Karl-Markus Gaus piše o Novom Sadu: Spomenik besu
Austrijski pisac Karl-Markus Gaus u svojoj novoj knjizi "U muzeju odbačene budućnosti", koju je objavila Akademska knjiga, piše i o Novom Sadu.
Foto: 021.rs
Karl-Markus Gaus se ponovo otisnuo na putovanje po istočnoj Evropi i Balkanu, te prolazi kroz Moldaviju, Bugarsku, Hrvatsku, Srbiju.
Gaus je u Vojvodini, koja je nekada bila Evropa u malom, pošao je tragom svoje majke i nasleđa Podunavskih Švaba. Gaus reportažu, istoriju i autobiografiju znalački kombinuje u putopisnu prozu kakvu niko drugi ne ume da piše.
Uz dozvolu Akademske knjige donosimo vam odlomak iz knjige "U muzeju odbačene budućnosti".
Spomenik besu
Kasno popodne, vozili smo se prema Futogu. Na jevrejskom groblju, koje se nalazi van grada, pored puta za Futog, skoro da nismo mogli pronaći novije grobove – ovde je u skorije vreme umro malo koji Jevrejin jer je malo koji Jevrejin i živeo ovde. Futoška ulica je veoma prometna, a na rubovima Novog Sada se, kao i na rubovima većine velikih gradova, nalaze neugledne komercijalne zone s velikim tržnim centrima.
Posle izvesnog vremena, videli smo nova naselja bučnih kuća za jednu ili dve porodice koje su izgledale poput nekih malih neobično razmetljivih zamaka. Tu su živeli ljudi koje je nekoliko godina ranije ovamo naneo poslednji doseljenički talas. Već nakon Drugog svetskog rata, veliki broj Crnogoraca doselio se u Vojvodinu, gde su nekada nacionalno mešovita sela, koja su njihovi nemački stanovnici napustili ili su bila etnički očišćena, morala da se naseljavaju došljacima da ne bi propala.
U Bačku su doseljeni seljaci iz siromašne Crne Gore, koji su bili navikli da se bore sa skromnim prinosima u planinskim predelima i koji nisu uspeli brzo da se prilagode ravničarskom terenu na koji su premešteni i na kome su rađale sasvim druge vrste voća i useva.
Kao i svaka regija koja je bila uhvaćena u mašineriju nasilja i kontranasilja, progona i osvete zbog progona i u kojoj se pokuša sprovesti munjevito etničko čišćenje, i Vojvodina je dugo trpela negativne posledice činjenice da je u njoj uništena vekovna tradicija mešanja pripadnika različitih naroda i nacionalnosti. Na kraju su oni što su prisvojili imovinu i dobra proteranih Podunavskih Švaba – a šta su drugo mogli da urade sa praznim kućama, oranicama i voćnjacima – bili još siromašniji nego ranije.
A sada, pre nekoliko godina, taman kad su oni, dve generacije kasnije, konačno uspeli da se odomaće na toj zemlji i prokljuve kako se dâ živeti na njoj i od nje, pojavili su se novi došljaci. Bili su to Srbi, koji su u ogromnom broju bili primorani da pobegnu sa Kosova, iz svoje vekovne postojbine; došli su devedesetih godina prošlog veka, po pozivu srpskih vlasti koje su očekivale da će na taj način značajno ojačati srpsku većinu na toj teritoriji, a sa sobom su doneli svoj tradicionalni način života, prema kome su mnogi ovde još odavno gajili podozrenje ili čak odvratnost.
Jedan Mađar, koji je sedeo s nama za stolom u jednom novosadskom kafeu, načisto je pobesneo kada sam ga naveo da mi ispriča šta se tu faktički dogodilo. Ono što ga je kod ovog novog doba toliko ljutilo nije bilo ništa drugo do promena kulinarskih običaja koja se odigrala u regionu.
Zaista, posvuda duž seoskih puteva viđali smo male improvizovane radnje koje su nudile ćevapčiće i meso sa roštilja "za poneti". I to kod nas, ogorčeno je konstatovao taj čovek, koji smo do pre nekoliko godina ćevapčiće viđali samo kada odemo na godišnji odmor, jer su se ovde donedavno jeli gulaš i štrudle, kao u Beču ili Budimpešti, a ne burek ili ćevapi, kao u Beogradu ili Nišu!
Ali otkako su ovamo došli Šiptari – da, tako je on nazivao Srbe koje su s Kosova proterali upravo Šiptari – otkako su ovde Šiptari i otkako su im srpske vlasti ustupile najlepša naselja, jela koja su ovu regiju povezivala sa srednjom Evropom potisnuta su u kulinarskom ratu koji se svakodnevno vodi...
Bio je nizak i zdepast, a kad bi se ražestio, činilo mi se da uopšte nema vrat, već da mu je glava ušrafljena direktno u trup i to uz dva-tri zavrtaja viška.
Izgledalo je kao da mu lobanja, čvrsto prikovana lopaticama, naleže direktno na grudnu kost, i bio sam zapanjen u kojoj je meri njegovo telo postalo ovaploćenje srdžbe, spomenik besu.
***
Karl-Markus Gaus (Karl-Markus Gauß, Salzburg, 1954), austrijski savremeni pisac, esejista i urednik. Živi u Salcburgu. Gaus je glavni urednik književnog časopisa Literatur und Kritik. Njegove knjige prevedene su na više stranih jezika i dobile su veliki broj nagrada. Primljen je u Nemačku akademiju za jezik i poeziju 2006. godine.
Više o samoj knjizi "U muzeju odbačene budućnosti" možete saznati na sajtu Akademske knjige.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
17.10.2025.•
3
Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.
Komentari 12
Lidija
i sve ostalo, sto bi se reklo, makar sta . .
Goran Ns
Lole
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar