Na pitanja - zbog čega vakcina ima slabiju efikasnost kod pojedinih osoba i da li je ovaj problem moguće rešiti, odgovara specijalista kliničke farmakologije i profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu - dr Janko Samardžić.
Svake godine kako se približavamo zimi vakcinacija protiv gripa postaje aktuelna tema. Koliko su sezonske vakcine protiv gripa korisne i ko su pacijenti kojima se savetuje vakcinacija u ovom periodu?
Prve vakcine protiv gripa razvijene su četrdesetih godina 20. veka i od tada se redovno primenjuju, uz stalna unapređenja. Svake godine vakcina se prilagođava aktuelnim sojevima virusa gripa kako bi bila što efikasnija. Danas se preporučuje u gotovo svim zemljama kao osnovna mera prevencije u borbi protiv sezonskog gripa.
Vakcinacija se posebno preporučuje starijim osobama, pacijentima sa hroničnim bolestima, kao što su dijabetes i srčana oboljenja, kao i gojaznim osobama. Takođe, vakcinu bi trebalo da prime zdravstveni radnici i svi koji rade sa rizičnim grupama, poput zaposlenih u staračkim domovima. Kod ovih osoba postoji povećan rizik od komplikacija izazvanih gripom, pa im imunizacija može spasiti život.
Vakcinacija se posebno preporučuje starijim osobama, međutim istraživanja kažu da je kod osoba starijih od 65 godina efikasnost smanjena. Zbog čega onda ova preporuka?
Vakcinacija predstavlja najsigurniji način zaštite od virusa, čime se sprečavaju milioni slučajeva bolesti i komplikacija. Međutim, istina je da efikasnost vakcine može varirati u zavisnosti od starosti, genetike i opšteg zdravstvenog stanja pojedinca.
Kod starijih osoba, imunski sistem slabi sa godinama, a nedostatak vitamina i minerala dodatno otežava njegovo funkcionisanje. Takođe, hronična upala koja je prisutna kod starije populacije, gojaznih i pacijenata sa hroničnim bolestima, može značajno umanjiti efikasnost vakcina. Stoga je važno prepoznati i sprečiti faktore rizika koji mogu da utiču na smanjen odgovor na primenjenu vakcinu.
Tačno je da studije pokazuju da je efikasnost vakcine protiv gripa smanjena kod osoba starijih od 65 godina u poređenju sa mladim zdravim osobama. Smatra se da je vakcinacija protiv gripa efikasna kod manje od 50% starijih osoba, dok je stepen efikasnosti značajno veći kod mlađih vakcinisanih osoba i iznosi 70-90 %. Osim toga, trajanje zaštite nakon vakcinacije kod starijih osoba može biti smanjeno.
Postoje, međutim, razlozi zbog čega kod starijih osoba dolazi do slabije reakcije. Razlog je promena imunskog sistema tokom starenja, ali i prisustvo pridruženih bolesti. Takođe, jedan od značajnih faktora smanjene efikasnosti primenjene vakcine može biti deficit (nedostatak) pojedinih mikronutrijenata – vitamina i minerala.
Naime, dugotrajan nedostatak ovih malih, ali izuzento važnih molekula može biti povezan sa oslabljenim imunskim odgovorom, povećanom sklonošću ka infekcijama i smanjenim odgovorom organizma nakon primenjene vakcine protiv gripa.
U kakvoj su vezi vitamini i vakcinacija?
Veza između mikronutrijenata i imunskog sistema je dobro ispitana. Brojni vitamini, poput vitamina D, C i B kompleksa, kao i minerali, poput gvožđa, cinka, selena, bakra i mangana doprinose jačanju imuniteta i podrška prirodnom i stečenom imunitetu.
Da li postoji mogućnost da se poveća efikasnost vakcine protiv sezonskog gripa?
Već smo rekli da se svake godine vakcina prilagođava aktuelnim sojevima virusa protiv gripa kako bi bila efikasnija. Dodatno, najnovija istraživanja upućuju na značaj suplementacije vitaminima i mineralima. U nedavno objavljenoj studiji pokazano je da odgovarajuća suplementacija vitaminima D i C i oligoelementima cinkom, selenom, manganom i aminokiselinom N-acetil cistein (NAC), poboljšava vakcinalni imunski odgovor, povećavajući efikasnost IgG antitela, kao i bolji ćelijski odgovor T limfocita, koji je ključan u borbi protiv virusa.
Uzimajući u obzir literaturne podatke i rezultate studija, možemo zaključiti da je primena odgovarajućih vitamina i minerala od velikog značaja kako bi se obezbedila optimalna podrška imunskom sistemu i optimizovala efikasnost vakcine protiv gripa. U tom smislu, preporučuje se primena 1 tablete dnevno BiVits ACTIVA Recovery za prevenciju virusih infekcija i podsticanje oporavka organizma nakon infekcije.
Kombinacija aktivnih sastojaka za koju se pokazalo da poboljšava vakcinalni imunski odgovor nalazi se u odgovarajućem odnosu u preparatu Bivits® ACTIVA Recovery i može biti efikasna nutritivna strategija ne samo za jačanje imunog sistema, već i za optimizaciju vakcinalnog odgovora, što je od posebne važnosti u grupi starijih osoba i pacijenata sa hroničnim oboljenjima.
Skupština Crne Gore usvojila je izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju kojima žene sa sekundarnom dismenorejom i bolnim menstrualnim ciklusima imaju pravo na dva dana plaćenog odsustva mesečno.
Novi podaci potvrđuju nagli porast šumskih požara u delovima evropskog regiona od januara do jula ove godine, izjavio je regionalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, Hans Anri P. Kluge.
Prva pacijentkinja iz Srbije trebalo bi da započne lečenje ruskom personalizovanom vakcinom protiv raka u drugoj polovini avgusta, najavio je profesor dr Vladimir Jakovljević, sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu.
Čak i ako budu razvijene napredne terapije koje bi jednog dana mogle da zaustave gotovo sve procese starenja, ljudski životni vek verovatno neće moći da premaši oko 200 godina, pokazuje novo istraživanje.
Ljudi danas žive duže nego ikada ranije, ali veliko novo globalno istraživanje sugeriše da se mnoge od tih dodatnih godina sve češće provode u lošem zdravstvenom stanju.
Lubenica i dinja dve su omiljene letnje voćke. Obe su prirodno slatke, sadrže ugljene hidrate i obezbeđuju važne hranljive materije koje doprinose metaboličkom zdravlju i opštem stanju organizma.
Tim naučnika Univerziteta u Luvenu bacio je novo svetlo na to kako ljudski mozak prilagođava svoje pokrete u bestežinskom stanju, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Često gledanje televizije u srednjem životnom dobu moglo bi da bude povezano sa promenama u mozgu koje se javljaju decenijama kasnije, pokazuje nova studija.
Vlada Španije usvojila je predlog zakona kojim se proširuju zone bez duvanskog dima, zabranjuje pušenje i upotreba srodnih proizvoda osobama mlađim od 18 godina.
Oko 45 odsto rizika od demencije može da se spreči ili odloži promenom određenih faktora kao što su pušenje, fizička neaktivnost i zagađenje vazduha, ocenila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Više od 600.000 Britanaca nezaposleno je zbog problema sa gojaznošću, što predstavlja ogroman ekonomski udar na produktivnost zemlje, pokazalo je najnovije istraživanje Univerziteta u Jorku.
Pohađanje časova salse moglo bi da doprinese poboljšanju mentalnog zdravlja i smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, pokazala je studija istraživača Univerziteta u Oksfordu i Nacionalne zdravstvene službe Oksforda.
Druga osoba preminula je od legionarske bolesti u žarištu zaraze na njujorškom Menhetnu, saopštile su zdravstvene vlasti i navode da pad broja novih slučajeva ukazuje na to da je izvor epidemije najverovatnije uklonjen.