Profesor hemijskog fakulteta: U vazduhu imamo veliki broj organskih polutanata
Iako su postrojenja za odsumporavanje rade u termoelektranama, zagađenje vazduha se povećalo a zagađenja toksičnim i kancerogenim materijama i dalje se ne mere u Srbiji.
Foto: Pixabay
"Imajući u vidu šta se sve radi samo u Beogradu i kakvih divljih reciklažnih sistema ima, postoji opravdana bojazan da u vazduhu imamo veliki broj organskih polutanata, a da to zapravo ne znamo kako utiče na vazduh i sve nas", kaže za N1 profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Branimir Jovančićević.
Osim zraka sunca, Nikoljdan u Beogradu je obeležilo i veliko zagađenje vazduha koja je baš zbog sunčevog sjaja bila više nego vidljivo u vidu magle od smoga.
Magla je bila gušća pri površini, dok je na višim spratovima oblakodera bila ređa i to bilo vidjivo golim okom.
Dan kasnije sunca nije bilo ali je vlažnost bila velika što je omogućilo da još jedan dan građani Beograda provedu dišući prekomerno zagađen vazduh koji se opisuje kao loš, veoma loš ili opasan.
Koliko dugo će se nastaviti trend ekstremnog zagađenja vazduha u Srbiji zavisi jedino od prirode, pre svega od vetra, a njegovo odsustvo, dovodi do meteoroloških uslova za stvaranje PM čestica.
"Potrebno je da postoji temperaturna inverzija, odnosno da imamo hladan vazduh koji se dugo zadržava u donjim delovima atmosfere, odnosno pri zemlji, jer je teži. Zato leti kada takođe imamo rad termoelektrana, nemamo zagađenje, jer su tada visoke temperature, pa sumpor dioksid pre nego što napravi PM česticu ode u gornji deo atmosfere", počinje razgovor za N1 profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Branimir Jovančićević.
Kišica povećala zagađenje
Kako kaže, blaga kiša koja je padala dan posle Svetog Nikole proizvela je idealne uslove da se što veća količina sumpor trioksida prevede u sumpornu kiselinu.
Ovakva situacija uobičajena u velikoj većini gradova u Srbiji, a takvo stanje je godinama iako su na dve termoelektrane postavljena postrojenja za odsumporavanje koja bi trebalo skoro u potpunosti da smanje zagađenje ili – 30 puta, koliko su rekli ministarka Dubravka Đedović-Handanović i stručnjaci iz TE Kostolac B. Ministarka je izjavila da će više od 90 odsto termokapaciteta, biti potpuno ekološki prihvatljivi i na nivou evropskih i srpskih standarda.
Jovančićević kaže da je očigledno da rezultata nema. Naprotiv pokazalo se da se koncentracija PM čestica povećala. Tako je TE Kostolac u 2023. godini emitovala skoro 10.000 više sumpor-dioksida nego 2022. godine, iako postrojenje radi od 2021. godine. On kaže da su u pitanju postrojenja koja koriste kalcijum oksid, a iako je u pitanju osetljiv proces, to je metoda koja se koristi širom sveta.
"Ona podrazumeva iskustvo u radu i veliko znanje. Zašto ne rade dobro, ne znamo zvanično, ali vidimo zagađenje. Odgovornost je pre svega na Elektroprivredi Srbije (EPS)", dodaje sagovornik N1.
Postrojenja za odsumporavanje u TENT-u koštalo je građane Srbije 220 miliona evra.
Zašto se ne mere kancerogeni polutanti?
Osim misterije postrojenja za odsumporavanje, Jovančićević podseća na još jednu – to su kancerogeni organski polutanti, pošto u Srbiji ne postoji adekvatan i pravovremen sistem koji bi detektovao kakva jedinjenja sagorevaju i koliko su štetna.
"Radi se o policikličnim i aromatičnim ugljovodonicima, dioksinima i furanima. Oni su kancerogeni i toksični. Imajući u vidu šta se sve radi samo u Beogradu i kakvih divljih reciklažnih sistema ima, postoji opravdana bojazan da u vazduhu imamo veliki broj organskih polutanata, a da to zapravo ne znamo kako utiče na vazduh i sve nas", navodi profesor.
On podseća da su se početkom godine desila dva požara u kojima su izgoreli "kineski" tržni centar i skladište plastične robe poreklom iz Kine.
Jovančićević kaže da je plastika polimer i sagorevanjem jednog takvog proizvoda mogu da se oslobađaju vrlo opasni dioksini i furani.
"Ako bi se takvi procesi odigravali na temperaturi od 1200 ili 1400 stepeni Celzijusa ne bi bilo bojazni, jer bi ta plastična masa sagorela do ne toliko opasnih ugljen dioksida i vode. Međutim, u ovakvim požarima postoje različite temperature u različitim delovima požara… Možda u središnjim delovima požara i imate toliko visoke temperature, dok se u perifernim delovima temperatura kreće od 300 do 500 stepeni. Čime se stvaraju izvanredni uslovi za nepotpuno sagorevanje", rekao je posle tih požara Jovančićević za N1.
Nadležni tih dana nisu govorili o zagađenju, dioksinima i furanima, ali su zato isticali da nema povećane koncentracije PM čestica, što je bilo i očekivano.
"Imajući u vidu sve ovo, Agencija za zaštitu životne sredine bi morala da razvije tu metodu, na rutinskom, svakodnevnom niovu, a ne istraživačkom. Da građane u svakom trenutku izveštava o organskim polutantima", navodi Jovančićević.
Kao razlog zašto naša vlast ne čini ništa po ovom pitanju, on kaže da je možda u pitanju namera.
"Ako bi radili po Arhuskoj konvenciji, morali bi da obaveste javnost o rezultatima, a onda bi morali i da objašnjavaju građanima kao je došlo do zagađenja. Ovako rezultata nema, oni su mirni i kao da nije važno što imamo toksična i kancerogena jedinjenja iz vazduha. U svakom slučaju, neodgovorno ponašanje. Možemo da se pitamo zašto je u Nemačkoj normalno da čovek doživi 85 godina, a u Srbiji da bude srećan ako dočeka penziju sa 65", zaključio je profesor Jovančićević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova studija pokazala: Kod hospitalizovanih zbog kovida rizik od smrti za dve godine veći skoro 70 odsto
17.12.2025.•
2
Nova velika kohortna studija pokazala je da je kod odraslih pacijenata koji su preživeli hospitalizaciju zbog kovida, rizik od smrti u roku od dve godine znatno veći od njihovih vršnjaka koji nisu bili zaraženi.
Sezona gripa stigla ranije: Više obolelih i teže kliničke slike
16.12.2025.•
2
Grip je tu - jači, brži i nepredvidiviji nego ranijih godina.
Nedostatak joda zimi: Simptomi koje često zanemarujemo
16.12.2025.•
0
Tokom zimskih meseci se često kod ljudi uočavaju slične tegobe: konstantan umor, hladnoća, sporiji metabolizam i pad koncentracije.
Preuranjeni pubertet sve češći kod devojčica
15.12.2025.•
1
Epidemiološke studije pokazuju da se snižava granica početka puberteta, posebno kod devojčica, a mnoge studije upućuju na to da se taj trend dodatno ubrzao posle pandemije kovida.
VIDEO: Vaša krvna grupa utiče na rizik od ranog moždanog udara
15.12.2025.•
1
Istraživanja ukazuju na iznenađujuću vezu između krvne grupe i rizika od moždanog udara - ljudi sa jednom specifičnom krvnom grupom A imaju veću verovatnoću da dožive moždani udar pre 60. godine.
Stanišić: Sve što pojedemo ima plastiku i aditive u sebi
15.12.2025.•
2
Fizička hemičarka Svetlana Stanišić izjavila je da se plastika nalazi u svim telesnim tečnostima kod čoveka, da su deca pre rođenja izložena uticaju plastike i aditiva koji potiču od nje.
Hemikalija u tamnoj čokoladi mogla bi usporiti starenje
15.12.2025.•
1
Hemikalija pronađena u tamnoj čokoladi mogla bi pomoći u usporavanju starenja, sugerišu naučnici.
VIDEO: Ogromna studija otkriva odakle zapravo dolazi giht - i nije ono što smo mislili
15.12.2025.•
1
Giht se često dovodi u vezu sa prekomernim uživanjem u alkoholu ili nezdravoj hrani, ali istraživanja pokazuju da genetika ima mnogo veću ulogu u ovom bolnom artritičnom stanju nego što se ranije mislilo.
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre
15.12.2025.•
0
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre, izjavila je danas epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" dr Dragana Plavša.
"Džonson i Džonson" mora da isplati 40 miliona dolara ženama koje tvrde da je puder kriv za rak
15.12.2025.•
0
Kompaniji "Džonson i Džonson" (J&J) naloženo je da isplati ukupno 40 miliona dolara odštete dvema ženama koje tvrde da je bebi puder na bazi talka doprineo razvoju raka jajnika.
Pet razloga zašto treba redovno jesti pileću supu
15.12.2025.•
1
Supa sa piletinom i rezancima može biti deo uravnotežene ishrane.
Šta se dešava s vašim telom ako svakog dana jedete avokado
15.12.2025.•
5
Avokado je ukusan i sit i prava je nutritivna bomba. Prepun je vitamina, minerala, vlakana i zdravih masti.
Udruženje pacijenata Srbije: Uprkos obećanjima nije doneta nova lista inovativnih lekova
14.12.2025.•
1
Ove godine nije doneta nova lista inovativnih lekova, uprkos obećanju predsednika države Aleksandra Vučića i nadležnih institucija države, upozorilo je Udruženje pacijenata Srbije.
Nedovoljno spavanje može skratiti životni vek, pokazuje nova studija
14.12.2025.•
2
Ono vreme koje dobijete tokom dana ostajući budni do kasno moglo bi na kraju da vam skrati životni vek, prema novoj studiji koja povezuje nedovoljno spavanje sa nižom očekivanom dužinom života.
Naučnici otkrili: Gojaznost opasnija za visok krvni pritisak nego što se mislilo
13.12.2025.•
5
Gojaznost već godinama nosi reputaciju jednog od glavnih neprijatelja zdravlja srca i krvnih sudova.
Kralj Čarls Treći govorio o svom lečenju, promoviše rani skrining
12.12.2025.•
0
Britanski kralj Čarls Treći rekao je danas da će njegovi tretmani za lečenje raka biti smanjeni u sledećoj godini zahvaljujući ranoj dijagnozi, efikasnoj intervenciji i poštovanju lekarskih uputstava.
Rumunija potvrdila dva slučaja lepre, prvi posle više od 40 godina
12.12.2025.•
2
Rumunija je saopštila da su dve maserke u banji u severozapadnom gradu Kluž obolele od lepre, što su prvi potvrđeni slučajevi te bolesti u toj državi za više od 40 godina.
SZO: I nova analiza potvrđuje da vakcine ne izazivaju autizam
11.12.2025.•
2
Komitet za bezbednost vakcina Svetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštio je da najnoviji pregledi naučnih dokaza ponovo potvrđuju da ne postoji veza između vakcina i poremećaja iz spektra autizma.
Donor sperme sa retkom genetskom mutacijom koja uzrokuje rak otac je 200 dece - neka već umrla
10.12.2025.•
6
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkrila je velika istraga.
Pacijent sa presađenim bubregom umro od besnila - zaražen preko doniranog organa
10.12.2025.•
0
Stanovnik američke savezne države Mičigen preminuo je od besnila nakon što mu je doniran bubreg muškarca koji se zarazio kada ga je ogrebao tvor i umro od te bolesti, saopštio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
Istraživanje pokazalo da beli luk ima snažna antimikrobna svojstva u oralnoj nezi
09.12.2025.•
0
Ekstrakt belog luka ima antimikrobna svojstva uporediva sa uobičajenim antisepticima i dezinfekcionim sredstvima, poput hlorheksidina, navode stručnjaci sa Univerziteta u Šardži.
Komentari 4
Biološkinja
A onda će ova banda korumpiranih ubica opet reći da je za sve kriv osiromašen uranijum.
predrag
Tu je cela Serbia, stranci ..a grad se ne siri nego dizu naselja unutar naselja, zelenila sve manje. Tako ne placaju dodatnu infrastrukturu, a m2 je skuplji na uzim lokacijama.
Tj za zagadjenost pitati gradskog urbanistu, a ovaj da pita Vladu.
Mile
Ko kontrolise sta se lozi u objektima, malih i velikih zanatskih radionica, naravno niko. Lozi se sve i svasta od guma preko plastike do starog preradjenog ulja. Sagorevanje starog ulja je uzelo maha i nanosi ogromnu stetu nasem okruzenju i nama. Inspekcije i instituti za merenje se moraju probuditi a drzava ih mora nagraditi za taj rad.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar