Piše prof. dr Bojana Dinić: Koja je najbolja strategija prevencije pucnjave u školi?
Tragični događaji u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu i u Duboni i Malom Orašju su nas naveli da se aktivno bavimo pitanjem šta treba uraditi da se ne bi ponovili.
Foto: Pexels
Piše: prof. dr Bojana Dinić, Odsek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu
Za razliku od sklonosti ka fizičkom nasilju, masovna ubistva i, specifično, masovna ubistva usled pucnjave u školi, ne mogu se predvideti (i moram da napomenem da je predikcija uvek s određenom verovatnoćom, nikad garancija). Razlog za to je što su ovo ekstremno retki slučajevi, tj. uzorci su mali, a statistika nam pokazuje da su mali uzorci nestabilni.
Drugim rečima, postoji dosta variranja od slučaja do slučaja u različitim individualnim, situacionim i sredinskim činiocima, što čini da se ne može uočiti dosledni obrazac koji prethodi ovakvom ponašanju. Iako nas sve zanima zašto se događaj desio, odgovor na ovo pitanje verovatno nikada nećemo saznati i nije na nama da se bavimo razlozima, motivima i činiocima, već ćemo to prepustiti stručnjacima koji će obaviti psihološku procenu počinitelja dela.
Međutim, to što se pucnjava u školi ne može dosledno predvideti ne znači da ne možemo preventivno reagovati.
Koje su preporuke za prevenciju pucnjave u školi?
Najpre, mogu reći koje strategije se nisu pokazale kao uspešne, a to su detektor metala/oružja na ulazima u škole i prisustvo policajaca u školi.
Zapravo, ove strategije samo doprinose osećaju straha i nebezbednosti kod učenika jer signaliziraju da je opasnost prisutna.
Šta jeste dobra strategija? U Americi je razvijen program tzv. procene pretnje (engl. behavioral threat assessment and management ili kraće - threat assessment). To je praksa utvrđivanja verodostojnosti i ozbiljnosti potencijalne pretnje i znaka upozorenja o tome da se priprema napad, kao i verovatnoće da će pretnja postati realnost. Naime, vrlo redak podatak oko kojeg postoji slaganje između istraživanja je da je pucnjava u školi planirana akcija i da je onaj ko je počinio pucnjavu u školi, najčešće tu svoju nameru i plan nekome saopštio – direktno, usmeno nekom vršnjaku iz škole, samoj meti napada, objavio na društvenim mrežama itd.
U jednoj FBI studiji je dobijeno da je čak 88 odsto počinitelja pucnjave u školi svoju nameru za time saopštio verbalno ili preko društvenih medija, ali da je samo polovina od toga prijavljena nekoj odrasloj osobi. Ideja ovog preventivnog programa je da se osobe koje znaju za takav plan, a to su najčešće vršnjaci u školi, ohrabre da ga prijave, nakon čega se sprovodi akcija utvrđivanja kredibiliteta i ozbiljnosti pretnje, a potom i sledujuće akcije praćenja i reagovanja u skladu sa procenom pretnje.
Utvrđivanje kredibiliteta i ozbiljnosti pretnje radi interdisciplinarni tim od obučenih pripadnika bezbednosne službe, članova nastavnog osoblja i psihološko-pedagoške službe i drugih profesionalaca u oblasti mentalnog zdravlja, koji prikupljaju informacije, obavljaju intervjue itd. Potom se predlaže način postupanja u vezi s pretnjom i o tome obaveštava rukovodstvo i nastavni kolektiv, a ukoliko je pretnja visokog rizika, uključuju se i nadležni organi i službe.
Foto: Pexels
Da bi ova strategija bila uspešna, potrebno je osvestiti značaj prijave pretnje ne samo kod učenika, već i kod svih uključenih u školski sistem (nastavno, ali i nenastavno osoblje, uključujući zaposlene u administraciji, portire...), službi i institucija sa kojima škole sarađuju, npr. sa onima koje su uključene u postupanju vršnjačkog nasilja, kao i kod roditelja, tj. svim potencijalnim odraslima kojima bi učenici ukazali na pretnju.
Ipak, ne treba zanemariti da bilo kakvo razmatranje bezbednosnog rizika mora da uključi psihološko-pedagoški pristup problemu i razumevanje škole kao vaspitno-obrazovne institucije.
Istraživanja dalje pokazuju da će se učenici pre opredeliti da pretnju prijave anonimno, bez direktnog kontakta, te im takav vid prijave treba omogućiti (slanje anonimnog mejla preko sajta škole, telefonska linija bez praćenja poziva, kutija, posebna mobilna aplikacija...).
Druga stvar koja se savetuje je da se prijave shvate ozbiljno, da se učenicima pokaže da ih škola shvata ozbiljno i uvažava i da će preduzeti adekvatne akcije u vezi s tim. Ne samo da je ovo strategija prevencije pucnjave u školi, već je i strategija kao postići osećaj bezbednosti i poverenja u školu. U školama u kojima se primenjuje ovaj pristup učenici se češće obraćaju za pomoć i imaju manji broj suspenzija.
Naravno da nisu svi slučajevi bili takvi da im je prethodila iskazana pretnja, a nisu ni svi koji imaju saznanje o pretnji prijavili pretnju što zbog straha, što zbog toga što nisu imali kome, ili su prijavili, ali ih nisu shvatili ozbiljno. Ipak, zbog teškoće predviđanja, ovo se čini kao najbolja strategija, iako ni jedna strategija nije potpuna garancija, kao što sam spomenula na početku. Od svih strategija, procena pretnje je najviše dokumentovana i o njenim efektima se najviše zna.
Umesto policije - osnažiti učenike i učenice
Dakle, umesto angažovanja policajaca treba osnažiti podršku učenicima kroz jačanje kapaciteta nastavnika i službi za pružanje ovakvog vida podrške. Ono što nam veliki broj istraživanja pokazuje je da su sve mere prevencije vršnjačkog nasilja korisne i u slučaju prevencije pucnjave u školi, najpre jer stvaraju bezbednu školsku klimu i podržavajuće odnose među učenicima i učenicima i nastavnicima.
Foto: Pexels
Takođe, bilo koji sadržaj preventivnih programa u vezi s nasiljem (npr. da li je više usmeren na osnaživanje posmatrača nasilja, na emocionalne kompetencije učenika i strategije rešavanja konflikata, na aktivno uključivanje roditelja i nastavnika, kao i šire lokalne zajednice) je uspešan, a broj primenjenih različitih programa nije odlučujući za uspešnost prevencije.
Drugim rečima, jedan program u školi je dovoljan ako se pokaže da daje rezultate, a čini se da bi najbolja kombinacija bila program prevencija nasilja i program procene pretnje.
U svim slučajevima se apeluje na lokalne resurse u prevenciji nasilja, te da svaka škola može u skladu sa svojim mogućnostima i obukama primeniti onaj program koji najviše odgovara potrebama škole i doprinosi jačanju lokalne zajednice.
-------
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Novosadska parking balvan revolucija
17.04.2024.•
79
Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.
Sistem trovačnice
09.04.2024.•
4
Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.
Izborna frka: Otvorena sezona lova u Novom Sadu
08.04.2024.•
16
Gradonačelnik Milan Đurić bi osudio napad na političke protivnike u Kaću, ali mu član Predsedništva SNS Milan Đurić to ne dozvoljava.
Legija na Filozofskom
01.04.2024.•
54
Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.
Internet nije kafa sa komšijom
01.04.2024.•
1
Koliko ja volim internet i koliko mi je neophodan dovoljno govori nekoliko zanimljivih detalja...
INTERVJU Kristian Novak: Svaki naš čin je ili političan ili konformističan
29.03.2024.•
1
"Svaki naš čin je ili političan ili konformističan", kaže u intervjuu za 021.rs hrvatski pisac Kristian Novak uoči predstavljanja njegovog novog romana "Slučaj vlastite pogibelji".
Biznis rata - nekome krv, nekome novac
27.03.2024.•
3
Već dve godine gledamo kako u Ukrajini bombe i granate razaraju, meci ubijaju.
Izborna frka: Klupa za Đurića
25.03.2024.•
7
Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.
Žrtvovanje naroda i teranje inata
24.03.2024.•
3
Živela sam i tada svoj mali pošteni život kao i sada!
Od vrata do vrata: Građansko upozorenje aktivistima SNS-a
20.03.2024.•
44
"Svaka iole odgovorna vlast bi nedavno 'građansko hapšenje' shvatila kao vrlo ozbiljno upozorenje", piše Rodoljub Šabić o nedavnim događajima na Voždovcu.
Izborna frka: Novosadski klot i frket
18.03.2024.•
9
Polako se zagreva predizborna atmosfera u Novom Sadu. No, izbori dođu i odu, a problemi se, nekako, nagomilavaju.
Siromašna provincija plaća potrebe Beograda
18.03.2024.•
15
Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.
Pobuna evropskih seljaka - strah od skupe hrane
12.03.2024.•
6
Već nedeljama po najvećim evropskim gradovima odvijaju se protesti seljaka, najžešći su upravo u najvažnijim prestonicama - Parizu, Berlinu i Briselu.
INTERVJU Zoran Subošić (Savršeni marginalci): Nismo imali nameru da prestanemo sa Hladnim pivom
12.03.2024.•
2
Bend Savršeni marginalci, koji čine članovi Hladnog piva, bez nekadašnjeg frontmena ovih hrvatskih pankera Mileta Kekina, svira u Novom Sadu, u četvrtak 14. marta.
Izborna frka: Sasvim stara priča
11.03.2024.•
3
Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.
Zašto slavimo: Za prošle, buduće i sadašnje revolucije
08.03.2024.•
18
Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena. Ako ste se danas probudili u Srbiji, to ste mogli da primetite po ljudima koji šetaju sa ružom ili karanfilom u ruci.
Imate li komentar?
08.03.2024.•
15
Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.
Izborna frka: Prva "koalicija" u Novom Sadu - SNS-SPC
04.03.2024.•
7
U narednih nekoliko meseci gotovo sve što se dogodi u Novom Sadu ima potencijal da postane predmet predizborne kampanje.
Nekad se ŠTA?
01.03.2024.•
3
Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.
Tekst oca devojčice ubijene u "Ribnikaru": Srbija je leglo neodgovornosti
29.02.2024.•
42
Slobodan Negić, otad devojčice ubijene u OŠ "Vladislav Ribnikar", napisao je autorski tekst koji je objavljen na sajtu Javni servis.
Naprednjački ktitori Limana
29.02.2024.•
41
Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.
Komentari 10
Limanac
Б
Што се тиче претњи и најава, нису сви људи као А.В., који стално нешто најављује, предвиђа, навија, хвали се, кука, плаче, прети и сл. Многи (не сви) који су учинили ужасне злочине нису претили, хвалисали се, причали, него су напросто урадили што су наумили.
Деца не расту у вакууму, на њих утиче све што се догађа, а нарочито оно што се не догађа, а требало би да се догађа. Да вредни и поштени не напредују ако нису слепо лојални. Да се насиље промовише и нормализује. Да се историја митологизује. Увек кад зло тријумфује, а добро изгуби, овакве трагедије су ближе. И ближе.
Можда навођење САД као позитивног примера и није најбоља идеја. Тамо је од почетка године у пуцњавама погинуло преко 14000 људи.
R49
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar