INTERVJU Milana Vlaović: Plašim se ljudi koji su stručnjaci za sve i onih koji nikada nisu krivi
"Provincijalizam gradova izvrsna je tema, a žene s margine često u sebi nose mešavinu mnogih krajnosti koja je dramatično privlačna. Sonja Savić bila je urbana ikona iz provincije. Pretalentovanu urbanu ikonu Margitu Stefanović, trajno su obeležile provincijalna iskompleksiranost i okrutnost njene majke", kaže u intervjuu za 021.rs autorka knjige "Bomboni od meda" koja je bila polazište za seriju o Jovanki Broz.
Serija "Jovanka", produkcijske kuće "Adrenalin", baviće se životnim putem jedne od najzanimljivih ličnosti eksjugoslovenske istorije, autentične heroine čiji je životni put imao svoje zvezdane trenutke, ali i svoje veliko gala potonuće na kraju. Biće to priča o Jovanki Budisavljević Broz, ženi koja je tokom celog svog života bila politička, kulturološka i društvena intriga par excellence.
Napisana kao carachter driven drama, serija će se baviti Jovankinim životom, njenim osećanjima i percepcijom sveta i okruženja u kojem je živela, a koji su je odredili u svakom smislu. Rad na scenariju je dugo trajao zbog ozbiljnog istraživanja koje je prethodilo samom pisanju. Realizacija projekta je još uvek u fazi početnih priprema. U jednom trenutku moglo se čuti da će Jovanku kroz razne faze života igrati tri glumice, pominjana je tada i pokojna Mira Furlan. Iz "Adrenalina" potvrđuju da još uvek rade na kastingu i izboru autora iz zemalja u regiji.
Ono što je za sada izvesno o ovom projektu je da je prvu ruku scenarija raspisala hrvatska književnica i novinarka Milana Vlaović, čiji je roman "Bomboni od meda" (ovdašnji izdavač "Laguna") zapravo bio povod da je produkcija uključi u projekat "Jovanka".
Za ovaj dirljivi i potresni roman Milane Vlaović najozbiljniji kompliment napisao je njen kolega Ante Tomić rekavši da se radi o "Hasanaginici naših dana". O romanu, svom književnom radu, Jovanki Broz, osećaju sveta u kojem odlikašice uvek u nekom trenutku života prešišaju mediokriteti iz njihove generacije, Milana Vlaović govorila je za portal 021.rs.
021: Kako je do vas došla ponuda da napišete scenario o životu Jovanke Broz?
Vlaović: Ljudi iz produkcijske kuće "Adrenalin" svojevremeno su pročitali hrvatsko izdanje romana "Bomboni od meda" koji je istorijski, a životnu priču glavne junakinje prati kroz nekoliko desetleća. Struktura tog romana dovela ih je do zaključka da bih mogla da napravim istorijsko istraživanje i postavim lik Jovanke Budisavljević Broz u središte tih zbivanja. U početku sam na tom scenariju radila sama, kasnije je uključen strani saradnik čije ime ne mogu da otkrijem. Trebalo bi da to bude dramska serija.
021: Šta vas intrigira u ličnosti Jovanke Broz? Kakva je ona heroina bila? Neki je doživljavaju kao Ličanku sa "sarmicama" na glavi, drugi kao "čeličnu lejdi" koja je to dugo bila, sve dok neki muški nisu odlučili da joj pomrse račune.
Vlaović: Lik Jovanke Broz utisnut je u naše kolektivno sećanje. Bilo mi je važno razabrati kakva je osoba bila i ne trpati je u bilo koji od stereotipa koje ste naveli.
021: Žene iz senke u politici uglavnom su bile dvostruko veće tragičarke od muškaraca iza kojih su stajale. Jovanka se ispostavila kao jedna od njih. Zašto njoj nikad nije oprošteno? I šta je trebalo da joj se oprosti? Ko je nju u stvari kaznio? Zašto je bila zatočenik u poslednjm godinama svog života? Šta je to toliko neoprostivo bilo?
Vlaović: Odgovore na ova pitanja vam ne mogu dati jer bih otkrila sadržaj serije.
021: Vaš kolega Zoran Ferić kaže da se sreća i nesreća ovog sveta manje-više kreću u zavisnosti od toga kuda se kreću muškarci. Mislite li da bi odnos sreće i nesreće bio drugačiji, da bi sve išlo u korist sreće ovog sveta da njime upravlja više žena? Ili je i to samo još jedno pogrešno opšte mesto, jer moć i pozicija jednako menjaju strukturu muške kao i ženske glave.
Vlaović: Žene bi trebalo da učestvuju u upravljanju svetom mnogo više nego danas - bez obzira bi li to činile bolje ili lošije od muškaraca - zato što predstavljaju polovinu stanovništva.
U patrijarhalnom svetu u kojem živimo, da bi došle do određenih pozicija, često pristaju na pravila igre koja su postavili muškarci, a na tom putu gube veliki deo sebe ili ga pomno skrivaju. Tek kada počnu više da participiraju u izvršnoj vlasti, od parlamenta do vlade i lokalnih struktura, žene će moći da menjaju pravila igre, predlažu i donose rešenja koja su u skladu s njihovom prirodom. Kao dobar primer mogu da navedem novozelandsku premijerku Džasindu Arden.
021: "Muškarci žive mnogo više u skladu sa svojom prirodom, a ženama je društvo nametnulo više razloga za licemerje i neiskrenost, strah i obzire.". To ste rekli u jednom intervju povodom jedne od svojih knjiga. Važi li taj drugi deo rečenice i danas? Nove generacije mladih žena, koje, evo javno raskrinkavaju nasilnike među nama, nemaju strah, zazor ili neku vrstu strahopoštovanja prema etabliranim veličinama u našim sredinama, lakše odbacuju stege koje društvo nameće, lakše se bore protiv licemerja na koje društvo dugo pristaje....
Vlaović: Na društvenom polju se po tom pitanju u poslednjih pet godina događaju velike promene. Ne bih rekla da mlade žene današnjice to čine lakše, dapače, mislim da im uopšte nije lako, ali zbog novonastalih društvenih okolnosti iskoračile su hrabrije i glasnije nego ikada pre i na tome im treba čestitati i zahvaliti se u ime budućih generacija. No, ne smemo se zavaravati da je bitka dobijena.
Vidim da još uvek postoji mnogo žena koje opravdavaju nasilnike i traže krivicu u žrtvama koje su godinama ćutale. O tome sam takođe govorila u izjavi koju ste citirali, o ženskom licemerju i neiskrenosti koja ima svoju genezu, ali i o žrtvi koja zbog straha i obzira koji su joj nametnuti, godinama ćuti o onome što joj se dogodilo.
021: Kada se pogledaju imena onih koji pišu knjige, čini se da muškarci više pišu, ali kada se analiziraju statistike i struktura čitalaca knjiga, žene su tu neprikosnovene. Je li to tema za razmišljanje?
Vlaović: Apsolutno. Na svim književnim promocijama u publici je više žena. Ta činjenica povezana je s odlikašicama u srednjoj školi koje uče bolje od muškaraca iz razreda i bolje su studentkinje. Onda se negde putem zagube, a mediokriteti iz njihove generacije u nekom trenutku ih prešišaju.
One su majke, zaposlenice koje su u firmi stigle do staklenog stropa i umorne vikend čitateljke koje se još ne predaju. S gornjih spratova firme o njihovoj povišici odlučuje lik u skupom odelu koji je od njih prepisivao domaći, ali zna pričati viceve, a vikendom karta, igra tenis i jede jagnjetinu s pravim dečkima.
021: Kad ti Ante Tomić za roman napiše bilo šta, to je kompliment, a kad ti napiše da je to "Hasanaginica naših dana", onda možeš biti siguran da si napravio dobar posao. Upravo to je napisao za vaš roman "Bomboni od meda" koji mogu pročitati i čitaoci u Srbiji. Šta je to toliko dramatično privlačno u ženama s margine, i iz provincije. Koga briga za njih danas, oduvek, a verovatno i ubuduće...
Vlaović: Sonja Savić bila je urbana ikona iz provincije. Margitu Stefanović, koja je takođe bila urbana ikona prepuna raznih talenata, trajno je obeležila provincijalna iskompleksiranost i okrutnost njene majke.
Najgori su mi ti provincijski poluintelektualci, pisao je Mirko Kovač, rodom takođe iz provincije. Volim urbane hrvatske filmove, poput "Ne gledaj mi u pijat" ili "Tereza 37" Hane Jušić i Lane Barić čiji junaci žive u gradovima i bore se s provincijalnim duhom koji u njima i oko njih vlada. Provincijalizam gradova izvrsna je tema, a žene s margine često u sebi nose mešavinu mnogih krajnosti koja je dramatično privlačna.
021: Fućkaš čoveka koji ne menja mišljenje. Taj se sigurno ne razvija, ne menja, na napreduje... To su vaše reči iz jedne vaše novinske kolumne. Zašto je ljudima potrebno, zašto vole da čuju da im se kaže, nisi se nimalo promenio, ostao si isti? Pa to ne bi trebalo da bude kompliment, naprotiv.
Vlaović: Ostati isti možda zvuči kao kompliment ukoliko je reč o izgledu. Ostati isti na psihološkom i iskustvenom nivou je poražavajuće. To da je normalno promeniti neki životni stav kod mene se odnosilo na jednu sasvim privatnu odluku, ali uzrečicom koju ste spomenuli ne bih mogla pravdati konvertitstvo i trgovinu koja se dogodi nakon svakih izbora.
021: Vi ste književnica, novinarka, a pišete i pesme za pevače. Nekada se više poslova u jednom talentovanom čoveku zvalo renesansna ličnost, danas u našem naprednom 21. veku, to često zovu svaštarenjem. Divni novosadski profesor Živojin Živojinović, koji je preveo Marsela Prusta na srpski, govorio je svojevremeno svojim studentima da je veliki stručnjak onaj koji zna što više stvari o što manje stvari, i da bi po toj analogiji idealan stručnjak bio onaj koji zna sve ni o čemu. Danas je svet pun takvih stručnjaka. Ko će izlečiti svet od njih?
Vlaović: Književnost, novinarstvo i pisanje pesama u suštini se svode na pisanje. Radim jednu te istu stvar već gotovo 30 godina, otkako mi je objavljen prvi intervju u zagrebačkom "Globusu". Književni rad započela sam u srednjim tridesetima, nakon što sam se okušala u pisanju drugih formi.
U svojim novinskim kolumnama držim se tema koje su mi poznate i bliske. Nakon novinarstva završila sam petogodišnju edukaciju iz psihoterapije, moje teme su psihološke, književne ili socijalne.
Plašim se ljudi koji su stručnjaci za sve, ali najviše se plašim onih koji nikada nisu krivi, onih koji se ne preispituju i ljudi koji nemaju grižu savesti.
Ako takvi rade u Centru za socijalni rad ili u školi, ako se nalaze na bilo kojoj odgovornoj i važnoj funkciji, onda treba da se zapitamo kako je do toga došlo i zbog čega smo im podilazili.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 3
Doda
Preterivanje
Mari
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar