Neki ljudi ne podnose miris slanine, evo šta o tome kaže nauka

Slanina je namirnica u kojoj se uživa vekovima, ali početkom 2010-ih njena popularnost dostigla je gotovo kultni status.
Neki ljudi ne podnose miris slanine, evo šta o tome kaže nauka
Foto: Pixabay
Osim uobičajenih dodataka jelima poput burgera, na tržištu su se pojavili i proizvodi poput gaziranih pića, bombona, pa čak i zubnog konca s ukusom slanine.
 
Priznati u takvom okruženju da vam miris slanine ne odgovara moglo bi izazvati čuđenje, ali za tu odbojnost postoji i naučno objašnjenje. 
Osetljivost na miris svinjetine može biti zapisana u genima, piše Food Republic, prenosi Index.hr.
 
Studija sprovedena 2012. godine, u kojoj je učestvovao i Medicinski centar Univerziteta Djuk, povezala je osetljivost na miris svinjetine s genom OR7D4. Značajan deo populacije nosi varijantu tog gena zbog koje su veoma osetljivi na hormon androstenon.
To jedinjenje nalazi kod muških sisara i koncentrisan je u svinjskom mesu, a kod osoba s genetskom predispozicijom može izazvati neugodne asocijacije koje podsećaju na telesni miris. Zbog toga, ako vam se od mirisa čak i najkvalitetnije slanine okreće želudac, razlog bi mogla biti genetika.
 
Naravno, postoje i drugi razlozi zbog kojih slanina nije za svakoga - od vegetarijanskih, halal ili košer prehrambenih praksi do zdravstvenih preporuka o ograničavanju unosa soli. 
 
Ipak, šta je to u mirisu slanine što privlači veliku većinu ljudi? Odgovor leži u složenoj hemijskoj transformaciji koja se događa tokom pečenja.
 
Samo jedno parče slanine sadrži više od 150 aromatičnih molekula, uključujući ugljovodonike, aldehide i jedinjenja koja sadrže azot. Zagrevanjem se pokreće Majlardova reakcija, proces u kom aminokiseline i šećeri stvaraju nova jedinjenja koja se oslobađaju u vazduh.
 
Ljudima taj miris evolucijski signalizuje nutritivno bogat obrok. Što je slanina hrskavija, Majlardova reakcija je brža i miris intenzivniji. Kod većine ljudi taj privlačan miris nadvlada potencijalno neprijatna jedinjenja poput androstenona, ali za one osetljive, odbojnost i dalje dominira.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Studija: Krv pitona možda krije lek protiv gojaznosti

Naučnici su identifikovali molekul iz krvi burmanskih pitona koji smanjuje apetit kod gojaznih miševa, a koji bi mogao da posluži kao osnova za razvoj novih lekova protiv gojaznosti, navodi se u najnovijoj studiji.