
Nasilje nad ženama je svakodnevno, takva mora biti i borba protiv njega
Na današnji dan 1960. godine, tri sestre Patrija, Minerva i Marija Teresa Mirabal su ubijene u Dominikanskoj Republici.

Foto: 021.rs (ilustracija)
Sestre, u narodu prozvane "leptirice", bile su aktivne članice pokreta otpora protiv diktatora Rafaela Truhilja.
Minerva je prvi put bila uhapšena 1949. godine zbog opozicionih aktivnosti, a navodno je i razbesnela Truhilja, jer je odbila njegovo udvaranje. Sve tri su ubijene kada su se vraćale iz posete svojim muževima u zatvoru.
Njihova smrt bila je kap previše za Dominikance koji su godinama trpeli diktaturu, naročito zato što je Truhiljo sam sebe predstavljao velikim zaštitnikom žena i porodice (baš kao što to mnoge autoritarne vođe čine). Truhiljo je ubijen 30. maja 1961. godine.
Ujedinjene nacije proglasile su datum ubistva sestara Mirabal Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i kao takav on se zvanično obeležava od 2000. godine.
U Dominikanskoj Republici, kao i u celoj Latinskoj Americi u kojoj je partrijarhat duboko u svim porama društva, nasilje nad ženama i dalje je vrlo prisutno. U 2020. policiji je prijavljeno više od 10.000 slučajeva rodno zasnovanog nasilja, a gotovo 50 odsto žena preživelo je neki od oblika nasilja.
Sve "leptirice" Srbije
U Srbiji je ove godine ubijeno 19 žena i to je 19 žena previše.
To su bar podaci koje imamo iz medija, jer femicid u Srbiji još uvek nije inkriminisan kao zasebno krivično delo, te samim tim ne postoji sistem za praćenje.
Ne znamo ni koliko je žena izgubilo život nakon što im je fizičko i psihičko zdravlje narušeno godinama maltretiranja, udaranja, kontrolisanja i nipodaštavanja.
Ćutanje je zlato
U 2020. godini više od 11.000 žena je prijavilo fizičko nasilje policiji. To se čini kao velika i uznemirujuća brojka. Više uznemiruje, ipak, to što samo četvrtina žena koje preživljavaju nasilje prijavi nasilnika policiji.
Zašto ćute? Zbog narušenog poverenja u institucije, zbog straha od stigmatizacije, zbog nerazumevanja sredine, zbog egzistencijalne ugroženosti, ali, pre svega, zbog društvenih okolnosti koje žene teže da zadrže u poziciji u kojoj "ćute i trpe".
Dovoljno je baciti jedan letimičan pogled na komentare na društvenim mrežama na vesti o ženama koje su progovorile o svojim nasilnicima, pa čak i o ženama koje su ubijene. Uvek se postavlja pitanje šta je ona uradila, zašto ona nije sprečila nasilje i zašto ona nije otišla. Uvek se odgovornost prebacuje na nju.
Pitanja zašto je on uradio to što je uradio retko ima. Dovoljno je pogledati jednog tamo glumca koji gostuje po televizijama i blati ženu koja ga je prijavila za silovanje. Sudeći po komentarima, smatra se da žena mora životom da se odbrani od silovanja. Međutim, oni koji tako smatraju često sami sebe "pokopaju" preispitujući ženinu "čast" čak i kada je više nema.
Ženi koja je u nasilnoj vezi ili braku, suprotno popularnom mišljenju, često je uskraćen izbor da ode. Godine uspostavljanja kontrole i moći, kao i nipodaštavanja žene i ubijanja svakog zrna samopoštovanja umeju to da urade. Nasilnik uvek može da ne izabere nasilje, te zato odgovornost spada na njega.
Istorija nije na ženskoj strani
Nasilje nad ženama često se opravdava i toleriše. U medijskim pričama nakon "ubijena je žena" obično ide i "jer", zato što mora da postoji razlog, mora da je ona to nekim svojim činjenjem ili nečinjenjem izazvala. Osim što je to senzacionalizam i dalje promovisanje diskriminacije, to je i vid racionalizacije činjenice da žene najčešće ubija neko u koga su imale puno poverenje, koga su odabrale i volele, a to je, priznaćete, zastrašujuće.
Nasilje nad ženama odraz je istorijski nejednakih odnosa i okolnosti zbog kojih su one tek pre 100 godina dobile pravo glasa, i to ne u celom svetu. Istorijski gledano, sto godina je kratak period da bi se ovakva nefer startna pozicija promenila. Iskustveno gledano, svaka od tih sto godina je godina previše za žene koje su svakodnevno izložene diskriminaciji i nasilju.
Iz nasilnog odnosa je moguće izaći, ali je neophodna i adekvatna podrška, kako institucionalna, tako i od bliskih ljudi i javnosti. Ta podrška podrazumeva i da verujemo ženi bez osuđivanja, jer veliki je korak prepoznati i priznati da se nasilje dešava u društvu koje nas uči da ćutimo.
Radio 021 poručuje "Nisi sama"
Mediji su bitan faktor u informisanju žena, prepoznavanju i imenovanju društvenog fenomena i u edukaciji javnosti.
U novom serijalu o nasilju u Srbiji "Nisi sama", 021.rs analizira pojavne oblike ovog ponašanja, nasilje nad ženama i decom, prijavu nasilja i ceo tok postupka na sudu, oporavak žrtve i pojavu normalizacije i medijskog pravdanja nasilja.
Autorka Gorica Nikolin pisala je o nasilju nad ženama u Novom Sadu, seksualnom nasilju u Srbiji i o tome kako prijaviti nasilje i šta posle toga. Tekstove prate i emisije koje možete poslušati na OVOM LINKU.
Prijavi nasilje
Nasilje, bez obzira na oblik, možete da prijavite direktno policiji (192 ili 0800 100 600), Centru za socijalni rad u vašem mestu (za Novi Sad 021 64 65 746) ili Osnovnom javnom tužilaštvu, pisanim putem, telefonom, mejlom ili lično. To može da učini i neko umesto vas.
Možete da pozovete SOS ženski centar na 021 422 740 u periodu od 17h do 21h ili na SOS broj Autonomnog žeskog centra 0800 100 007 radnim danima od 10h do 20h, kao i podršku organizacije "Iz kruga Vojvodina" na 021 447 040, 066 447 040 ili 0800 10 10 10 radnim danima od 09h do 16h.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Dunav, Dunav, Dunav, Dunav i, naravno, Džej
29.06.2022.•
12
Dunav je najopevanija reka na domaćoj muzičkoj sceni i uglavnom svi koji su pevali o Dunavu dele iste motive.
Baltik kao NATO jezero - rat sve bliži severu Evrope
27.06.2022.•
7
Blokada saobraćaja između Rusije i Kalinjingradske oblasti nije samo dodatno zaoštravanje situacije na Starom kontinentu, već i potez kojim se iščikava proširenje ratnih sukoba van Ukrajine.
Ostavite nas na moru i živeo paradajz
22.06.2022.•
12
Nisu te fejsbuk grupe, tvitovi i ceo internet često ništa drugo do tetka Ruža došla kod mama Slavice na kafu.
Putovanje Aleksandra Tišme: Nesposobnost da se živi sa susedom u miru
18.06.2022.•
1
U čast velikog pisca objavljujemo odlomak iz knjige Aleksandra Tišme "Drugde".
Ekskluzivno na 021.rs: Odlomak iz "Panonskog admirala" - "Dobro veče, moja Jugoslavijo"
17.06.2022.•
4
Emocionalni vodič kroz diskografiju Đorđa Balaševića "Panonski admiral" Ivana Ivačkovića objavljen je danas. Portal 021.rs vam ekskluzivno donosi jedno poglavlje iz novoobjavljene knjige.
Moj žuti karton je crveniji od tvog: Šefovi koji mrze porodilje
15.06.2022.•
22
"Ključ je već u bravi, na tebi je sada da li ćemo ga okrenuti", rečenica je kojom me je bivši poslodavac dočekao po povratku sa prvog porodiljskog.
Vlast lošom izbornom odlukom narušila tržište i oštetila mlinare
13.06.2022.•
3
Krajem prošle godine cena hrane, naročito pšenice, kukuruza i ulja, počela je ubrzano da raste do istorijskog maksimuma, pa se očekivalo da će se srpski seljaci, mlinari i izvoznici ovajditi.
Putovanje Aleksandra Tišme: Meridijani Srednje Evrope
11.06.2022.•
0
Nedavno je odlučeno da će ovogodišnji laureat nagrade "Aleksandar Tišma" biti David Albahari. U čast velikog pisca objavljujemo odlomak iz knjige Aleksandra Tišme "Drugde".
Strategija, komedija, farsa
10.06.2022.•
4
Ovih dana su pažnju javnosti privukli sukobi između ljudi iz najužeg rukovodstva vladajuće stranke – SNS-a.
U Dunavu smo do guše
08.06.2022.•
9
Nešto sam gledala kalendar međunarodnih praznika i stvarno sam se zabavila.
Piše Boris Dežulović: Haos u kafani "Kod Herodota"
06.06.2022.•
4
Ima različitih istorija. Neke su mrke i ozbiljne kao pečat – eno, recimo, nemačka ili poljska – a nekima, opet, samo zajebancija na umu.
Od Đida, preko Tita, do Skerlića
04.06.2022.•
0
Donosimo vam nastavak zapisa Desimir Tošića o Milovanu Đilasu, ali i Jovanu Skerliću, Titu...
Struka se oglasila
01.06.2022.•
15
Već tri godine ovaj moj petogodišnji Nikola po povratku iz vrtića prolazi sledeću proceduru:
Trojka za Vučića
31.05.2022.•
18
Dogovorivši novi aranžman o isporuci gasa Srbiji, predsednik Vučić je blizu rešenja krupnog problema iz svakodnevnog života. Ali ne samo to.
Šta će biti s Anom?
29.05.2022.•
30
Izgleda da je samo jedna stvar izvesna u političkom životu Srbije: drugi predsednički mandat Aleksandra Vučića treba da započne tokom iduće sedmice.
O poslu sve najgore
25.05.2022.•
26
Kada ste poslednji put sreli osobu koja je zaljubljena u posao koji radi? Koja se budi s tom ljubavlju i sa istom leže?
Piše Laslo Vegel: Kapitalizam se šunja na Trg slobode
21.05.2022.•
2
"I laž, i istina su bez posledica, budući da je nestala razlika između njih", piše Laslo Vegel i "Neoplanta ili Obećana zemlja".
INTERVJU Poverenik Marinović: Građani olako daju svoje podatke, institucije previše traže
18.05.2022.•
1
U ponedeljak, 16. maja počela je kampanja "Neka ostane lično", a tim povodom razgovarali smo sa Poverenikom za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milanom Marinovićem.
Komentari 2
Brka
"Evo maloprije čuh, muž ženi opalio 2 šamara jer se posvadjala s njegovom majkom. Ona u stanicu, prijavi ga. Oni ga naravno uhapse i pravo u Spuž. Ali, policajac joj rekao kako je luda da zbog 2 šamara posle toliko godina to radi i traži razvod!?!
Rekla mu je: Naravno! Danas 2, sutra 5, a onda će da me ubije. E neće više nijedan!
E zbog ovakvih žene neće da prijave zlostavljanje, jer tamo nalaze na istu i još goru stoku kao što su onih zbog kojih traže pomoć!"
Kao što tekst kaže, problem je sistemski. Mogu slobodno da kažem da se u Srbiji i generalno na Balkanu neka pravila "poštuju" samo zato što ih je neko doneo ili gurao da se donesu. Pozadina iza pravila, o tome se ne razmišlja. Nivo svesti iza pravila najverovatnije prepisanog iz neke druge zemlje, ne postoji.
Tri sestre
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar