Da li pileća supa zaista pomaže kada smo bolesni?
Pripremanje činije pileće supe za voljenu osobu kada je bolesna bila je uobičajena praksa širom sveta vekovima.
Foto: Pixabay
Danas se generacije iz gotovo svih kultura kunu u prednosti pileće supe. Specijalista za ishranu objašnjava šta se krije iza ove omiljene hrane.
Pileća supa kao terapija može se da se prati kroz istoriju sve do 60. godine naše ere i Pedanija Dioskorida, vojnog hirurga koji je služio pod rimskim imperatorom Neronom, i čiju su medicinsku enciklopediju u pet tomova konsultovali rani iscelitelji tokom više od jednog milenijuma. Ali poreklo pileće supe seže hiljadama godina ranije, u drevnu Kinu.
Dakle, s obzirom na to da je sezona prehlade i gripa u punom jeku, vredi se zapitati: postoji li nauka koja bi potvrdila uverenje da supa zaista pomaže? Ili pileća supa služi samo kao placebo, odnosno pruža psihološku utehu kada smo bolesni, bez stvarne terapeutske koristi?
Doktor Kolbi Timan, kao registrovani dijetetičar i profesor dijetetike i ishrane na Univerzitetu u Dejtonu, tvrdi da ono što pilećoj supi daje poseban ukus je "umami" - peta kategorija osećaja ukusa, pored slatkog, slanog, kiselog i gorkog. Često se opisuje kao da ima "mesni" ukus.
Poboljšava apetit i varenje
Kako naglašava prof. Timan, cela priča o pilećoj supi ima vrlo smisla, jer su aminokiseline gradivni blokovi proteina, a aminokiselina glutamat se nalazi u hrani sa "mesnim" ukusom. Međutim, nije sva hrana koja ima ovaj ukus meso ili živina; imaju ga i sir, pečurke, miso i soja sos.
Istraživanja pokazuju da je ukus, kako se ispostavilo, ključan za lekovita svojstva pileće supe. Pacijenti sa oboljenjima gornjih disajnih puteva uglavnom jedu manje ili uopšte ne jedu, zato što akutne bolesti izazivaju inflamatorni odgovor koji smanjuje apetit. Ali ukoliko ne jedemo, samim tim ne unosimo hranu koja nam je potrebna, onda je teško očekivati da ćemo tako popraviti imunitet i oporaviti se od bolesti.
Rezultati istraživanja ukazuju da taj umami ukus koji ima pilaća supa, može da podstakne apetit. Učesnici jedne studije izjavili su da su osetili glad posle prvog zalogaja supe.
Druga istraživanja govore da mesni ukus poboljšava varenje hranljivih materija. Kada naš mozak oseti umami preko receptora ukusa na našim jezicima, telo aktivira digestivni trakt da lakše apsorbuje proteine.
Ovo automatski utiče na smanjenje gastrointenstinalnih problema, mada većina ljudi ne povezuje infekciju gornjih disajnih puteva sa tom vrstom tegoba, istraživanja su otkrila da kod dece virus gripa povećava bol u stomaku, mučninu, povraćanje i simptome dijareje.
Smanjuje upalu i zapušen nos
Upala je deo prirodnog odgovora tela na povredu ili bolest; zapaljenje se javlja kada bela krvna zrnca migriraju u upaljeno tkivo kako bi pomogla u lečenju. Kada se ovaj inflamatorni proces javi u gornjim disajnim putevima, to rezultira simptomima uobičajene prehlade i gripa, kao što su zapušen nos ili curenje iz nosa, kijanje, kašalj i zgušnjavanje sluzi.
Nasuprot tome, niža aktivnost belih krvnih zrnaca u nazalnim prolazima može smanjiti upalu. I zanimljivo, istraživanja pokazuju da pileća supa zapravo može da smanji broj belih krvnih zrnaca koji putuju do upaljenih tkiva. To radi tako što direktno inhibira sposobnost neutrofila, vrste belih krvnih zrnaca, da putuju do zapaljenog tkiva.
Ključni sastojci
Da biste zaista razumeli umirujuće i lekovito dejstvo pileće supe, važno je uzeti u obzir sastojke supe. Nisu sve pileće supe pune hranljivih lekovitih svojstava. Na primer, ultra prerađenim konzerviranim verzijama pileće supe, sa rezancima ili bez njih, nedostaju mnogi antioksidansi koji se nalaze u domaćim verzijama. Većina konzerviranih verzija pileće supe skoro je bez svežeg povrća.
Osnovni hranljivi sastojci u domaćim verzijama supe su upravo ono što ih izdvaja od konzerviranih verzija. Piletina obezbeđuje telu potpuni izvor proteina za borbu protiv infekcije. Povrće obezbeđuje široku lepezu vitamina, minerala i antioksidanata. Ako se priprema sa rezancima, oni pružaju lako svarljiv izvor ugljenih hidrata koje telo koristi za energiju i oporavak.
Čak i toplina pileće supe može da pomogne. Ispijanje tečnosti i udisanje isparenja povećava temperaturu nazalnih i disajnih puteva, što oslobađa gustu sluz koja često prati respiratorna oboljenja. U poređenju sa običnom toplom vodom, studije pokazuju da je pileća supa efikasnija u otpuštanju sluzi.
Bilje i začini koji se ponekad koriste u pilećoj supi, kao što su biber i beli luk, takođe oslobađaju sluz. Čorba, koja sadrži vodu i elektrolite, pomaže u rehidraciji.
Dakle, da biste povećali zdravstvene prednosti pileće supe, profesor Timan preporučuje domaću varijantu, koja se može pripremiti sa šargarepom, celerom, svežim belim lukom, začinskim biljem i začinima, između ostalog.
Ukratko, savremena nauka navodi da pileća supa - iako nije lek protiv prehlade i gripa - zaista pomaže u lečenju. Izgleda da su naše bake bile u pravu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar