Nagrada za arhitekturu u urbanističkom haosu - vreme je za promene
Bezmalo tri decenije svake godine Društvo arhitekata Novog Sada dodeljuje nagradu za arhitekturu "Đorđe Tabaković" za kontinuirana plodotvorna ostvarenja na teritoriji Vojvodine.
Foto: 021.rs
Nagrada se dodeljuje stvaraocima vidljivog uticaja na dostignuća, razvoj i društvenu ulogu arhitekture. Po običaju, priznanje prati izložba laureata.
Tako od pre neki dan posetioci Muzeja savremene umetnosti Vojvodine mogu da se upoznaju s delom ovogodišnjeg dobitnika, arhitektom Milanom Kovačevićem, čiji je radni opus, inače, svakodnevno pred očima građana vojvođanske prestonice.
Širom Novog Sada, zapravo, delo 27. po redu nosioca uglednog priznanja je neprekidno na svojevrsnoj proveri. Reč je o projektantu čiji se pogled usmerio pretežno ka stambenoj arhitekturi, a bezmalo ceo opus ostvaren je u Novom Sadu. Od kako je početkom novog milenijuma osnovao sopstveni studio, sa ekipom od desetak saradnika, zamislio je gotovo neverovatnih 280 projekata i, što je za arhitekte kuriozitet, sve je realizovao.
Zapažen je već prvom radovima, manjom zgradom u Ulici Heroja Pinkija 3 i porodičnom kućom u Zaharija Orfelina, rađenim u diskretno vidljivim tragovima postmoderne arhitekture. Zdanje u Maksima Gorkog 16 je tik uz zgradu najpoznatijeg ovdašnjeg arhitekte Ivana Tabakovića, po kome je i ustanovljeno esnafsko priznanje.
U kasnijim projektima, Kovačević ne robuje nijednom trendu, ali se trudi da uvek bude aktuelan. To mu ne smeta da izuzetno vešto kombinuje upotrebu novih i tradicionalnih građevinskih materijala. Njegova dela se nalaze širom grada, gotovo da nema kvarta bez zgrade ovogodišnjeg laureata.
Zgrade se nalaze u Sremskoj, Laze Kostića, ali ih ima još više na drugoj strani Bulevara oslobođenja, u Danila Kiša, Školskoj, Lasla Gala, Miše Dimitrijevića... Ako odete do Rumenačke ulice, naći ćete zgrade Milana Kovačevića, baš kao što ih ima na sasvim suprotnom delu grada, u Gundulićevoj, ali i u manje poznatim ulicama Vojvode Šupljikca i Đurđa Brankovića.
Tržište i privatni kapital
Kovačeviću je zapalo da projektuje u vreme koje je obeleženo snažnim uticajem tržišta i privatnog kapitala u oblikovanju gradske sredine. Profit je postao sve uočljiviji i sve dominantniji cilj projektovanja i gradnje. U takvom spoju oporih društvenih okolnosti, ovogodišnji laureat uspeva da projektuje dela koja su gotovo od starta postala reperne tačke Novog Sada.
Ističu se zgrade na Bulevaru Evrope, ali još više objekat "Generali" na uglu Bulevara oslobođenja i Braće Ribnikar ulice. Po visini, šesnaest spratova, ravan je zgradama Agrovojvodine, palate NIS-a i stambenim kulama u blizini, novo zdanje je uočljivo po kontrastu crno-belo i minimalističkoj arhitekturi, u kojoj se kroz nekoliko naglašenih momenata gradi prepoznatljiv izgled.
Pomalo podseća na palatu "Albanija" u Beogradu. Zgrada je zanimljiva i po tome što pored radnog prostora osiguravajuće kuće u prizemlju, na galeriji i prvom spratu, sadrži i 120 stanova različite strukture i veličine. U unutrašnjosti prostora i u suterenu projektovano je čak 250 garaža ili parking mesta, što je pravi potez na lokaciji gde je parkiranje vozila najizraženiji lokalni problem.
Dominacija stambene izgradnje, manjak javnih objekata
U retkim iskoracima u druga područja, kao što su projektovanje pravoslavne crkve na Detelinari i studentskog doma u Sremskoj Kamenici, Kovačević naznačava talenat i za projektovanje zdanja javnih namena. Međutim, tokom prve dve decenije u Novom Sadu, danas gradu sa blizu 400.000 stanovnika, podignuto je relativno malo objekata široke namene. Posebno je poslednju deceniju dominirala stambena izgradnja. I tu počinju nevolje sa kojima bi se gradsko društvo arhitekata, osnivač nagrade, moralo što pre suočiti.
Svuda u svetu, kada se govori o arhitekturi nekog grada, posmatraju se javni prostori i javna zdanja. Gledaju se trgovi, kejovi, parkovi, sportska igrališta, muzeji, bolnice, pijace, trgovački centri, i prema njima se sagledavaju učinci lokalnih arhitekata i graditelja.
Stambena gradnja je nešto što je poprilično standardno i sa uočljivo manje prostora za maštu projektanta. Stoga se vodeći arhitekti širom sveta neuporedivo više usmeravaju prema objektima široke ili javne namene. Priznanja se dodeljuju gotovo isključivo za ostvarenja u ovom segmentu arhitektonske produkcije.
Trogodišnji rok dodeljivanja
Na otvaranju izložbe ovogodišnjeg dobitnika nagrade "Đorđe Tabaković" istaknuto je da je u poslednje vreme malo ovakvih zdanja. Time je manje prostora za razigrane arhitekte. Prvih desetak godina, pa i duže, nagrada je dodeljivana autorima za radove rađene u još posleratnim decenijama. Još živućim, ali radno uglavnom pasivnim projektantima, zasluženo priznanje je uručivano za radove osmišljene znatno ranije, dok su bili u punom stvaralačkom zanosu.
Potom su sledile nagrade najistaknutijim aktivnim arhitektama. Međutim, kako je širom pokrajine malo novopodignutih objekata javne namene, sve je manje prilika za dokazivanje. Ove sezone u prvom planu je arhitekta koji se izuzetno potvrdio i nametnuo kao projektant stambenih i poslovno-stambenih građevina, što je ređi slučaj i u razvijenijim i u arhitekturi afirmisanijim sredinama.
Najmanje pet, šest godina unazad čuju se mišljenja da bi baš zbog manjka gradnje javnih objekata bilo dobro da se nagrada ređe dodeljuje. Predlozi su da se ubuduće priznanje "Tabaković" uručuje svake treće godine. Time bi se prvenstveno sačuvao dosadašnji izuzetan ugled nagrade, ali i svih dosadašnjih dobitnika. Nismo bogata sredina, izvesno je da ćemo još duže vreme manjkati novim trgovima, kejovima, reprezentativnim objektima, pa prilika za projektantsko razigravanje i dalje će biti nedovoljno. Novi rok dodeljivanja priznanja je, zapravo, prilagođavanje realnoj životnoj situaciji - cilj je sačuvati ono što se jako teško stiče - dignitet nagrade.
Urbanističko divljanje
Istovremeno, uzbudljiva događanja u gradu oko spornog projektovanja mosta u produžetku Bulevara Evrope i sve raširenija praksa uništavanja zelenila u gradu, nameću potrebu da se uoče i nagrade oni, tako retki, urbanistički potezi i odluke koje su vreme i svakodnevni život potvrdili kao uspešne.
Arhitekte nisu jedini kompetentni i odgovorni za urbanistički razvoj, ali su svakako u poziciji da ustanove priznanje za ono što nam se tako retko dešava - dobar urbanistički potez. Valjda ima u Novom Sadu, gradu koji ubrzano i grubo gubi deo svog tradicionalnog varoškog identiteta, nekoliko dobrih urbanističkih promišljanja. Aktuelni haos nam govori koliko je važno da se istakne ono što se pokazalo kao vredno, kao i da se podsetimo na one koji su Novi Sad projektovali drugačije od urbanističkih divljanja poslednjih godina, pa i duže.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Novosadska parking balvan revolucija
17.04.2024.•
87
Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.
Sistem trovačnice
09.04.2024.•
4
Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.
Izborna frka: Otvorena sezona lova u Novom Sadu
08.04.2024.•
16
Gradonačelnik Milan Đurić bi osudio napad na političke protivnike u Kaću, ali mu član Predsedništva SNS Milan Đurić to ne dozvoljava.
Legija na Filozofskom
01.04.2024.•
54
Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.
Internet nije kafa sa komšijom
01.04.2024.•
1
Koliko ja volim internet i koliko mi je neophodan dovoljno govori nekoliko zanimljivih detalja...
INTERVJU Kristian Novak: Svaki naš čin je ili političan ili konformističan
29.03.2024.•
1
"Svaki naš čin je ili političan ili konformističan", kaže u intervjuu za 021.rs hrvatski pisac Kristian Novak uoči predstavljanja njegovog novog romana "Slučaj vlastite pogibelji".
Biznis rata - nekome krv, nekome novac
27.03.2024.•
3
Već dve godine gledamo kako u Ukrajini bombe i granate razaraju, meci ubijaju.
Izborna frka: Klupa za Đurića
25.03.2024.•
7
Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.
Žrtvovanje naroda i teranje inata
24.03.2024.•
3
Živela sam i tada svoj mali pošteni život kao i sada!
Od vrata do vrata: Građansko upozorenje aktivistima SNS-a
20.03.2024.•
44
"Svaka iole odgovorna vlast bi nedavno 'građansko hapšenje' shvatila kao vrlo ozbiljno upozorenje", piše Rodoljub Šabić o nedavnim događajima na Voždovcu.
Izborna frka: Novosadski klot i frket
18.03.2024.•
9
Polako se zagreva predizborna atmosfera u Novom Sadu. No, izbori dođu i odu, a problemi se, nekako, nagomilavaju.
Siromašna provincija plaća potrebe Beograda
18.03.2024.•
15
Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.
Pobuna evropskih seljaka - strah od skupe hrane
12.03.2024.•
6
Već nedeljama po najvećim evropskim gradovima odvijaju se protesti seljaka, najžešći su upravo u najvažnijim prestonicama - Parizu, Berlinu i Briselu.
INTERVJU Zoran Subošić (Savršeni marginalci): Nismo imali nameru da prestanemo sa Hladnim pivom
12.03.2024.•
2
Bend Savršeni marginalci, koji čine članovi Hladnog piva, bez nekadašnjeg frontmena ovih hrvatskih pankera Mileta Kekina, svira u Novom Sadu, u četvrtak 14. marta.
Izborna frka: Sasvim stara priča
11.03.2024.•
3
Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.
Zašto slavimo: Za prošle, buduće i sadašnje revolucije
08.03.2024.•
18
Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena. Ako ste se danas probudili u Srbiji, to ste mogli da primetite po ljudima koji šetaju sa ružom ili karanfilom u ruci.
Imate li komentar?
08.03.2024.•
15
Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.
Izborna frka: Prva "koalicija" u Novom Sadu - SNS-SPC
04.03.2024.•
7
U narednih nekoliko meseci gotovo sve što se dogodi u Novom Sadu ima potencijal da postane predmet predizborne kampanje.
Nekad se ŠTA?
01.03.2024.•
3
Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.
Tekst oca devojčice ubijene u "Ribnikaru": Srbija je leglo neodgovornosti
29.02.2024.•
42
Slobodan Negić, otad devojčice ubijene u OŠ "Vladislav Ribnikar", napisao je autorski tekst koji je objavljen na sajtu Javni servis.
Naprednjački ktitori Limana
29.02.2024.•
41
Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.
Komentari 4
neko tamo
Enterijeri su neuhvatljivi, funkcionalne seme prolevaju suze po kotnim linijama, fasade "demituju" izbledele i isprane boje, izolacije akcentuju kvazienergetske razrede dok sire eho laveza pasa i dreku razmazene dece, terase od pola kvadrata skupljaju smrdibube, pvc menja nijansu kako vreme leti, a od muke se grade nova resenja koja za dve decenije treba da postanu urbane favele isto kao sto su danas to objekti gradjeni pre par decenija.
Zasto samo objekti druge namene moraju da budu reprezentativni? Da li objekat u kome stanujete zasluzuje manje paznje samo iz razloga jer je stambeni? Zasto stambene zgrade nemaju biciklane vec moraju da imaju bezbroj parkinga? Zasto ispred zgrada nema drveca? Zasto svaki pojedinac mora da vozi automobil?
Arhitektura se ne razdvaja od urbanizma, prostorni nivoi su u korelaciji, saobracaj takodje, a tu bi negde trebala da postoji i zakonska regulativa... za spratnost, broj vozila, kvadraturu namenjenu zelenilu itd itd itd
Anonimus
g pen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar