Osteoporoza je oboljenje koje pogađa koštani sistem, dovodi do smanjenja gustine kostiju, pogoršanja kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika kosti.
Foto: 021.rs (dr Dušan Matić/Privatna arhiva)
To kao posledicu ima da kosti postaju porozne, krte, tako da može doći do pojave „patoloških“ preloma usled traume, koja u normalnim uslovima ne bi dovela do istog ishoda.
O ovoj temi govori dr Dušan Matić, specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije u opštoj bolnici Užice.
Da li je osteoporoza nasledna? Odgovor je - jeste
Studije koje su rađene na blizancima i ispitujući porodično opterećenje osteoporozom su pokazala da genetski faktori igraju važnu ulogu u regulaciji koštane gustine i ostalih parametara koji određuju rizik od preloma.
Dokazano je da je osteoporoza genetski poremećaj gde više gena udruženo imaju uticaj na koštanu masu i rizik od pojave preloma. Ukoliko u porodičnoj anamnezi postoji podatak da je neko imao osteoporozu, posebno ako je neko od roditelja imao prelom kuka usled postojanja osteoporoze, postoji povecan rizik da se kod pacijenta javi osteoporoza.
Brojni su faktori rizika koji mogu dovesti do verovatnije pojave osteoporoze, uključujući godine, pol, životni stil, druga medicinska stanja i terapiju.
Sa godinama je verovatnija pojava osteoporoze, takođe je češća pojava kod žena nakon menopauze. Ranije spomenuto nasledno opterećenje. Takođe je uočeno da kod osoba koje imaju "krupnije" kosti imaju manji rizik za pojavu osteoporoze.
Stanja koja mogu dovesti do ranije i verovatnije pojave osteoporoze su poremaćaji u nivoima polnih, tireoidnih i paratireoidnih hormona, smanjen unos kalcijuma kroz ishranu, poremećaji ishrane (pothranjenost), hirurške intervencije na sistemu organa za varenje, korišćenje kortikosteroidnih preparata. Postojanje drugih oboljenja i stanja poput celiakije, zapaljenske bolesti creva, oboljenja jetre i bubrega, karcinomi, reumatoidni artritis…
Takođe, sedentarni način života i zloupotreba alkohola i cigareta mogu dovesti do verovatnije pojave osteoporoze.
Da li je osteoporoza izlečiva?
Ukratko rečeno - nije. Proces osteoporoze se ne može u potpunosti preokrenuti, te se ovo stanje smatra neizlečivim. Ali, postoji značajan broj mera kojim možemo delovati kako bi smanjili gubitak koštane mase. Pored promene životnih navika i ishrane u cilju sprečavanja osteoporoze, unosa vitamina K2 i D3 postoje i lekovi koji se mogu uvesti u terapiju koji dovode do smanjenja gubitka koštane mase i delimičnog zaustavljanja razvoja osteoporoze.
Osteoporozu je moguće u značajnoj meri prevenirati. Dobra i balansirana ishrana i redovno vežbanje su ključni za održavanje dobrog stanja koštanog sistema. Kalcijum predstavlja jedan od ključnih gradivnih elemenata i za osobe od 18 do 50 godina potreban dnevni unos je oko 1000mg na dan, dok kod žena nakon 50 i muškaraca nakon 70 godina raste na 1200 mg na dan.
Drugi značajan faktor za pravilan metabolizam kostiju je vitamin D3, na čiju koncentraciju u organizmu utiče vreme izloženo suncu i unošenje namirnica bogatim vitaminom D3. Raspon preporučenog dnevnog unosa se kreće od 800 do 2000 internacionalnih jedinica dnevno, ali je nekim ljudima potrebno i više u određenim periodima života.
Redovna i umerena fizička aktivnost dovode do razvoja jačih kostiju i pomažu da se uspori gubitak koštane mase. Fizička aktivnost dovodi do benefita kad god da se sa njom počne. Takođe od izuzetnog značaja je da uz vitamin D3 primenjujemo i vitamin K2, jer se zahvaljujući vitaminu K2 kalcijum ugrađuje pravo u kosti.
Poruka lekara za kraj
Osteoporoza predstavlja oboljenje modernog doba. Moderan način života, nezdrava ishrana, manjak fizičke aktivnosti, kao i nekritičko korišćenje kortikosteroidnih preparata u lečenju drugih oboljenja dovodi do sve češće pojave osteoporoze, koja značajno opterećuje naš zdravstveni sistem. S obzirom da je to stanje koje se kreće u jednom smeru, smatram da je prevencija najbolji vid lečenja osteoporoze.
Na vreme treba podići svest o ovoj "tihoj" bolesti, naglasiti značaj fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu, pravilne i izbalansirane ishrane, boravka na otvorenom. Ako nije moguće ostvariti sve ove uslove, treba pribeći i suplementaciji vitaminima K2 i D3, kako bi se proces gubitka koštane mase što više usporio. Moja prepruka je preparat K2D3 Viva®.
Iako se petarde često doživljavaju kao deo praznične atmosfere, one predstavljaju ozbiljnu opasnost, posebno za decu i mlade, upozorava Institut "Batut".
Najteži čovek na svetu, Meksikanac Huan Pedro Franko, koji je u jednom trenutku imao 590 kilograma, preminuo je u 41. godini od posledica infekcije bubrega, saopštili su lekari.
Naučnici su uz pomoć veštačke inteligencije (AI) identifikovali dva nova biološka podtipa multiple skleroze, što bi moglo da otvori put personalizovanim tretmanima i boljim ishodima za pacijente.
Vodeći psihijatri se sve više slažu da korišćenje čet-botova sa veštačkom inteligencijom (AI) može da bude povezano sa slučajevima psihoze, piše Volstrit džurnal.
Republika Srpska dobila je Zakon o zaštiti zdravlja od duvanskih proizvoda, kojim se uvodi apsolutna zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima.
U najnovijem izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ističe se da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola na svetu, što znatno doprinosi prevremenoj smrtnosti i povredama.
Međunarodna federacija za dijabetes zvanično je ove godine priznala dijabetes tipa 5, manje poznat, ali ozbiljan oblik bolesti, prenosi danas portal Sajens Alert.
Bugarska je i dalje među zemljama sa najvišim procentom konzumiranja alkohola u Evropi i na globalnom nivou, pokazuju najnoviji podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Čekaonice i ordinacije u Srbiji su pune zbog sezonskih respiratornih infekcija, gripa i kovida. U sve se umešala i mutirana verzija gripa bombastično nazvana - "supergrip", ali to nije novi virus.
Članovi Vlade Srbije dogovorili su na današnjoj sednici da direktori zdravstvenih ustanova u kojima se sprovode poslovi u cilju smanjenja liste čekanja donesu odluku o preraspodeli radnog vremena.
Neke studije pokazuju da vitamin C može pomoći u sprečavanju ili smanjenju simptoma prehlade i gripa. Međutim, ne pokazuju sve studije ovu korist, iako korist svakako postoji.
Naučnici rade na razvoju metode analize krvi koja bi mogla da predvidi stepen rizika od hipetrofične kardiomiopatije (HCM), najčešćeg srčanog oboljenja, prenosi "Gardijan".
Većini ljudi se bar jednom tokom dana javi želja za nečim za grickanje, čak i kada su doručak i ručak bili obilni. Ponekad posežemo za užinom jer smo zaista gladni, a ponekad iz dosade, stresa ili navike.
Spinalna mišićna atrofija (SMA) danas se u Srbiji otkriva već na rođenju, a od uvođenja obaveznog neonatalnog skrininga u septembru 2023. godine testirano je 136.899 beba, a kod 20 je potvrđena dijagnoza SMA.
Početak nove godine za mnoge je trenutak preispitivanja navika, od ishrane i fizičke aktivnosti do brige o zdravlju. Dok se najčešće govori o šećeru, mastima i kalorijama, jedan važan mineral često je van fokusa: jod.