Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Makron traži naučnu studiju o uticaju video-igara na mlade
08.02.2026.•
0
Predsednik Francuske Emanuel Makron najavio je da će poveriti stručnjacima zadatak da ispituju uticaj video-igara na decu i tinejdžere pre nego što eventualno zabrani određene igre.
Italija prva u Evropi po bacanju hrane
08.02.2026.•
1
Italija je crna tačka u Evropi kada je reč o bacanju hrane, jer se u toj zemlji baci više od pola kilograma hrane po osobi nedeljno.
Meditacija poput droge preoblikuje aktivnost mozga
08.02.2026.•
0
Meditacija može umiriti um, ali nedavna studija sugeriše da takođe može preoblikovati moždanu aktivnost tako što duboko menja moždanu dinamiku i povećava neuronske veze - donekle slično kao psihoaktivne supstance.
VIDEO: Ovo je jedan od razloga zašto je Kina zabranila uvučene kvake na vratima električnih vozila
08.02.2026.•
2
Snimak koji se poslednjih dana širi društvenim mrežama prikazuje dramatično spasavanje troje putnika iz zapaljenog električnog automobila.
Da poveća natalitet: Francuska vlada šalje pismo svim stanovnicima koji imaju 29 godina
08.02.2026.•
2
Francuska vlada planira da pošalje pismo svim građanima starosti 29 godina kao deo plana za povećanje stope nataliteta, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te zemlje.
Evropska komisija: Tiktok mora da promeni dizajn zbog podsticanja zavisnosti kod dece
08.02.2026.•
0
Evropska komisija je saopštila da društvena mreža za objavljivanje video-snimaka Tiktok treba da promeni "osnovni dizajn" svog servisa jer krši digitalne propise EU "uvođenjem opcija koje izazivaju zavisnost".
Na današnji dan: Ugovorom u Mastrihtu osnovana EU, otvorene Zimske olimpijske igre u Sarajevu
08.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 8. februar, u svetu i kod nas.
Afera Epstin: Žak Lang podneo ostavku na funkciju predsednika Instituta za arapski svet
07.02.2026.•
0
Bivši francuski ministar kulture Žak Lang podneo je večeras ostavku na funkciju predsednika Instituta za arapski svet (IMA) zbog finansijske istrage koja je pokrenuta protiv njega usled povezanosti sa Džefrijem Epstinom.
EU optužuje TikTok zbog "zavisnog dizajna"
07.02.2026.•
0
Evropska unija je optužila TikTok da krši Zakon o digitalnim uslugama (DSA) zbog funkcija "zavisnog dizajna", poput automatskog reprodukovanja i beskonačnog skrolovanja.
Na današnji dan: "Bitlsi" prvi put u SAD, rođen Čarls Dikens
07.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 7. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umro Vuk Stefanović Karadžić, osnovan Crveni krst u Srbiji
06.02.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili 6. februara.
Uhapšen gradonačelnik opštine Tekila zbog ucenjivanja proizvođača tekile
05.02.2026.•
0
Meksički ministar bezbednosti Omar Garsija Harfuč izjavio je da je uhapšen gradonačelnik opštine Tekila, Dijego Rivera.
Britanski premijer se izvinio Epstinovim žrtvama zbog imenovanja Mandelsona za ambasadora
05.02.2026.•
0
Britanski premijer Kir Starmer izvinio se danas žrtvama Džefrija Epstina zbog imenovanja Pitera Mandelsona za ambasadora Velike Britanije u Vašingtonu, uprkos njegovim vezama sa finansijerom.
Slovenija na putu da ograniči korišćenje društvenih mreža za mlađe od 15 godina
05.02.2026.•
3
Vlada Slovenije je na današnjoj sednici u Dravogradu (Koroška) utvrdila okvir za pripremu zakonskog organičenja upotrebe društvenih mreža za mlađe od 15 godina.
Na današnji dan: Masakr na Markalama, umrli autor Mikija Mausa i Kirk Daglas
05.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 5. februar, u svetu i kod nas.
Lik Đorđe Meloni izbrisan sa freske nakon kontroverze oko restauracije: "Vatikan je to želeo"
04.02.2026.•
0
Lik italijanske premijerke Đorđe Meloni izbrisan je sa crkvene freske u Rimu posle kontroverze oko restauracije tog umetničkog dela, objavio je briselski portal Politiko.
I Grčka blizu toga da zabrani društvene mreže mlađima od 15 godina
04.02.2026.•
0
Grčka je "veoma blizu" odluke o zabrani korišćenja društvenih mreža za maloletnike mlađe od 15 godina, rekao je za Rojters izvor iz grčke vlade.
Na današnji dan: SR Jugoslavija prestala da postoji, umrli Svetozar Miletić i Teofil Pančić
04.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 4. februar, u svetu i kod nas.
Nemac ključem izgrebao više od 100 vozila: Napravio štetu od 300.000 evra
03.02.2026.•
0
Jedan tridesetšestogodišnjak je u Nerdlingenu u Nemačkoj ključem izgrebao 106 automobila i time prouzrokovao štetu od skoro 300.000 evra.
Bolivija zabranila mobilne telefone u učionicama
03.02.2026.•
1
Bolivija je u ponedeljak počela da primenjuje zabranu mobilnih telefona u učionicama.
Španija i Portugal žele da zabrane društvene mreže mlađima od 16 godina
03.02.2026.•
0
Španija se priprema za donošenje zakona kojim bi zabranila pristup društvenim mrežama deci mlađoj od 16 godina, a čiji je cilj sprečiti onlajn uznemiravanje i ojačati mentalno zdravlje. Ista situacija i u Portugalu.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar