Profesor hemijskog fakulteta: U vazduhu imamo veliki broj organskih polutanata
Iako su postrojenja za odsumporavanje rade u termoelektranama, zagađenje vazduha se povećalo a zagađenja toksičnim i kancerogenim materijama i dalje se ne mere u Srbiji.
Foto: Pixabay
"Imajući u vidu šta se sve radi samo u Beogradu i kakvih divljih reciklažnih sistema ima, postoji opravdana bojazan da u vazduhu imamo veliki broj organskih polutanata, a da to zapravo ne znamo kako utiče na vazduh i sve nas", kaže za N1 profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Branimir Jovančićević.
Osim zraka sunca, Nikoljdan u Beogradu je obeležilo i veliko zagađenje vazduha koja je baš zbog sunčevog sjaja bila više nego vidljivo u vidu magle od smoga.
Magla je bila gušća pri površini, dok je na višim spratovima oblakodera bila ređa i to bilo vidjivo golim okom.
Dan kasnije sunca nije bilo ali je vlažnost bila velika što je omogućilo da još jedan dan građani Beograda provedu dišući prekomerno zagađen vazduh koji se opisuje kao loš, veoma loš ili opasan.
Koliko dugo će se nastaviti trend ekstremnog zagađenja vazduha u Srbiji zavisi jedino od prirode, pre svega od vetra, a njegovo odsustvo, dovodi do meteoroloških uslova za stvaranje PM čestica.
"Potrebno je da postoji temperaturna inverzija, odnosno da imamo hladan vazduh koji se dugo zadržava u donjim delovima atmosfere, odnosno pri zemlji, jer je teži. Zato leti kada takođe imamo rad termoelektrana, nemamo zagađenje, jer su tada visoke temperature, pa sumpor dioksid pre nego što napravi PM česticu ode u gornji deo atmosfere", počinje razgovor za N1 profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Branimir Jovančićević.
Kišica povećala zagađenje
Kako kaže, blaga kiša koja je padala dan posle Svetog Nikole proizvela je idealne uslove da se što veća količina sumpor trioksida prevede u sumpornu kiselinu.
Ovakva situacija uobičajena u velikoj većini gradova u Srbiji, a takvo stanje je godinama iako su na dve termoelektrane postavljena postrojenja za odsumporavanje koja bi trebalo skoro u potpunosti da smanje zagađenje ili – 30 puta, koliko su rekli ministarka Dubravka Đedović-Handanović i stručnjaci iz TE Kostolac B. Ministarka je izjavila da će više od 90 odsto termokapaciteta, biti potpuno ekološki prihvatljivi i na nivou evropskih i srpskih standarda.
Jovančićević kaže da je očigledno da rezultata nema. Naprotiv pokazalo se da se koncentracija PM čestica povećala. Tako je TE Kostolac u 2023. godini emitovala skoro 10.000 više sumpor-dioksida nego 2022. godine, iako postrojenje radi od 2021. godine. On kaže da su u pitanju postrojenja koja koriste kalcijum oksid, a iako je u pitanju osetljiv proces, to je metoda koja se koristi širom sveta.
"Ona podrazumeva iskustvo u radu i veliko znanje. Zašto ne rade dobro, ne znamo zvanično, ali vidimo zagađenje. Odgovornost je pre svega na Elektroprivredi Srbije (EPS)", dodaje sagovornik N1.
Postrojenja za odsumporavanje u TENT-u koštalo je građane Srbije 220 miliona evra.
Zašto se ne mere kancerogeni polutanti?
Osim misterije postrojenja za odsumporavanje, Jovančićević podseća na još jednu – to su kancerogeni organski polutanti, pošto u Srbiji ne postoji adekvatan i pravovremen sistem koji bi detektovao kakva jedinjenja sagorevaju i koliko su štetna.
"Radi se o policikličnim i aromatičnim ugljovodonicima, dioksinima i furanima. Oni su kancerogeni i toksični. Imajući u vidu šta se sve radi samo u Beogradu i kakvih divljih reciklažnih sistema ima, postoji opravdana bojazan da u vazduhu imamo veliki broj organskih polutanata, a da to zapravo ne znamo kako utiče na vazduh i sve nas", navodi profesor.
On podseća da su se početkom godine desila dva požara u kojima su izgoreli "kineski" tržni centar i skladište plastične robe poreklom iz Kine.
Jovančićević kaže da je plastika polimer i sagorevanjem jednog takvog proizvoda mogu da se oslobađaju vrlo opasni dioksini i furani.
"Ako bi se takvi procesi odigravali na temperaturi od 1200 ili 1400 stepeni Celzijusa ne bi bilo bojazni, jer bi ta plastična masa sagorela do ne toliko opasnih ugljen dioksida i vode. Međutim, u ovakvim požarima postoje različite temperature u različitim delovima požara… Možda u središnjim delovima požara i imate toliko visoke temperature, dok se u perifernim delovima temperatura kreće od 300 do 500 stepeni. Čime se stvaraju izvanredni uslovi za nepotpuno sagorevanje", rekao je posle tih požara Jovančićević za N1.
Nadležni tih dana nisu govorili o zagađenju, dioksinima i furanima, ali su zato isticali da nema povećane koncentracije PM čestica, što je bilo i očekivano.
"Imajući u vidu sve ovo, Agencija za zaštitu životne sredine bi morala da razvije tu metodu, na rutinskom, svakodnevnom niovu, a ne istraživačkom. Da građane u svakom trenutku izveštava o organskim polutantima", navodi Jovančićević.
Kao razlog zašto naša vlast ne čini ništa po ovom pitanju, on kaže da je možda u pitanju namera.
"Ako bi radili po Arhuskoj konvenciji, morali bi da obaveste javnost o rezultatima, a onda bi morali i da objašnjavaju građanima kao je došlo do zagađenja. Ovako rezultata nema, oni su mirni i kao da nije važno što imamo toksična i kancerogena jedinjenja iz vazduha. U svakom slučaju, neodgovorno ponašanje. Možemo da se pitamo zašto je u Nemačkoj normalno da čovek doživi 85 godina, a u Srbiji da bude srećan ako dočeka penziju sa 65", zaključio je profesor Jovančićević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Kardiolozi otkrili koje "nezdrave" namirnice ipak konzumiraju
16.05.2026.•
0
Iako se često govori o namirnicama i pićima koje bi trebalo izbegavati zbog zdravlja srca, ni lekari se ne odriču baš svih svojih omiljenih navika.
Studija: Trećina kilograma izgubljenih pomoću lekova otpada na mišiće i koštanu masu
15.05.2026.•
0
Trećina telesne mase izgubljene uz pomoć lekova za mršavljenje poput Vegovi i Maundžaro otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Sindrom policističnih jajnika menja naziv
15.05.2026.•
0
Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
2
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
1
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
3
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Ako ljudi postaju pametniji, zašto nam se mozak smanjuje?
13.05.2026.•
4
Tokom poslednje dve decenije, neke studije sugerisale su da se ljudski mozak smanjuje. Ali postoje i dokazi da su IQ rezultati rasli tokom prošlog veka.
Istraživanje: Elektronske cigarete oštećuju ćelije pluća već posle 24 sata
12.05.2026.•
2
Elektronske cigarete često se predstavljaju kao bezbednija alternativa klasičnom duvanu, ali novo istraživanje Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo pokazuje da to nije baš tako.
Da li treba uzimati kreatin kao suplement?
12.05.2026.•
0
Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.
Jedan organ u ljudskom telu stari brže od ostalih
12.05.2026.•
0
Naša tela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili.
Kako izgleda karantin za zaražene hantavirusom: Objavljen kakav je protokol
11.05.2026.•
2
Četrnaestoro Španaca koji su bili na kruzeru na kojem se pojavio smrtonosni hantavirus nalaze se u vojnoj bolnici "Gomez Ulja" u Madridu.
Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"
10.05.2026.•
0
Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.
Koje mleko je nazdravije?
10.05.2026.•
5
Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.
Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi
10.05.2026.•
0
Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.
Kafa može da štiti od starenja, a kofein nije glavni razlog
10.05.2026.•
0
Kao da čovečanstvu treba još jedan razlog da prigrli svoj jutarnji (ili večernji) espreso, naučnici su upravo otkrili način na koji kafa potencijalno poboljšava zdravlje i dugovečnost - a kofein igra samo manju ulogu.
Komentari 4
Biološkinja
A onda će ova banda korumpiranih ubica opet reći da je za sve kriv osiromašen uranijum.
predrag
Tu je cela Serbia, stranci ..a grad se ne siri nego dizu naselja unutar naselja, zelenila sve manje. Tako ne placaju dodatnu infrastrukturu, a m2 je skuplji na uzim lokacijama.
Tj za zagadjenost pitati gradskog urbanistu, a ovaj da pita Vladu.
Mile
Ko kontrolise sta se lozi u objektima, malih i velikih zanatskih radionica, naravno niko. Lozi se sve i svasta od guma preko plastike do starog preradjenog ulja. Sagorevanje starog ulja je uzelo maha i nanosi ogromnu stetu nasem okruzenju i nama. Inspekcije i instituti za merenje se moraju probuditi a drzava ih mora nagraditi za taj rad.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar