Da li pileća supa zaista pomaže kada smo bolesni?
Pripremanje činije pileće supe za voljenu osobu kada je bolesna bila je uobičajena praksa širom sveta vekovima.
Danas se generacije iz gotovo svih kultura kunu u prednosti pileće supe. Specijalista za ishranu objašnjava šta se krije iza ove omiljene hrane.
Pileća supa kao terapija može se da se prati kroz istoriju sve do 60. godine naše ere i Pedanija Dioskorida, vojnog hirurga koji je služio pod rimskim imperatorom Neronom, i čiju su medicinsku enciklopediju u pet tomova konsultovali rani iscelitelji tokom više od jednog milenijuma. Ali poreklo pileće supe seže hiljadama godina ranije, u drevnu Kinu.
Dakle, s obzirom na to da je sezona prehlade i gripa u punom jeku, vredi se zapitati: postoji li nauka koja bi potvrdila uverenje da supa zaista pomaže? Ili pileća supa služi samo kao placebo, odnosno pruža psihološku utehu kada smo bolesni, bez stvarne terapeutske koristi?
Doktor Kolbi Timan, kao registrovani dijetetičar i profesor dijetetike i ishrane na Univerzitetu u Dejtonu, tvrdi da ono što pilećoj supi daje poseban ukus je "umami" - peta kategorija osećaja ukusa, pored slatkog, slanog, kiselog i gorkog. Često se opisuje kao da ima "mesni" ukus.
Poboljšava apetit i varenje
Kako naglašava prof. Timan, cela priča o pilećoj supi ima vrlo smisla, jer su aminokiseline gradivni blokovi proteina, a aminokiselina glutamat se nalazi u hrani sa "mesnim" ukusom. Međutim, nije sva hrana koja ima ovaj ukus meso ili živina; imaju ga i sir, pečurke, miso i soja sos.
Istraživanja pokazuju da je ukus, kako se ispostavilo, ključan za lekovita svojstva pileće supe. Pacijenti sa oboljenjima gornjih disajnih puteva uglavnom jedu manje ili uopšte ne jedu, zato što akutne bolesti izazivaju inflamatorni odgovor koji smanjuje apetit. Ali ukoliko ne jedemo, samim tim ne unosimo hranu koja nam je potrebna, onda je teško očekivati da ćemo tako popraviti imunitet i oporaviti se od bolesti.
Rezultati istraživanja ukazuju da taj umami ukus koji ima pilaća supa, može da podstakne apetit. Učesnici jedne studije izjavili su da su osetili glad posle prvog zalogaja supe.
Druga istraživanja govore da mesni ukus poboljšava varenje hranljivih materija. Kada naš mozak oseti umami preko receptora ukusa na našim jezicima, telo aktivira digestivni trakt da lakše apsorbuje proteine.
Ovo automatski utiče na smanjenje gastrointenstinalnih problema, mada većina ljudi ne povezuje infekciju gornjih disajnih puteva sa tom vrstom tegoba, istraživanja su otkrila da kod dece virus gripa povećava bol u stomaku, mučninu, povraćanje i simptome dijareje.
Smanjuje upalu i zapušen nos
Upala je deo prirodnog odgovora tela na povredu ili bolest; zapaljenje se javlja kada bela krvna zrnca migriraju u upaljeno tkivo kako bi pomogla u lečenju. Kada se ovaj inflamatorni proces javi u gornjim disajnim putevima, to rezultira simptomima uobičajene prehlade i gripa, kao što su zapušen nos ili curenje iz nosa, kijanje, kašalj i zgušnjavanje sluzi.
Nasuprot tome, niža aktivnost belih krvnih zrnaca u nazalnim prolazima može smanjiti upalu. I zanimljivo, istraživanja pokazuju da pileća supa zapravo može da smanji broj belih krvnih zrnaca koji putuju do upaljenih tkiva. To radi tako što direktno inhibira sposobnost neutrofila, vrste belih krvnih zrnaca, da putuju do zapaljenog tkiva.
Ključni sastojci
Da biste zaista razumeli umirujuće i lekovito dejstvo pileće supe, važno je uzeti u obzir sastojke supe. Nisu sve pileće supe pune hranljivih lekovitih svojstava. Na primer, ultra prerađenim konzerviranim verzijama pileće supe, sa rezancima ili bez njih, nedostaju mnogi antioksidansi koji se nalaze u domaćim verzijama. Većina konzerviranih verzija pileće supe skoro je bez svežeg povrća.
Osnovni hranljivi sastojci u domaćim verzijama supe su upravo ono što ih izdvaja od konzerviranih verzija. Piletina obezbeđuje telu potpuni izvor proteina za borbu protiv infekcije. Povrće obezbeđuje široku lepezu vitamina, minerala i antioksidanata. Ako se priprema sa rezancima, oni pružaju lako svarljiv izvor ugljenih hidrata koje telo koristi za energiju i oporavak.
Čak i toplina pileće supe može da pomogne. Ispijanje tečnosti i udisanje isparenja povećava temperaturu nazalnih i disajnih puteva, što oslobađa gustu sluz koja često prati respiratorna oboljenja. U poređenju sa običnom toplom vodom, studije pokazuju da je pileća supa efikasnija u otpuštanju sluzi.
Bilje i začini koji se ponekad koriste u pilećoj supi, kao što su biber i beli luk, takođe oslobađaju sluz. Čorba, koja sadrži vodu i elektrolite, pomaže u rehidraciji.
Dakle, da biste povećali zdravstvene prednosti pileće supe, profesor Timan preporučuje domaću varijantu, koja se može pripremiti sa šargarepom, celerom, svežim belim lukom, začinskim biljem i začinima, između ostalog.
Ukratko, savremena nauka navodi da pileća supa - iako nije lek protiv prehlade i gripa - zaista pomaže u lečenju. Izgleda da su naše bake bile u pravu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
VMA od danas ima "sajber nož": Savremeni sistem za lečenje onkoloških pacijenata
01.10.2026.•
1
Zamenik načelnika Vojno medicinske akademije (VMA) Ivan Leković rekao je danas da je od 1. oktobra građanima Srbije u toj ustanovi dostupan i "sajber nož".
U trudnoći brineš za dvoje: Zašto tada raste potreba za jodom?
30.09.2026.•
0
Devet meseci. Jedno telo. Dva života. I hiljade neverovatnih procesa koji se odvijaju svakog trenutka.
Humanitarna akcija "Čuti i razumeti" održana po 15. put
29.09.2026.•
0
Povodom Svetske nedelje gluvih i nagluvih osoba, koja se tradicionalno obeležava u poslednjoj nedelji septembra, u Gradskoj biblioteci u Čačku je 25. septembra održana 15. humanitarna akcija "Čuti i razumeti".
Od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji dnevno umre 128 ljudi
29.09.2026.•
5
Bolest srca može da pogodi svakoga, ali se u najvećem broju slučajeva može sprečiti ako se na vreme prepoznaju njeni prvi znaci i redovno kontrolišu krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi.
Navika od pet minuta koja čuva srce
28.09.2026.•
1
Popodnevni umor, ukočenost i pad koncentracije dobro su poznati svima koji veći deo radnog dana provode sedeći.
Koliki je normalan puls u mirovanju, a kada promene mogu biti znak za uzbunu?
28.09.2026.•
3
Puls u mirovanju može mnogo da otkrije o radu srca, a stručnjaci savetuju da nije dovoljno pratiti samo da li se nalazi u granicama normale.
Dva vitamina najčešće nedostaju ljudima starijim od 50 godina
27.09.2026.•
0
Godine donose mnogo lepih stvari više iskustva, mudrosti i često više slobode. Međutim, sa njima dolaze i određeni izazovi, među kojima je i smanjena sposobnost tela da apsorbuje pojedine hranljive materije.
Broj obuće može da se menja kroz godine
27.09.2026.•
1
Ako ste oduvek nosili isti broj cipela, ali ste primetili da su vam patike ili čizme postale tešnje nakon što ste ušli, recimo, u četrdesete, niste jedini.
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
2
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar