Batut: U registru obolelih od retkih bolesti 2.176 osoba

Institut "Batut" saopštio je, uoči međunarodnog dana retkih bolesti, da je u bazi podataka Registra lica sa dijagnozom retkih bolesti do 31. januara 2023. godine evidentirano 2.176 osoba.
Batut: U registru obolelih od retkih bolesti 2.176 osoba
Foto: 021.rs
U saopštenju se navodi da se Međunarodni dan retkih bolesti obeležava 16. godinu zaredom poslednjeg dana februara.
Analizom podataka dobijenih iz zdravstvenih ustanova sa sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, tokom 2021. godine u Srbiji je bolnički lečeno 16.056 osoba sa dijagnozom retke bolesti.
Podaci se odnose na izdvojene retke bolesti klasifikovane po dijagnozama i pripadajućim grupama oboljenja za retke bolesti, koje su najzastupljenije u bolničkom morbiditetu u Srbiji.
 
Rezultati te analize pokazali su da su najzastupljenije bile bolesti nervnog sistema, bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma i dobroćudni tumori i tumori nepoznate etiologije.
 
Kod bolesti nervnog sistema uočen je najveći udeo hospitalizacija obolelih od teške miastenije, bolesti motornog neurona i mišićnih distrofija.
 
Druga najučestalija grupa hospitalizacija pripada bolestima žlezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma.
 
Za 9.153 osiguranika obolelih od retkih bolesti tokom 2021. godine obezbeđena je terapija koja se nalaze na Listi lekova.
 
Iste godine u zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite obezbeđeni su lekovi van liste lekova za 294 osobe obolele od retkih bolesti: od urođenih bolesti metabolizma (67), kao i za lečenje obolelih od retkih tumora (57 lica).
 
Obezbeđeni su lekovi i za obolele od plućne arterijske hipertenzije (41 lice), za osobe obolele od hereditarnog angioedema (48 osoba), kao i za 58 osoba sa spinalnom mišićnom atrofijom, navodi Batut.
 
Terapija lekovima van liste lekova data je i za četiri obolela od Dravet sindroma, za četiri osiguranika koji boluju od hereditarne amiloidne polineuropatije tipa TTR i za dva pacijenta sa neuroblastomom.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • w/e

    01.03.2023 15:14
    mainstream
    Ne znam iz kog razloga je samo u Srbiji fenomen da se neprestano skupljaju donacije za "Lecenje" i prica o retkim i neizlecivim bolestima. Od kada se mi toliko brinemo za manjine? Na svim mogucim vestima, na svakom cosku se sakupljaju pare za nekog od pripadnika 0.0003% (od ~7 000 000) populacije Srbije.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Sindrom policističnih jajnika menja naziv

Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.

Da li treba uzimati kreatin kao suplement?

Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.

Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.