
Svet pomahnitao za oružjem
U celom svetu je na oružje potrošeno 2.400 milijardi dolara, što je sedam odsto više nego prethodne godine.

Foto: 021.rs
Time je samo petu sezonu zaredom nastavljeno povećanje vojnih izdataka, pa se sada mnogi sa setom prisećaju druge decenije 21. veka, čije je obeležje bilo relativno malo izdvajanje za vojni sektor.
Očito je da je velika finansijska kriza iz 2008. godine uticala da države smanje trošenje tamo gde nije neophodno, ali čim se ekonomska situacija koliko-toliko poboljšala, trka u sveopštem naoružavanju ne samo da je nastavljena, već se i neprekidno intenzivira i ubrzava.
Podsticaji naoružavanju
Nedavno je Stokholmski institut za izučavanje međunarodnog mira objavio godišnji izveštaj u kojem se ističe da se naoružavanje zahuktava u celom svetu, a da su glavni podsticaji iz regiona u kojem se ratuje ili, pak, opasno zvecka raketama.
Tako su, recimo, samo zemlje Bliskog istoka, jedne relativno male zone, na oružje utrošile preko 200 milijardi evra, dok je Japan vojne izdatke povećao za 11 odsto na 51 milijardu dolara, Tajvan na 14,6 milijardi, parirajući Kini, zemlji koja vojni budžet uvećava kontinuirano tri decenije. Lane je dostigao 296 milijardi dolara, ali to je tek trećina vojnog budžeta SAD od 886 milijardi.
Poseban podsticaj sveukupnom naoružavanju doneo je rat u Ukrajini. Ubija se i razara već 26 meseci i obe neposredno sukobljene države su prešle na ratnu ekonomiju. Izdvajanja u vojne svrhe su drastično uvećana, praktično se cela ekonomija prilagodila ratnim uslovima proizvodnje.

Obe države su naglo uvećale budžete, pa se sada u Moskvi na vojsku izdvaja 5,9 odsto nacionalnog BDP-a, dok u Ukrajini čak 37 odsto onoga što se proizvede se utroši na rat. Ponovo se pokazalo da je odbrana skuplja od napada, u Institutu posebno uočavaju da je veoma skupa nova ratna stavka - odbrana od napada dronovima.
SAD najmilitarizovaniji
Rat je podstakao i vojnu industriju i naoružavanje evropskih država. Francuska je desetak godina tražila kupce za svoj veoma cenjeni avion "Rafal". Mnogi su se godinama dvoumili, narudžbe su počele stizati tek kada se zaratilo i krajem prošle godine njihov broj je dostigao 185, ne računajući domaću narudžbu od 42 letelice.
Britanija je vojni budžet uvećala na 55 milijardi, dok je Nemački manji tek za dve milijarde. Zanimljivo je da Holandija ulaže skoro petnaest, Norveška devet milijardi u vojsku, mada obe države u svetu uspevaju da izgrade imidž zemalja sa snažnim građanskim i mirovnim pokretima.

Praktično su sve članice NATO pakta iz Evrope dostigle dva odsto izdvajanja, što je decenijama bilo gotovo nemoguće. Izdvaja se i mnogo više, rekorder je Poljska čiji se vojni budžet neprekidno uvećava i iznosi preko 17,6 milijardi evra. Ambicije Varšave su ozvaničene kroz plan da do 2027. poljska armija postane najveća i najbolje opremljena u celoj Evropi.
Koliko se militarizacija ove baltičke države uvećava ilustruje podatak da je ugovorila kupovinu od SAD čak 486 raketnih sistema Himars. Uz Poljsku prsi se i Rumunija čija vojska je ugovorila potpuno opremanje jednog tenkovskog bataljona, što je trošak od 2,6 milijardi. Naš sused uskoro će biti domaćin čak dve NATO baze, vazduhoplovne i pomorske.
Mali, a ljuti
U Stokholmskom institutu posebno naglašavaju da se i siromašne zemlje, sa velikim ekonomsko-socijalnim poteškoćama, naoružavaju. Tako je lane najveći procenat (105) uvećanja na kupovinu oružja zabeležen u Kongu, državi koja je godinama u višestrukim građanskim ratovima i gde je siromaštvo opšte.
Takođe je i Južni Sudan za 78 odsto uvećao vojne narudžbine, mada se i ova država nalazi u ozbiljnim i duže vreme trajućim unutrašnjim sukobima. Pojedine zemlje, recimo Meksiko i Salvador, vojsku koriste kako bi se obračunali sa uličnim bandama, neobično široko i snažno razvijenim u mnogim državama Centralne Amerike. U ovim zemljama vojska često obavlja ono što milicija ne čini, čime se, naravno, uvećavaju troškovi.
Koliko košta vojni pilot
Zanimljivo je sagledati šta i koliko znači nabavka eskadrile vojnih aviona, dakle šta bi Srbija dobila i po kojim uslovima ako bi se realizovao Vučićev usmeni dogovor prilikom posete Parizu. Iako opozicija snažnim argumentima kritikuje plan predsednika države, valja podsetiti da je zasnovan na stavu Skupštine Srbije o kupovini savremenog borbenog višenamenskog aviona iz 2011.
U to vreme naprednjaci nisu bili na vlasti, a koliko se sećamo, u javnosti tada, niti ikada ranije ili kasnije, nije bilo rasprave o strategiji odbrane i potrebi da malena Srbija uopšte ima vojnu avijaciju. Tri milijarde evra, koliko je cena 12 "Rafala", je ogromna stavka.
Sroški vojni budžet je ove godine 1,1, dok se za sledeću kalkuliše sa 1,35 milijardi evra. Problem je i što nije skup samo avion, možda su još veći troškovi održavanja i obuke pilota. Tako u Stokholmu ističu da je cena sata naleta "Rafala" oko 23.000 evra, dok je za jednog pilota godišnja norma 180 časova naleta. To je tri miliona evra po pilotu!
Zatajila politika
Nema spora da se svet upustio u veliko naoružavanje i to, po pravilu, najmodernijim i najubojitijim oružjem. Zaoštreni politički odnosi, posebno među najvećim silama, podstiču strah i izlaz se traži u gomilanju sve veće količine i sve razornijeg oružja.
Čini se da je sveopštoj militarizaciji najviše doprinela politika, odnosno nemogućnost aktuelnih političara da reše ili ublaže pojedine probleme. Uostalom, poznati pruski general i vojni strateg 19. veka Fon Klauzovic je odavno rekao da je "rat nastavak politike drugim sredstvima". Dakle, kada se nagomilane nevolje ne rešavaju pregovorima, dolazi do nastavka drugim sredstvima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
0
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Komentari 7
maliVUK
kad imas zlocestog
@bugar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar