Italijani tadicionalno ne jedu bolonjeze onako kako mi to danas radimo

Za mnoge od nas tanjir testenine (pogotovo bolonjeze) znači brz i konkretan obrok, često čak i jedini koji ćemo pojesti taj dan.
Italijani tadicionalno ne jedu bolonjeze onako kako mi to danas radimo
Foto: Pixabay
Međutim, u Italiji, naročito u regiji Emilija-Romana odakle bolonjeze i dolazi, to jelo ima potpuno drugačiji status. Tamo testenina s ragùom nije glavno jelo, nego tek prvo u nizu, deo bogate strukture obroka u kojoj se ništa ne jede "na brzinu".
Ragù je tek primo piatto
 
U italijanskoj kulturi jedenja, jela dolaze jedno za drugim, svako sa svojom svrhom i ulogom. Obrok započinje s antipastom (predelom), zatim dolazi primo piatto - to su obično testenina, rižoto ili supa. I upravo tu spada ragù alla bolognese, umak koji se tradicionalno poslužuje s domaćim taljatelama, piše Index.hr.
Nakon testenine sledi secondo piatto, odnosno glavno jelo - meso ili riba, uz prilog (contorno) kao što je povrće ili salata. Obrok se završava voćem ili desertom, a zatim kafom. Dakle, ragù nije "samo" bolonjeze sos s testeninom - on je osnovni deo kompleksne kulinarske tradicije koja ima svoj ritam i pravila.
 
Zanimljivo je da u Bolonji niko ne jede špagete bolonjeze - to je izum ostatka sveta. Tradicionalno, gusti ragù veže se za šire rezance, poput taljatela ili papardelja, jer takva testenina bolje "nosi" težak, sporokuvani sos.
Kakav je u originalu
 
Pravi ragù alla bolognese ne nastaje za 20 minuta. Radi se o sosu koji se kuva barem dva do tri sata, na laganoj vatri, uz povremeno mešanje i pažljivo dodavanje sastojaka. Osnovu čini soffritto - sitno seckani luk, šargarepa i celer, koji se dinstaju na maslacu.
 
Potom se dodaje mleveno meso (tradicionalno pola govedine, pola svinjetine), malo pančete, belo vino i vrlo malo paradajza - najčešće koncentrat razređen supom, a ne litar pasiranog paradajza kao što je uobičajeno u modernim receptima. Pred kraj kuvanja dodaje se i malo mleka, kako bi se neutralisala kiselost paradajza i zaokružio ukus.
 
Godine 1982. italijanska "Accademia Italiana della Cucina" u saradnji s privrednom komorom u Bolonji zvanično je zabeležila originalni recept za ragù alla bolognese, upravo zato što su Italijani primetili kako ostatak sveta masovno pogrešno priprema i naziva to jelo. Danas je taj recept zaštićen i sačuvan u arhivu, kao deo kulinarske baštine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Свако своје и туђе

    18.08.2025 08:18
    Свако своје и туђе
    Ни они не једу гибаницу како треба. Свака земља и народ има своју кухињу и не треба је мењати јер оно што мени одговара њима не одговара и обрнуто. Треба пробати разменити рецепте и искуства али не робовати и копирати. Мени је сунцокретово уље не замењљиво и да је природа хтела дала би маслине у Србији. Зато је дала жљиву која је наша маслина и итд.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Nemačka našla hepatitis A u voću iz Srbije

Nemačka je izdala upozorenje da je pronašla viruse hepatitisa A u zamrznutom voću iz Srbije, objavljeno je na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani (RASFF).