Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Oboren "nevidljivi" F-117
27.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. mart.
Putin podržao ideju o osnivanju alternative Nobelovoj nagradi za književnost
26.03.2026.•
2
Ruski predsednik Vladimir Putin podržao je predlog pisca Zahara Prilepina o stvaranju alternativne međunarodne nagrade za književnost koja, kako je naveo, nije podložna političkoj pristrasnosti.
U Holandiji prošle godine bilo više od 10.000 slučajeva eutanazije
26.03.2026.•
4
U Holandiji je prošle godine zabeležen 10.341 smrtni slučaj izazvan eutanazijom, što je povećanje od 3,8 odsto u odnosu na 2024. godinu, saopštili su Regionalni komiteti za preispitivanje eutanazije (RTE).
Kina uvodi osiguranje za dugotrajnu negu starih osoba
26.03.2026.•
0
Kina je najavila novi sistem osiguranja za dugoročnu negu, sa ciljem da smanji opterećenje porodica koje brinu o starijim osobama i ojača socijalnu sigurnost u zemlji.
Samo 13 zemalja na svetu udiše zaista bezbedan vazduh - tri su u Evropi
26.03.2026.•
1
Najzagađeniji grad na planeti nalazi se u Indiji, pokazuje najnoviji Izveštaj o kvalitetu vazduha u svetu kompanije IQAir.
Na današnji dan: Pronađena vakcina protiv dečije paralize, ubio se Ćopić, umro Taško Načić
26.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 26. mart.
U Kaliforniji presuđeno da Meta i Jutjub plate devojci tri miliona dolara za nanetu štetu
25.03.2026.•
5
Porota u Kaliforniji utvrdila je odgovornost kompanija Meta i Jutjub za nehat u dizajnu i funkcionisanju njihovih platformi koje su nanele štetu jednoj dvadesetogodišnjoj devojci.
Stotine britanskih tinejdžera u pilot-projektu zabrane društvenih mreža - kako će to uticati na njih
25.03.2026.•
0
Stotine britanskih tinejdžera uzrasta od 13 do 17 godina učestvovaće u šestonedeljnom pilot projektu kojim će se testirati efekti zabrane ili ograničenja korišćenja društvenih mreža.
"Istorijska pobeda": Meta osuđena zbog obmane potrošača, mora da plati 375 miliona dolara
25.03.2026.•
2
Kompanija Meta mora da plati 375 miliona dolara građanske kazne nakon što je porota u Novom Meksiku utvrdila da je ta kompanija obmanjivala potrošače o bezbednosti svojih platformi i omogućila štetu korisnicima.
Na današnji dan: Umro Debisi, Grčka proglašena republikom, tajni sastanak Miloševića i Tuđmana
25.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 25. mart.
Evo zašto je uvek preporučljivo povući ručnu kočnicu prilikom parkiranja
24.03.2026.•
1
Ručna kočnica je deo bezbednosnog sistem, ima svoju ulogu, i to ne samo pri parkiranju, već je i rezervna kočnica u slučaju otkaza glavne, nožne kočnice.
Pomešali kartone u hrvatskoj bolnici, pa živog čoveka proglasili mrtvim - i to mu stvorilo probleme
24.03.2026.•
2
U Opštoj bolnici Virovitica u Hrvatskoj dogodila se greška kada je jedan pacijent primljen pod tuđim ličnim identifikacionim brojem i zdravstvenim kartonom, a nakon što je preminuo, živu osobu su proglasili mrtvom.
Na današnji dan: Počelo NATO bombardovanje SRJ, umro Boris Dvornik, ubijen Pera Segedinac
24.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 24. mart.
A1 Srbija i Netflix: Šta korisnici zaista očekuju od mobilnih operatora
23.03.2026.•
0
Digitalne navike korisnika menjaju se brže nego ikada, a sa njima rastu i očekivanja od operatora.
Na današnji dan: Umrli Elizabet Tejlor i Stendal, Musolini osnovao stranku, rođen Kurosava
23.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 23. mart.
Objavljen konkurs za najbolja turistička sela, rok za prijavu 9. jun
22.03.2026.•
0
Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UN Tourism) objavila je javni poziv za Najbolja turistička sela u 2026. godini.
Italija uvodi registraciju električnih trotineta
22.03.2026.•
4
Italija će od 16. maja uvesti obaveznu registraciju električnih trotineta, kao deo reforme Zakona o saobraćaju usvojene 14. decembra.
Na današnji dan: Umro Gete, Venecija proglasila nezavisnost od Austrije, prikazana preteča filma
22.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 22. mart.
Nemačka bi mogla da izgubi sve glečere u narednih nekoliko godina
21.03.2026.•
0
Povodom današnjeg Svetskog dana glečera, nemački naučnici su rekli da bi zemlja mogla do 2030-ih ostati bez naslaga večnog leda na svojim planinama.
Agencija za energiju predlaže mere štednje goriva: Par-nepar, smanjenje brzine na autoputevima...
21.03.2026.•
14
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je na do sada nezabeleženu globalnu energetsku krizu.
Na današnji dan: Rođeni Bah i Ivan Goran Kovačić, zatvoren Alkatraz
21.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 21. mart.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar