Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Foto: Pixabay
Iako ideja da pustinjske nacije kupuju pesak deluje zbunjujuće, razlog leži u specifičnostima građevinskih zahteva. Dok se ove zemlje utrkuju sa projektima vrednim milijarde, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati uvoze više milijardi dolara, kroz pesak kao sirovinu.
Saudijska Arabija je zemlja na pesku, ali i pored toga ona uvozi pesak. Ova država sa razvojem Vizije 2030 i UAE sa svojim kulama koje transformišu horizont, ima veliku potražnju za specifičnom vrstom peska koju pustinje ne mogu da obezbede.
Zašto pustinjski pesak ne odgovara
Pustinjski pejzaži prekriveni peskom nisu dobri za gradnju u građevinskoj industriji. Zrna koja se nalaze u pustinjama su obično previše okrugla i glatka jer ih je vetar erodirao hiljadama godina.
Takozvani eolski pesak, koji vetar oblikuje u dine, veoma je gladak, homogen i zaobljen. Upravo zbog ovih karakteristika nije pogodan za proizvodnju betona, stakla i drugih industrijskih materijala. Tehnički, može da se koristi, ali zahteva složeno prilagođavanje smeša, strogu kontrolu veličine čestica i nečistoća i precizno balansiranje proizvodnih procesa.
Prema Programu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, svake godine se koristi oko 50 milijardi tona peska i šljunka. Nestašica je postala toliko izražena da su se pojavile kriminalne mreže specijalizovane za ilegalno iskopavanje peska i šverc, piše RTS.
Pesak iz Australije
Australija je postala jedan od ključnih izvoznika visokokvalitetnog silicijum dioksida i građevinskog peska.
Vizija Saudijske Arabije 2030, plan za diversifikaciju ekonomije Kraljevine izvan nafte, pokreće ogroman razvoj infrastrukture. NEOM grad vredan 500 milijardi dolara.
Uvoz industrijskog peska nije samo pitanje preferencije već često i neophodnost. Bez toga bi se izgradnja ultramodernih objekata, pametnih gradova i turističkih centara suočila sa značajnim materijalnim nedostatkom ili kompromisima u kvalitetu.
Svet se suočava sa "krizom peska", upozoravajući da neregulisano vađenje peska dovodi do degradacije životne sredine u mnogim delovima sveta, uključujući eroziju rečnog korita, uništavanje staništa i gubitak biodiverziteta.
Kao odgovor, neke zemlje ulažu u alternative kao što su proizvodnja M-peska koji je napravljen drobljenjem stena za odgovarajući građevinski materijal. Pored toga, reciklirani građevinski otpad se prenamenjuje kako bi se ublažio pritisak na prirodne resurse peska.
Saudijska Arabija takođe aktivno istražuje ove opcije. Iako još ne postoji sveobuhvatna nacionalna politika o smanjenju uvoza peska, stručnjaci sugerišu da bi tekuće inovacije u nauci o materijalima mogle da pomognu Kraljevstvu da smanji svoje oslanjanje na strani pesak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Proglašen Izrael, osnovan Varšavski pakt, umro Sinatra, žene nastupile na OI
14.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. maj.
Na današnji dan: Rođeni Marija Terezija i Dimitrije Tucović, počelo zasedanje Majske skupštine
13.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 13. maj.
Na današnji dan: Rođena Florens Najtingejl, umro Smetana, završena sovjetska blokada Berlina
12.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. maj.
Vlasti u Japanu uvele nagradu za one koji prijave nelegalne strane radnike
11.05.2026.•
1
Japanska prefektura Ibaraki, severoistočno od Tokija, pokrenula je program nagrađivanja ljudi koji prijavljuju preduzeća koja zapošljavaju ilegalne strane radnike.
Na današnji dan: Umrli Bob Marli i Džo Banana, rođeni Balašević, Radmilović, Dali i Slavenski
11.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. maj.
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
10.05.2026.•
0
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
2
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Holandija ima više od 2.500 stogodišnjaka, većina su žene
10.05.2026.•
0
U Holandiji trenutno živi više od 2.500 osoba starijih od 100 godina, pokazali su najnoviji podaci holandskog Zavoda za statistiku.
Grčka će zabraniti električne trotinete mlađima od 18 godina
10.05.2026.•
0
Grčke vlasti pripremaju novi zakonski okvir kojim bi bilo zabranjeno korišćenje električnih trotineta mlađima od 18 godina, najavio je ministar za zaštitu građana Grčke Mihalis Hrisohoidis.
Na današnji dan: Vespuči krenuo na putovanje, nacisti spalili više od 25.000 knjiga, rođen Divljan
10.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 10. maj.
Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
09.05.2026.•
9
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Na današnji dan: Završen Drugi svetski rat u Evropi, predstavljena Šumanova deklaracija
09.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. maj.
Na današnji dan: Četiri osobe stradale u ambasadi Kine tokom NATO bombardovanja
08.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. maj.
Trampova ideja o "ulepšavanju" Vašingtona: Predlog da ofarba istorijsku zgradu izazvao kritike
07.05.2026.•
4
Želja predsednika SAD Donalda Trampa da se kamena spoljašnjost stilske, istorijski važne zgrade iz 19. veka, nedaleko od Bele kuće, ofarba u - belo, danas će biti na dnevnom redu nedležne agencije.
Dezinformacije o Holokaustu sve više se šire preko mreža - što se vidi kod đaka u Holandiji
07.05.2026.•
5
Nastavnici u Holandiji kažu da su dezinformacije vezane za Holokaust vrlo zastupljene kod njihovih učesnika, a da su ih verovatno pokupili na društvenim mrežama.
Na današnji dan: Rođeni Milutin Bojić i Čajkovski, Makron postao predsednik Francuske
07.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. maj.
Singapur uvodi šibanje kao kaznu za učenike koji maltretiraju drugu decu
06.05.2026.•
5
Dečaci školskog uzrasta u Singapuru koji budu maltretirali druge, uključujući i sajber nasilje, mogli bi da budu kažnjeni šibanjem kao krajnjom merom, prema novim školskim smernicama koje su predstavljene u parlamentu.
Na današnji dan: Rođeni Frojd i Vels, umrla Marlen Ditrih, ukinuto vanredno stanje u Srbiji
06.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 6. maj.
Komentari 1
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar