
Da li pileća supa zaista pomaže kada smo bolesni?
Pripremanje činije pileće supe za voljenu osobu kada je bolesna bila je uobičajena praksa širom sveta vekovima.

Foto: Pixabay
Danas se generacije iz gotovo svih kultura kunu u prednosti pileće supe. Specijalista za ishranu objašnjava šta se krije iza ove omiljene hrane.
Pileća supa kao terapija može se da se prati kroz istoriju sve do 60. godine naše ere i Pedanija Dioskorida, vojnog hirurga koji je služio pod rimskim imperatorom Neronom, i čiju su medicinsku enciklopediju u pet tomova konsultovali rani iscelitelji tokom više od jednog milenijuma. Ali poreklo pileće supe seže hiljadama godina ranije, u drevnu Kinu.
Dakle, s obzirom na to da je sezona prehlade i gripa u punom jeku, vredi se zapitati: postoji li nauka koja bi potvrdila uverenje da supa zaista pomaže? Ili pileća supa služi samo kao placebo, odnosno pruža psihološku utehu kada smo bolesni, bez stvarne terapeutske koristi?
Doktor Kolbi Timan, kao registrovani dijetetičar i profesor dijetetike i ishrane na Univerzitetu u Dejtonu, tvrdi da ono što pilećoj supi daje poseban ukus je "umami" - peta kategorija osećaja ukusa, pored slatkog, slanog, kiselog i gorkog. Često se opisuje kao da ima "mesni" ukus.
Poboljšava apetit i varenje
Kako naglašava prof. Timan, cela priča o pilećoj supi ima vrlo smisla, jer su aminokiseline gradivni blokovi proteina, a aminokiselina glutamat se nalazi u hrani sa "mesnim" ukusom. Međutim, nije sva hrana koja ima ovaj ukus meso ili živina; imaju ga i sir, pečurke, miso i soja sos.
Istraživanja pokazuju da je ukus, kako se ispostavilo, ključan za lekovita svojstva pileće supe. Pacijenti sa oboljenjima gornjih disajnih puteva uglavnom jedu manje ili uopšte ne jedu, zato što akutne bolesti izazivaju inflamatorni odgovor koji smanjuje apetit. Ali ukoliko ne jedemo, samim tim ne unosimo hranu koja nam je potrebna, onda je teško očekivati da ćemo tako popraviti imunitet i oporaviti se od bolesti.
Rezultati istraživanja ukazuju da taj umami ukus koji ima pilaća supa, može da podstakne apetit. Učesnici jedne studije izjavili su da su osetili glad posle prvog zalogaja supe.
Druga istraživanja govore da mesni ukus poboljšava varenje hranljivih materija. Kada naš mozak oseti umami preko receptora ukusa na našim jezicima, telo aktivira digestivni trakt da lakše apsorbuje proteine.
Ovo automatski utiče na smanjenje gastrointenstinalnih problema, mada većina ljudi ne povezuje infekciju gornjih disajnih puteva sa tom vrstom tegoba, istraživanja su otkrila da kod dece virus gripa povećava bol u stomaku, mučninu, povraćanje i simptome dijareje.
Smanjuje upalu i zapušen nos
Upala je deo prirodnog odgovora tela na povredu ili bolest; zapaljenje se javlja kada bela krvna zrnca migriraju u upaljeno tkivo kako bi pomogla u lečenju. Kada se ovaj inflamatorni proces javi u gornjim disajnim putevima, to rezultira simptomima uobičajene prehlade i gripa, kao što su zapušen nos ili curenje iz nosa, kijanje, kašalj i zgušnjavanje sluzi.
Nasuprot tome, niža aktivnost belih krvnih zrnaca u nazalnim prolazima može smanjiti upalu. I zanimljivo, istraživanja pokazuju da pileća supa zapravo može da smanji broj belih krvnih zrnaca koji putuju do upaljenih tkiva. To radi tako što direktno inhibira sposobnost neutrofila, vrste belih krvnih zrnaca, da putuju do zapaljenog tkiva.
Ključni sastojci
Da biste zaista razumeli umirujuće i lekovito dejstvo pileće supe, važno je uzeti u obzir sastojke supe. Nisu sve pileće supe pune hranljivih lekovitih svojstava. Na primer, ultra prerađenim konzerviranim verzijama pileće supe, sa rezancima ili bez njih, nedostaju mnogi antioksidansi koji se nalaze u domaćim verzijama. Većina konzerviranih verzija pileće supe skoro je bez svežeg povrća.
Osnovni hranljivi sastojci u domaćim verzijama supe su upravo ono što ih izdvaja od konzerviranih verzija. Piletina obezbeđuje telu potpuni izvor proteina za borbu protiv infekcije. Povrće obezbeđuje široku lepezu vitamina, minerala i antioksidanata. Ako se priprema sa rezancima, oni pružaju lako svarljiv izvor ugljenih hidrata koje telo koristi za energiju i oporavak.
Čak i toplina pileće supe može da pomogne. Ispijanje tečnosti i udisanje isparenja povećava temperaturu nazalnih i disajnih puteva, što oslobađa gustu sluz koja često prati respiratorna oboljenja. U poređenju sa običnom toplom vodom, studije pokazuju da je pileća supa efikasnija u otpuštanju sluzi.
Bilje i začini koji se ponekad koriste u pilećoj supi, kao što su biber i beli luk, takođe oslobađaju sluz. Čorba, koja sadrži vodu i elektrolite, pomaže u rehidraciji.
Dakle, da biste povećali zdravstvene prednosti pileće supe, profesor Timan preporučuje domaću varijantu, koja se može pripremiti sa šargarepom, celerom, svežim belim lukom, začinskim biljem i začinima, između ostalog.
Ukratko, savremena nauka navodi da pileća supa - iako nije lek protiv prehlade i gripa - zaista pomaže u lečenju. Izgleda da su naše bake bile u pravu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Migrena nije samo bol: Poremećaj neuroloških funkcija koji prekida karijere i remeti porodični život
26.09.2025.•
1
Neurološki stručnjaci upozoravaju na potrebu boljeg razumevanja migrene, tog kompleksnog neurološkog stanja koje pogađa više od milijarde ljudi širom sveta, saopštila je Migren asocijacija Srbije.
U Srbiji 57 obolelih od groznice Zapadnog Nila, mahom starijih muškaraca
25.09.2025.•
0
U Srbiji je ove godine registrovano je 57 slučајеvа оbоljеvаnjа оd grоznicе Zаpаdnоg Nilа, objavio je Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Jod: Saveznik štitne žlezde i zdravlja
25.09.2025.•
0
Jod je mali, ali moćan mineral bez kog ni štitna žlezda ne bi mogla da proizvodi hormone koji regulišu rast, razvoj i energiju. Upravo zato se naziva i "čuvarom hormona".
Lončar: Građani Srbije moći će o trošku države na transplantaciju organa u Belorusiju
24.09.2025.•
5
Ministar zdravlja Zlatibor LonČar razgovarao je danas u Minsku sa ministrom zdravlja Belorusije Aleksandrom Hodžajevim o mogućoj saradnji dve države u oblasti transplantacije organa.
Poziv za učešće u istraživanju: Kako prirodna ishrana utiče na anemiju
24.09.2025.•
0
Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine PMF-a sprovodi projekat o uticaju prirodne ishrane na anemiju.
Povučena uticajna studija koja je tvrdila da jabukovo sirće pomaže u mršavljenju
24.09.2025.•
1
Povučena je uticajna studija prema kojoj svakodnevno konzumiranje manje količine jabukovog sirćeta pomaže ljudima da smršaju, nakon što je istragom otkriveno da sadrži višestruke greške.
Olakšanje za sve sklone alergijama: Mnogo manje polena u vazduhu, sledi povoljan period
24.09.2025.•
1
Svi alergeni poleni u vazduhu su u padu, rekla je Mirjana Mitrović, rukovoditeljka grupe za monitoring alergenog polena pri toj agenciji.
EMA i SZO demantuju Trampa: Nema veze između paracetamola u trudnoći i autizma
23.09.2025.•
1
Evropska medicinska agencija (EMA) saopštila je da nema dokaza koji bi zahtevali izmenu važećih preporuka o upotrebi paracetamola za vreme trudnoće.
Duga šetnja šumom će biti deo obrazovnog sistema jednog grada u Sloveniji
23.09.2025.•
3
Terapija šumom, praksa koja podrazumeva duge šetnje u prirodi i za koju se smatra da pomaže u smanjenju stresa, snižavanju krvnog pritiska i jačanju imuniteta, uvodi se u slovenački obrazovni sistem u gradu Naklo.
Smrtonosne posledice klimatskih promena: Više od 24.000 Evropljana preminulo usled ekstremnih vrućina
22.09.2025.•
3
Novo istraživanje evropskih naučnika pokazuje da su klimatske promene odgovorne za čak dve trećine smrtnih slučajeva tokom ovogodišnjih toplotnih talasa.
Jovanović: eBolovanje jedan od najvažnijih koraka u digitalizaciji zdravstvenih i elektronskih usluga
22.09.2025.•
3
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović izjavio je da je uvođenje sistema eBolovanja jedan od najvažnijih koraka u digitalizaciji zdravstvenih i elektronskih usluga u Srbiji.
SZO: Alkoholna, duvanska i prehrambena industrija koče zdravstvene reforme
21.09.2025.•
2
Pritisak kompanija koje proizvode duva, alkohol i ultraprerađenu hranu sprečava vlade da uspostave zdravstvene politike koje spasavaju živote, objavila je Svetska zdravstvena organizacija.
Senzori za merenje šećera o trošku RFZO i za starije od 18 godina
21.09.2025.•
6
Osobama sa dijabetesom koje su do sada kao maloletnici koristile senzore za merenje šećera u krvi o trošku RFZO, omogućeno je da to nastave i nakon navršenih 18 godina.
Studija: Ukidanje pomeranja kazaljki moglo bi da spreči stotine hiljada moždanih udara
21.09.2025.•
9
Naučnici sa Stenford univerziteta objavili su studiju u kojoj se navodi da bi prelazak na stalno standardno vreme, bez pomeranja sata na letnje i zimsko računanje, mogao da donese značajne zdravstvene koristi.
Svetski dan ginekološke onkologije: Pokrenuta kampanja "Ne bez nje"
20.09.2025.•
0
Svetski dan ginekološke onkologije (WorldGO Day), 20. septembar, obeležen je u Srbiji pokretanjem kampanje "Ne bez nje" posvećene prevenciji raka dojke i ginekoloških karcinoma.
U Indiji sve veći broj žrtava amebe koja jede mozak, među preminulima i beba
18.09.2025.•
1
Zbog povećanja broja slučajeva retkog, ali smrtonosnog oblika encefalitisa, koji izazivaju amebe koje "jedu mozak", vlasti u južnoj indijskoj saveznoj državi Kerala povećale su broj testiranja.
Lek protiv gojaznosti "Vegovi" dostupan i u Srbiji
17.09.2025.•
1
Prve količine leka protiv gojaznosti "Vegovi" stigle su u Srbiju i do kraja nedelje biće dostupne u apotekama u svim većim gradovima u zemlji.
Studija: Nove kapi za oči mogu poboljšati vid toliko da više nisu potrebne naočare
15.09.2025.•
4
Studija koja je nedavno predstavljena u Evropskom društvu za kataraktu i refraktivnu hirurgiju (ESCRS) u Danskoj pokazala je da posebne kapi za oči mogu poboljšati vid ljudi koji su dalekovidi.
Namirnice koje imaju više vitamina D od mleka
14.09.2025.•
0
Mleko se često smatra glavnim izvorom vitamina D, ali postoje namirnice koje ga u prirodnom obliku imaju znatno više.
Istraživanje: Ako ste na telefonu dok ste na WC-u, povećavate rizik od hemoroida
14.09.2025.•
0
Korišćenje telefona dok ste na WC-u može vas dovesti u rizik od hemoroida, prema novom istraživanju koje je uporedilo higijenske navike onih koji se koriste i onih koji se ne koriste pametnim telefonima na tom mestu.
Lekari u Južnoj Koreji tokom lečenja artritisa u nogama pacijentkinje našli zlatne niti
14.09.2025.•
0
Lekari u Južnoj Koreji naišli su na neobičan slučaj tokom lečenja artritisa kod jedne pacijentkinje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar