Milioni ćelija majke opstaju u detetu - naučnici sada znaju kako
Svako ljudsko biće rođeno na ovoj planeti nije u potpunosti samo sebi svojstveno.
Mali deo naših ćelija, otprilike jedna u milion, zapravo nije naš, već potiče od naših majki. To znači da svako od nas nosi milione ćelija koje bi naš imuni sistem inače prepoznao kao strane; a ipak, kod većine nas, te ćelije mirno opstaju bez izazivanja imunoloških problema.
Sada su imunolozi otkrili zašto. Mali broj majčinih imunih ćelija koje prelaze kroz posteljicu tokom trudnoće aktivno treniraju imuni sistem fetusa da toleriše majčine ćelije tokom čitavog života.
Razmena ćelija između majke i fetusa je dobro dokumentovan fenomen koji naučnici poznaju već više od 50 godina. Zove se mikrohimerizam, i ide u oba smera: svaka osoba koja je ikada bila trudna zadržava ćelije svog fetusa, a svaka osoba zadržava ćelije svoje majke.
Ove preostale ćelije predstavljaju zagonetku za imunologiju, koja se temelji na ideji da bi imuni sistem trebalo da napadne strane ćelije.
Tim koji vodi specijalista za dečje infektivne bolesti Sing Sing Vej iz Dečje bolnice Sinsinati želeo je da sazna više o tome kako te strane majčine ćelije drže imuni sistem pod kontrolom i kakvu ulogu imaju u oblikovanju imunog sistema fetusa.
Da bi to otkrili, istraživači su proučavali majčinski mikrohimerizam kod miševa. Na osnovu svojih ranijih studija, ukrštali su miševe sa imunim ćelijama koje su bile genetski modifikovane da izražavaju specifične markere na ćelijskoj površini. To im je omogućilo da selektivno uklone te ćelije i vide da li je imuna tolerancija opstala, prenosi ScienceAlert.
Mali podskup majčinih imunih ćelija, sa osobinama sličnim ćelijama koštane srži i dendritskim ćelijama, opstajao je dugo nakon rođenja. Takođe su bile snažno povezane sa imunskom aktivnošću i razmnožavanjem regulatornih T ćelija - ćelija koje govore imunom sistemu da je sve u redu.
Da bi to potvrdili, istraživači su selektivno uklonili te specifične majčine ćelije kod mladunaca miševa.
Rezultati su bili dramatični - regulatorne T ćelije su nestale, a imunska tolerancija prema majčinim ćelijama takođe je nestala.
To implicira da doživotna tolerancija na majčine mikrohimerične ćelije verovatno zavisi od samo malog broja specifičnih majčinih ćelija. Uklonite ih, i verovatno će nastupiti haos sa imunitetom. To takođe znači da imuna tolerancija mora biti stalno i aktivno održavana - nije nešto što se završi tokom trudnoće i ostane zauvek.
To je samo po sebi zanimljivo i uzbudljivo, ali istraživanje takođe otvara mogućnosti za bolje razumevanje širokog spektra bolesti i stanja sa kojima mikrohimerizam može biti povezan.
"Novi alati koje smo razvili da bismo proučavali ove ćelije pomoći će naučnicima da tačno odrede šta te ćelije rade i kako funkcionišu u različitim kontekstima, uključujući autoimune bolesti, rak i neurološke poremećaje. Mikrohimerizam je sve više povezan sa mnogim zdravstvenim poremećajima. Ova studija pruža prilagodljivu platformu za istraživanje da li su ove retke ćelije uzrok bolesti, ili su, naprotiv, prisutne u bolesnom tkivu u većim količinama kao deo prirodnog procesa izlečenja", kaže Vej.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Immunity".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jod - mali mineral koji ima veliku ulogu
30.10.2026.•
0
Da li ste znali da nedostatak samo jednog minerala može imati dugoročne posledice po razvoj dečjeg mozga, sposobnost učenja i intelektualni potencijal?
U Srbiji 140.000 obolelih od psorijaze: Razgovor sa dermatologom prvi korak
29.10.2026.•
3
Od psorijaze boluje dva do tri odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji ima oko 140.000 obolelih, saopštilo je danas Udruženje dermatoloških pacijenata "3P" povodom Svetskog dana borbe protiv psorijaze.
Tragovi koronavirusa pronađeni u organima skoro tri godine nakon kovida19
28.10.2026.•
1
Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta "Sečenov" povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti SARS-CoV-2 u tkivu unutrašnjih organa.
Naučnici dokazali da dve vrste voća imaju moć da uspore starenje ćelija
27.10.2026.•
0
Polifenoli iz borovnica i brusnica mogli bi da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze, odnosno zamene zdravog tkiva tkivom nalik ožiljku, pokazalo je istraživanje naučnika iz Surguta i Kazahstana.
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
1
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
1
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Naučnici identifikovali novi podtip depresije povezan sa poremećajem biološkog sata
25.10.2026.•
0
Australijski naučnici identifikovali su novi podtip depresije, nazvan "cirkadijalna depresija", koji je povezan sa poremećajima unutrašnjeg biološkog sata.
Naučnici utvrdili: Orgazam vam može otčepiti nos
25.10.2026.•
0
Lekar ne može da vam napiše recept za ovaj prijatan način otčepljivanja nosa - a sigurno ga nećete pronaći ni na policama apoteka.
Naučnici otkrili zašto sezonske alergije mogu da postanu sve jače
25.10.2026.•
0
Kijanje, zapušen nos, svrab očiju i suzenje samo su neki od simptoma sezonskih alergija koje muče milione ljudi širom sveta.
VIDEO: Lekar pokazao kako pucketanje vrata može da dovede do moždanog udara
25.10.2026.•
0
Pucketanje vrata mnogima je svakodnevna navika koja donosi osećaj opuštanja, ali snažno i naglo uvrtanje glave u retkim slučajevima može da izazove ozbiljne povrede krvnih sudova, pa čak i moždani udar.
Letnje vrućine ove godine odnele 50.000 života u Evropi
25.10.2026.•
1
Ekstremne vrućine su ovog leta odnele više od 50.000 života u Evropi, a smatra se da su gotovo dve trećine tih smrtnih slučajeva posledica klimatskih promena, pokazuje nova studija.
Batut: Za nedelju dana zabeležno 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
25.10.2026.•
0
U Srbiji je od 12. do 18. oktobra zabeleženo 7.035 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Fizička aktivnost mogla bi da uspori starenje jajnika: Naučnici ispituju i lek sa sličnim dejstvom
24.10.2026.•
1
Fizička aktivnost mogla bi da pomogne u očuvanju jajnika i usporavanju njihovog starenja, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na miševima i ljudima.
Posle koliko stepenika ostanete bez daha: Kada treba da obratite pažnju?
21.10.2026.•
2
Ako se zadišete čim se popnete na jedan ili dva sprata, niste jedini.
Nova AI alatka na osnovu fotografije lica može da predvidi verovatnoću preživljavanja od raka
21.10.2026.•
2
Lekari su razvili alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji na osnovu jedne fotografije lica može da proceni biološku starost osobe i predvidi verovatnoću preživljavanja kod pacijenata obolelih od raka.
Otkrivena povezanost između zagađenja vazduha i očnih bolesti
20.10.2026.•
1
Analiza 41 studije pokazala je da je veća izloženost zagađenom vazduhu povezana sa povećanim rizikom od glaukoma i katarakte.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar