Da li pileća supa zaista pomaže kada smo bolesni?
Pripremanje činije pileće supe za voljenu osobu kada je bolesna bila je uobičajena praksa širom sveta vekovima.
Foto: Pixabay
Danas se generacije iz gotovo svih kultura kunu u prednosti pileće supe. Specijalista za ishranu objašnjava šta se krije iza ove omiljene hrane.
Pileća supa kao terapija može se da se prati kroz istoriju sve do 60. godine naše ere i Pedanija Dioskorida, vojnog hirurga koji je služio pod rimskim imperatorom Neronom, i čiju su medicinsku enciklopediju u pet tomova konsultovali rani iscelitelji tokom više od jednog milenijuma. Ali poreklo pileće supe seže hiljadama godina ranije, u drevnu Kinu.
Dakle, s obzirom na to da je sezona prehlade i gripa u punom jeku, vredi se zapitati: postoji li nauka koja bi potvrdila uverenje da supa zaista pomaže? Ili pileća supa služi samo kao placebo, odnosno pruža psihološku utehu kada smo bolesni, bez stvarne terapeutske koristi?
Doktor Kolbi Timan, kao registrovani dijetetičar i profesor dijetetike i ishrane na Univerzitetu u Dejtonu, tvrdi da ono što pilećoj supi daje poseban ukus je "umami" - peta kategorija osećaja ukusa, pored slatkog, slanog, kiselog i gorkog. Često se opisuje kao da ima "mesni" ukus.
Poboljšava apetit i varenje
Kako naglašava prof. Timan, cela priča o pilećoj supi ima vrlo smisla, jer su aminokiseline gradivni blokovi proteina, a aminokiselina glutamat se nalazi u hrani sa "mesnim" ukusom. Međutim, nije sva hrana koja ima ovaj ukus meso ili živina; imaju ga i sir, pečurke, miso i soja sos.
Istraživanja pokazuju da je ukus, kako se ispostavilo, ključan za lekovita svojstva pileće supe. Pacijenti sa oboljenjima gornjih disajnih puteva uglavnom jedu manje ili uopšte ne jedu, zato što akutne bolesti izazivaju inflamatorni odgovor koji smanjuje apetit. Ali ukoliko ne jedemo, samim tim ne unosimo hranu koja nam je potrebna, onda je teško očekivati da ćemo tako popraviti imunitet i oporaviti se od bolesti.
Rezultati istraživanja ukazuju da taj umami ukus koji ima pilaća supa, može da podstakne apetit. Učesnici jedne studije izjavili su da su osetili glad posle prvog zalogaja supe.
Druga istraživanja govore da mesni ukus poboljšava varenje hranljivih materija. Kada naš mozak oseti umami preko receptora ukusa na našim jezicima, telo aktivira digestivni trakt da lakše apsorbuje proteine.
Ovo automatski utiče na smanjenje gastrointenstinalnih problema, mada većina ljudi ne povezuje infekciju gornjih disajnih puteva sa tom vrstom tegoba, istraživanja su otkrila da kod dece virus gripa povećava bol u stomaku, mučninu, povraćanje i simptome dijareje.
Smanjuje upalu i zapušen nos
Upala je deo prirodnog odgovora tela na povredu ili bolest; zapaljenje se javlja kada bela krvna zrnca migriraju u upaljeno tkivo kako bi pomogla u lečenju. Kada se ovaj inflamatorni proces javi u gornjim disajnim putevima, to rezultira simptomima uobičajene prehlade i gripa, kao što su zapušen nos ili curenje iz nosa, kijanje, kašalj i zgušnjavanje sluzi.
Nasuprot tome, niža aktivnost belih krvnih zrnaca u nazalnim prolazima može smanjiti upalu. I zanimljivo, istraživanja pokazuju da pileća supa zapravo može da smanji broj belih krvnih zrnaca koji putuju do upaljenih tkiva. To radi tako što direktno inhibira sposobnost neutrofila, vrste belih krvnih zrnaca, da putuju do zapaljenog tkiva.
Ključni sastojci
Da biste zaista razumeli umirujuće i lekovito dejstvo pileće supe, važno je uzeti u obzir sastojke supe. Nisu sve pileće supe pune hranljivih lekovitih svojstava. Na primer, ultra prerađenim konzerviranim verzijama pileće supe, sa rezancima ili bez njih, nedostaju mnogi antioksidansi koji se nalaze u domaćim verzijama. Većina konzerviranih verzija pileće supe skoro je bez svežeg povrća.
Osnovni hranljivi sastojci u domaćim verzijama supe su upravo ono što ih izdvaja od konzerviranih verzija. Piletina obezbeđuje telu potpuni izvor proteina za borbu protiv infekcije. Povrće obezbeđuje široku lepezu vitamina, minerala i antioksidanata. Ako se priprema sa rezancima, oni pružaju lako svarljiv izvor ugljenih hidrata koje telo koristi za energiju i oporavak.
Čak i toplina pileće supe može da pomogne. Ispijanje tečnosti i udisanje isparenja povećava temperaturu nazalnih i disajnih puteva, što oslobađa gustu sluz koja često prati respiratorna oboljenja. U poređenju sa običnom toplom vodom, studije pokazuju da je pileća supa efikasnija u otpuštanju sluzi.
Bilje i začini koji se ponekad koriste u pilećoj supi, kao što su biber i beli luk, takođe oslobađaju sluz. Čorba, koja sadrži vodu i elektrolite, pomaže u rehidraciji.
Dakle, da biste povećali zdravstvene prednosti pileće supe, profesor Timan preporučuje domaću varijantu, koja se može pripremiti sa šargarepom, celerom, svežim belim lukom, začinskim biljem i začinima, između ostalog.
Ukratko, savremena nauka navodi da pileća supa - iako nije lek protiv prehlade i gripa - zaista pomaže u lečenju. Izgleda da su naše bake bile u pravu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Iznenađujuće namirnice koje mogu izazvati kamen u bubregu
17.05.2026.•
0
Kamen u bubregu ima mnogo uzroka, od genetike do određenih lekova. Ali istraživanja su takođe pokazala da na njih može uticati i ono što jedete i pijete.
Buđenje usred noći nije slučajno: Šta znači period između 3 i 5 ujutru
16.05.2026.•
3
Tradicionalna kineska medicina objašnjava zašto se mnogi ljudi tokom noći bude baš u određeno vreme.
Kardiolozi otkrili koje "nezdrave" namirnice ipak konzumiraju
16.05.2026.•
0
Iako se često govori o namirnicama i pićima koje bi trebalo izbegavati zbog zdravlja srca, ni lekari se ne odriču baš svih svojih omiljenih navika.
Studija: Trećina kilograma izgubljenih pomoću lekova otpada na mišiće i koštanu masu
15.05.2026.•
0
Trećina telesne mase izgubljene uz pomoć lekova za mršavljenje poput Vegovi i Maundžaro otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Sindrom policističnih jajnika menja naziv
15.05.2026.•
0
Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
2
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
1
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
3
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Ako ljudi postaju pametniji, zašto nam se mozak smanjuje?
13.05.2026.•
4
Tokom poslednje dve decenije, neke studije sugerisale su da se ljudski mozak smanjuje. Ali postoje i dokazi da su IQ rezultati rasli tokom prošlog veka.
Istraživanje: Elektronske cigarete oštećuju ćelije pluća već posle 24 sata
12.05.2026.•
2
Elektronske cigarete često se predstavljaju kao bezbednija alternativa klasičnom duvanu, ali novo istraživanje Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo pokazuje da to nije baš tako.
Da li treba uzimati kreatin kao suplement?
12.05.2026.•
0
Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.
Jedan organ u ljudskom telu stari brže od ostalih
12.05.2026.•
0
Naša tela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili.
Kako izgleda karantin za zaražene hantavirusom: Objavljen kakav je protokol
11.05.2026.•
2
Četrnaestoro Španaca koji su bili na kruzeru na kojem se pojavio smrtonosni hantavirus nalaze se u vojnoj bolnici "Gomez Ulja" u Madridu.
Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"
10.05.2026.•
0
Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.
Koje mleko je nazdravije?
10.05.2026.•
5
Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar