šljunka. Nestašica je postala toliko izražena da su se pojavile kriminalne mreže specijalizovane za ilegalno iskopavanje peska i šverc, piše RTS.
 
Pesak iz Australije
 
Australija je postala jedan od ključnih izvoznika visokokvalitetnog silicijum dioksida i građevinskog peska.
 
 
Vizija Saudijske Arabije 2030, plan za diversifikaciju ekonomije Kraljevine izvan nafte, pokreće ogroman razvoj infrastrukture. NEOM grad vredan 500 milijardi dolara.
 
Uvoz industrijskog peska nije samo pitanje preferencije već često i neophodnost. Bez toga bi se izgradnja ultramodernih objekata, pametnih gradova i turističkih centara suočila sa značajnim materijalnim nedostatkom ili kompromisima u kvalitetu.
 
Svet se suočava sa "krizom peska", upozoravajući da neregulisano vađenje peska dovodi do degradacije životne sredine u mnogim delovima sveta, uključujući eroziju rečnog korita, uništavanje staništa i gubitak biodiverziteta.
Kao odgovor, neke zemlje ulažu u alternative kao što su proizvodnja M-peska koji je napravljen drobljenjem stena za odgovarajući građevinski materijal. Pored toga, reciklirani građevinski otpad se prenamenjuje kako bi se ublažio pritisak na prirodne resurse peska.
 
Saudijska Arabija takođe aktivno istražuje ove opcije. Iako još ne postoji sveobuhvatna nacionalna politika o smanjenju uvoza peska, stručnjaci sugerišu da bi tekuće inovacije u nauci o materijalima mogle da pomognu Kraljevstvu da smanji svoje oslanjanje na strani pesak.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Realista

    01.02.2026 09:30
    Veni vidi vici
    Pustinjski pesak je ono što es kod nas zove prašina. Niko ne zida sa prašinom osim vajnih srpskih stručnjaka - to sam video svojim očima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Zašto su Lego kockice tako skupe?

Mnogi od nas vole Lego kockice. Oni sa decom znaju i da ih deca mnogo vole. Međutim, kada pogledate cene, zapitate se - zašto su tako skupe?

Zašto škola počinje u septembru?

Iako je januar prvi mesec nove kalendarske godine, učenicima on ne donosi "novi početak" u školskom smislu - nego povratak u već uhodanu školsku rutinu.