
Mitrović na straži pored Prizrena
Gde si bio devedeset devete?
U rovu, podrumu ili skloništu? Možda u selu kod rodbine, a možda u stanu, pred televizorom, gledajući kako se ponavlja gazimestanski karneval, samo ovog puta uz turbo-folk ikone iz ružičastog ekrana, spremne da sa narodom podele mučeništvo tih dana i da svojim telima brane Beograd, mostove i, naravno, Kosovo.
To ispoljavanje manijskog patriotizma nije mogao da propusti Željko Mitrović. Uostalom i kako bi, zar se može očekivati išta manje od člana ratnog štaba JUL-a za vreme bombardovanja?
Da ne zaboravlja svoje mostobraniteljstvo pokazao je i u emisiji "Pravi ugao", gde je trebalo da se priča o Pinkovoj nacionalnoj frekvenciji i rijaliti programima, a pričalo se baš o svemu, osim o tome. Glavna odlika tog razgovora je upravo njegovo odsustvo i bilo šta drugo nije se moglo ni očekivati.
Bilo je to ovako. Savo Manojlović je nešto pričao, pa su se, naravno, latili Kosova. Kao i obično u Srbiji, kad argumente i rezonsko razmišljanje ostaviš u nekoj drugoj fascikli, onda se hvataš za ono što je sigurno (faktički ili simbolički srpsko, na vama je). Samo ponekad se iskoči iz šablona po kom reči služe samo da bi zametnule trag pravih namera.
Mitrović je, ukratko, u naletu zadrugarske potrebe da se bude glasniji, rekao kako su, eto, Kosovo izdali oni koji su prodali kuće i pobegli. Tačnije, Manojloviću je rekao da je "prodao imovinu u Prištini, uzeo pare za imovinu i došao u Beograd nama da soli pamet". Potom je muljao sa "vi ste izdali Kosovo, pa ko je izdao Kosovo, pa vi ste ga izdali", potom objašnjavajući da su pobegli, dok je on "branio mostove svog ognjišta u Beogradu i čekao da padne bomba".
Vlasnik ružičastog života Srbije, s obzirom na to kako je pričao, nije znao gde se nalazi. Jednostavno, ne priča se svuda kao u "Zadruzi". Dakle, možda nije znao ni šta priča. Reći da su Kosovo izdali oni koji su prodali svoju zemlju i napustili ognjišta, ne bi li obezbedili minimalne uslove za život tamo gde šansa za ikakvo opstajanje postoji, najblaže rečeno je zlonamerno i glupo, sve i da se obraćao isključivo Manojloviću, a nije tako delovalo.
Teško da bi neko ljude, koji su upravo ovih junskih dana te devedeset devete, nakon decenije u kojoj su bili opljačkani, prevareni, besumučno lagani i u novi milenijum bombama ispraćeni, nazvao izdajicama samo zato što su napustili svoje domove u Prizrenu, Đakovici, Suvoj Reci... U nekoj normalnoj Srbiji, u nekoj manje ružičastoj Srbiji, bili bi žrtve.
Ali, jebiga, dešava se i to da su, ako već ne znaš gde se nalaziš i šta pričaš, male šanse da znaš i kada nešto pričaš. Jer pravi život u Srbiji baš voli da podmetne i u retkim prilikama ne pita da li si izdajica sa Kosova ili patriota sa mosta. Tako se i dogodi da o pobeglima priča baš na 20. jun, Svetski dan izbeglica.
I biće to dan u kom će se još jednom podsetiti na to kako je više od 200.000 ljudi raseljeno sa Kosova. Ponovo će se potkrasti neki tekst o tome kako Srbi prodaju kuće na Kosovu. Kome tačno da ih ostavljaju ili, još tačnije, čemu da se vraćaju? Povratak bi značio bacanje u zagrljaj lažima o boljem životu, o sigurnosti, o tome da će se država pobrinuti za njih.
Jer ovde država ne brine ni o onima koji zemlju nastanjuju u okvirima onoga što je, veće su šanse, zaista država Srbija. Da je tako mogli ste da vidite tog istog 20. juna, koji sat kasnije i koji klik daljinskog upravljača dalje od "Pravog ugla", kada se na N1 emitovao dokumentarni film "Poslednja počast".
Ispravno je reći da je to priča o Dejanu Stojkoviću, starijem vodniku prve klase koji je poginuo tokom probe vojne vežbe "Munjeviti udar" 2021. godine. Ispravnije je reći da je to priča o sramoti čitavog sistema odbrane, o laganju, ali i priča o herojskom činu čiji je saldo šest spašenih i jedan izgubljen život zarad nečijeg htenja da napravi loš promotivni spot. Ne može se reći da su taj heroj i njegov čin zaboravljeni, jer bi to podrazumevalo da se na njih, na prvom mestu, mislilo. Ovde to, jasno vam je, nije bio slučaj.
Ali, eto, život u Srbiji ne zna za granice, kad ih već ne zna ni država. I dogodi se tako da u jednom danu čujete bogataša koji ispljune nešto što bi trebalo da liči na argument, a kilometrima je daleko od toga, i onda vidite priču o vojniku koji je, iako to nije rečeno u filmu, rođen na Kosovu, u Prizrenu, a živeo je u Kragujevcu. Kojem je, između ostalog, otac poginuo na tom istom Kosovu, dok je bio u službi. Kako je ispričao Stankovićev stric, džip u kojem se nalazio sa kolegama stao je na protivtenkovsku minu, koju je postavila - srpska vojska.
Uglavnom, shvatili ste to već grebanjem kroz srpsku realnost, Srbijom vlada neograničena vera moćnih da je "pučina stoka jedna grdna". Takva Srbija, ukoliko pristajemo na to, može biti samo Srbija obmana, Srbija izgrađena na mitomaniji i ludilu, Srbija u kojoj se porazi predstavljaju kao pobede, zablude kao istine, propitavanje kao loša namera. Srbija koju su izgradili jeste Srbija u kojoj je spasiti sebe i druge - čin izdaje. Srbija je to u kojoj smrt radi održavanja iluzije vredi više od života radi budućnosti.
Srbija je to u kojoj neko ne dobije ni minut ćutanja, a nekom se omoguće godine zagađivanja javnog prostora. Srbija je to u kojoj je nivo patriotizma u krvi obrnuto srazmeran nivou svesti o tome gde živiš, kako živiš i zašto tako živiš.
Srbija je to u kojoj je grandiozna samodopadna laž preglasna, a samorefleksija nečujna. Baš kao i noć na straži pored Prizrena.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Dogovor vlasti sa paorima ne može da sakrije katastrofalnu odluku Vlade radi pobede SNS na izborima
17.08.2022.•
25
Nedavni seljački bunt najavljen je gromko, paori su desetak dana činili poprilično nevolja Novosađanima u gradskom saobraćaju.
Dalje ruke od naše dece
17.08.2022.•
38
Sestre Ana i Elza su, u popularnom Diznijevom crtaću, uoči Božića bile tužne jer nemaju "tradiciju". Kako bi im pomogao, njihov sneško Olaf odlazi u potragu za istom.
Novosadski s(t)an: Koliko vam još nedostaje za garsonjeru od 60.000 evra?
15.08.2022.•
35
Ukoliko živite u zgradi, verovatno vam nije potrebno više od pet minuta hoda da naiđete na zgradu u nastajanju.
Izdajnik opšte prakse
15.08.2022.•
17
Ove godine obeleženo je 70 godina od rođenja Zorana Đinđić, te tim povodom objavljujemo odlomak iz najnovije knjige Mijata Lakićevića "Zoran Đinđić: Prosvet(l)itelj".
O slučaju "Wolt" dostavljača: Prijavljivale, ne prijavljivale, odmazda je izgleda neizbežna
11.08.2022.•
34
Prijavljivale, ne prijavljivale, odmazda je izgleda neizbežna. Ako već svaki ženski otpor i napredak izaziva gnev i napad, hajde da bar zahtevamo svet po našoj meri.
Mame na lomači
10.08.2022.•
18
Srećemo ih, gledamo ih, pričamo sa njima, nalećemo na njih, prolazimo pored. Srećne su, nasmejane, nekad u haosu ali uvek pod kontrolom, svuda stižu, sve pokrivaju, ništa ne zaboravljaju.
Voja Malešev: Maštam o šansonjerskoj karijeri, pretpostavljam da će me život u tom pravcu provozati
10.08.2022.•
5
"Život bez kulture, po meni, nas izravnava sa divljim životinjama iz kamenog doba gde caruju mrak i surova borba za preživljavanje. Nemojmo se prepustiti nazadnom instinktu."
Pišu Čomski i Voterston: Militarizam i korona
06.08.2022.•
1
Nova knjiga Noama Čomskog i Marva Voterstona "Posledice kapitalizma" objavljena je i u Srbiji.
Mnogo sma(t)rate
03.08.2022.•
4
Bila sam na odmoru nedavno i kiselo se smešila "duhovitim" opaskama da odmor s troje male dece i nije odmor.
Zašto ćutite?
01.08.2022.•
32
U zemlji u kojoj se vanredna obraćanja ne zakazuju samo još zbog promene položaja planeta i pogubnog uticaja retrogradnog Merkura, vesti o ubistvima žena prolaze uz potpunu tišinu.
Povodom 70 godina od rođenja: Đinđić i na Istoku i na Zapadu
01.08.2022.•
1
Povodom 70 godina od rođenja Zorana Đinđića objavljujemo odlomak iz najnovije knjige o njemu - "Zoran Đinđić: Prosvet(l)itelj".
Referendum o Novom Sadu
29.07.2022.•
45
Referendum o Generalnom urbanističkom planu otkrio bi mnogo više od toga da li su Novosađani za ili protiv projekta na vodi.
Dimitrije Aranđelović: Umetnik mora biti otvoren i svestan sebe i okoline u kojoj se nalazi
26.07.2022.•
0
Glumac Dimitrije Aranđelović privukao je na sebe pažnju ulogom tranvestita u predstavi "Mefisto" Harisa Pašovića. O princezi Tebab, "Mefistu" i glumi Aranđelović govori u intervjuu.
Novi Sad - uništavanje grada izgradnjom
25.07.2022.•
25
Uprkos neprekidnim višemesečnim protestima građana, Skupština Novog Sada usvojila je sporni Generalni urbanistički plan.
Pišu Čomski i Voterston: Kapitalistički zdrav razum i kovid-19
23.07.2022.•
1
Nova knjiga Noama Čomskog i Marva Voterstona "Posledice kapitalizma" objavljena je i u Srbiji.
Tek je 12 sati: Da li i vaše dete jede samo "zdravo" i ne gleda u ekran?
20.07.2022.•
10
Bio je prvi džeparac koji sam sama zaradila tokom srednje škole, otišla sam u prodavnicu i kupila skupe slatkiše za sve pare.
Saopštenje
19.07.2022.•
10
Tužilaštvo se upustilo u neodgovoran i nedostojan pokušaj da insinuiranjem zastraši advokata ili javnost.
Teška vremena, prijatelju moj, za Srbiju tek nailaze
18.07.2022.•
19
Smederevska železara je zbog pada tražnje za čelikom zatvorila veću od dve peći.
Karl-Markus Gaus piše o Novom Sadu: Spomenik besu
16.07.2022.•
12
Austrijski pisac Karl-Markus Gaus u svojoj novoj knjizi "U muzeju odbačene budućnosti", koju je objavila Akademska knjiga, piše i o Novom Sadu.
Komentari 33
Neko
Створен намерно и, свесно, да заглупи и, затупи овај народ.
Ne verujem. Ovaj narod je toliko glup i tup - od vajkada - da nema tog genija koji bi uspeo da mu doda jos samo i jedan miligram istih sastojaka.
Ako i slucajno postoji, preko reda mu dati tri Nobelove nagrade.
dr
Pozdrav svima!
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar