Bogati Beograd gradi metro novcem siromašnijeg ostatka Srbije

Budžet glavnog grada iznosi oko 810 evra po stanovniku, dok se u kase Niša, Kragujevca, Subotice ili Zrenjanina sliva upola manje, oko 400 evra po žitelju.

Ipak, cela Srbija je prinuđena da novac izdvoji za buduću podzemnu železnicu u metropoli.

Kraj je godine i sabiraju se rezultati učinjenog u poslednjih 12 meseci. Ujedno se i planira šta će se uraditi naredne sezone. Budžet je osnova za svako ulaganje, pa se tako i u Srbiji ovih dana vlast trudi da građanima obeća što više. Svejedno da li je reč o opštini, pokrajini ili republici.

Beogradski lobisti
 
Najglasniji je bio predsednik Vučić, kako i ne bi, državni budžet od bezmalo 14 milijardi evra do pre koju sezonu u Srbiji niko nije mogao ni da sanja. A on u izbornu godinu ulazi punih džepova. Ne čudi što se, inače pokretan i sveprisutan, rastrčao širom Srbije. Svuda gde je kročio je ponešto i obećao.
 
Međutim, ne zaostaje ni Goran Vesić, formalno zamenik a u suštini gradonačelnik prestonice. Likovao je kada je objavio da sledeće godine računa na čak 1,36 milijardi evra u beogradskoj kasi. Zna stari lisac da su na proleće i izbori u glavnom gradu. Za ovdašnje prlike izuzetno visoka svota, čak 110 miliona više od ovogodišnjeg, istorijski rekordnog budžeta, dopušta da se mnogo uloži za dodatne četiri godine stolovanja u Beogradu. Odista, kada se 1,36 milijardi podeli sa 1.650.000 dobije se cirka 810 evra po glavi Beograđanina. Ozbiljan novac i za bogatije sredine.
 
Međutim, pogledajmo kako izgledaju kase gradova i opština u ostatku Srbije. Poznato je da je u svakoj državi glavni grad umnogome privilegovan. Tu su najbrojnije državne institucije, fakulteti, reprezentna zdanja... Onda je i logično da je lokalni budžet impresivan. U redu je da bude i u srpskoj prestonici.
 
  
 
Provincija kao sirotište
 
Mnogo je neugodnije što su budžeti opština u ostatku Srbije neuporedivo skromniji, često nedovoljni da pokriju i ne baš ambiciozne lokalne želje. Po pravilu, što je region siromašnji, to je i budžet sedišta manji. U određenoj meri samo je Novi Sad izuzetak. 
 
Sledeće godine računa na 285 miliona evra u gradskoj kasi, što mu dođe cirka 740 evra po svakom od 360.000 žitelja vojvođanskog središta. No, i pored solidno popunjene kase, ostaje dilema mogu li Novosađani da budu zadovoljni učinkom gradske vlasti.
 
Niš sledeće godine planira da potroši cirka 112 miliona evra, po 435 evra na svakog od 254.000 Nišlija. Mnogo manje nego što je novosadski, a pogotovo u odnosu na beogradski budžet. Gotovo upola manje po glavi stanovnika. Kragujevački plan predviđa potrošnju od 72 miliona evra u sledećih 12 meseci, cirka 445 evra na 158.000 žitelja grada pokraj Lepenice.
 
Vojvodina osiromašila
 
Mada Vojvodina u svesti građana Srbije važi za bogatiji region, budžeti lokalnih samouprava u centristički uređenoj Srbiji su svuda mali. I u Bačkoj. Subotica će naredne godine imati na raspolaganju, za grad secesije sasvim skromnih, 68,5 miliona evra, cirka 398 evra na 143.000 žitelja u varoši na severu Vojvodine. Pitanje je koliko je bolje u Zrenjaninu. U najvećoj banatskoj varoši računaju sledeće godine na 48 miliona evra, po 410 na 115.000 stanovnika nekadašnjeg Bečkereka.
 
Sve je to daleko od beogradske kase, a još je gore u manjim opštinama. Dok u Beloj Crkvi, starom gradiću na sedam prirodnih jezera, još i mogu da očekuju 325 evra po svakom od 17.000 žitelja, u Čoki na obali Tise biće prezadovoljni ako po stanovniku priliv u kasu bude 270 evra.
 
Naravno, i plate u Beogradu su znatno iznad zarada u ostatku Srbije. Posledično i penzije. Dok je u glavnom gradu svaki zaposleni u oktobru kući nosio 81.331 dinara, u Nišu je ta svota iznosila 63.354, u Kragujevcu 62.542, Zrenjaninu 60.393, Subotici 59.008 dinara. U manjim mestima zarade su još niže - u Beloj Crkvi 52.390, Čoki 47.760 dinara. Sa prosečnom neto platom od 74.889 dinara, Novi Sad je i ovoga puta drugačiji.
 
Preveliki Begrad
 
I broj uposlenih i broj penzinera u glavnom gradu daleko je najveći, a u prestonici su ne samo gotovo sve najvažnije državne institucije, već i sve ambasade, međunarodna predstavništva, nevladine organizacije. Stoga je u glavnom gradu neuporedivo lakše da se dodatno zaradi, a tu su i izdavanja brojnih stanova, vila i poslovnog prostora. 
 
U takvim uslovima prihodi prestonice daleko odskaču, a i Beograd se neprekidno uvećava, širi se na sve strane. Možda i previše, naročito s obzirom na činjenicu da je u toku demografski kolaps, dok glavni grad neobuzdanom superiornošću privlači mlade sa svih strana i tako dodatno prazni pojedine regione Srbije.
 
  
 
Ne iznenađuje da je saobraćaj veliki problem "Beograda u razmahu".  Prema nešto starijoj statistici, preko mosta Gazela dnevno pređe u proseku 152.000 automobila i 1.140 autobusa, a i ovi podaci su poslednjih godina nadmašeni. Na ključnim raskrsnicama, kod Skupštine, Pravnog fakulteta, sa obe strane Brankovog mosta, na secištu ulice Kneza Miloša sa ulicama kralja Milana i Nemanjinom najmanje 12 sati dnevno svakog sata prođe više od 5.000 vozila. Čak 93 odsto prostora koji zauzimaju saobraćajna vozila odnosi se na automobile.
 
Preskup, a vodi od nigde ka nikuda
 
Jedino rešenje za saobraćajni krkljanac je što brži i što masovniji prelazak sa indivudualnih automobila na masovan prevoz. Stoga ne čudi da se i pred ove izbore ponovo javila ideja o izgradnji metroa, stara više od pola veka. Prošlo je pet decenija kada je legendarni gradonačelnik prestonice Branko Pešić na otvaranju Gazele, kome je prisustvovao i predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito, u zanosu neoprezno izjavio kako je sledeća velika beogradska investicija podzemna železnica. Proteklo je mnogo vode Savom i Dunavom, a metroa nema.
 
Ove godine se počelo sa radovima. Više je problema, nova verzija metroa je dva i po puta duža od ranijih i imala bi tri umesto ranije jedne linije. Nova verzija je mnogostruko skuplja, preko šest milijardi evra, gotovo tri i po puta više u odnosu na prethodnu varijantu. 
 
Još više protivnika je izazvala provokativna prva linija od Makiša preko Beograda na vodi do Mirijeva i Ade Huje, duga 23 kilometara sa čak 24 stanice. Prva i poslednja četvrtina trase su nenaseljene, bukvalno ledine. Računa se na dodatnu ekstremnu izgradnju i priliv na stotine hiljada novih stanovnika. I sve to uprkos činjenici da glavni grad već dve decenije, u sklopu demografskog kolapsa i iseljavanja iz Srbije, beleži lagani kontinuiran pad broja stanovnika.
Lokalna potreba, novac republički
 
Poseban problem je finansiranje. Svuda u svetu metro je tipična potreba lokalne zajednice i podiže se sredstvima opštine. Kako je reč o većoj svoti, izgradnja bi verovatno zahtevala dodatne namete za stanovnike prestonice, a svakako bi moralo privremeno da se odustane od pojedinih drugih projekata. Bilo bi neophodno i da Beograd podigne bankarski zajam.
 
Međutim, čelnici glavnog grada, uz pomoć republičke vrhuške, a bezmalo svi su žitelji Beograda, iskoristili su poziciju moći i odlučili da se metro finansira novcem iz republičkog budžeta. Kao da je reč o projektu značajnom za žitelje cele republike.
 
Došlo se u situaciju da će iz kase u koju se sliva novac poreskih obveznika iz cele republike finansirati metro od koga koristi imaju isključivo građani glavnog grada. Tako će siromašci iz Crne Trave, Čoke ili Žagubice, umesto da rešavaju osnovna životna pitanja u svom ataru, novac izdvajati za vozikanje pod zemljom neuporedivo bogatijeg Beograđanina. 
 
Mada građani Niša, Kragujevca, Subotice, Zrenjanina ili Novog Sada imaju itekako velike lokalne potrebe, narednih sezona moraće da se strpe, gledaju kako njihov novac odlazi u metropolu i budu zadovoljni što se u glavnom gradu svi baškare u lepoj i modernoj podzemnoj železnici.
  • Ја

    08.01.2023 08:24
    Цена
    Питање за Војвођане и све који се тако осећају:
    Колико је коштало да не будете робови у Аустроугарској или Немачкој? Колико је људи изгинуло да би појединци овде лајали на звезде? Колико то кошта? Више или мање од метроа?
    Срам вас било. Овде Хрват држи слово нама ?!? Особа која је представник народа којег красе стравични злочини, над ДЕЦОМ, прво!!! Он нешто мисли! Сачувај ме Боже од оваквих мишљења и коментара.
  • Novi Sad, podseti se

    10.12.2021 15:10
    da je grad :)
    Ubogi srpski seljak@, zaista ti nick odgovara ovome sta si napisao. Pa nije valjda UDBA SSSR a ili Australije 'stvorila' Hrvatsku, vec je to valjda 'napravila' nasa domaca, hrvatska UDBA. I za tvoju informaciju, ta Hrvatska je postojala i prije UDBE, tako da je ista nije stvorila, ali objasnjavati to likovima poput tebe i slicnih tebi, a koji cine dobar dio komentatora i na ovom portalu, nema isuvise smisla jer vam logika nije ona snaznija strana vaseg globusa :)
  • albino

    09.12.2021 23:00
    Smatra se da je Beograd jedan od najbogatijih gradova na svetu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.

Reko mi Saša sa interneta

Tumarajući učmalim hodnicima interneta neretko naletim na smeće koje ljudi razvlače kao dokaz neke užasne nepravde koja se nad njima sprovodi.

Valuta pokazuje čije je Kosovo

Nekoliko dana pred kraj 2023. godine, Nacionalna banka Kosova je obznanila da od 1. februara neće tolerisati plaćanja u dinarima.

Vidite da može drugačije

Nedavno sam pisao da je potpuno normalno da poslodavac koji smatra da ne posluje zadovoljavajuće i nema dovoljan obim posla, može da otpusti deo radnika koje smatra za višak.