
Gde se u Evropi mladi najčešće opijaju?
Više od trećine adolescenata, uzrasta između 15 i 16 godina u EU priznalo je da ima epizode teškog opijanja, čak dva puta više od odraslih.

Foto: Pixabay
Pošto se rani početak konzumiranja alkohola povezuje sa opijanjem i u kasnijim periodima života, to predstavlja ozbiljan zdravstveni problem na Starom kontinentu.
U 2019. je u proseku više od trećine (37,4 odsto) adolescenata u Evropskoj uniji imalo epizode teškog opijanja namanje jednom u trideset dana, a to je priznalo svega 18,7 odsto odraslih, odnosno, u proseku svaki peti ispitanik.
To znači da dva puta više adolescenata preteruje u alkoholu u odnosu na odrasle.
Euronews je istražio koje države imaju najvišu stopu opijanja među adolescentima i kako se razlike u konzumaciji alkohola između mladih i odraslih razlikuju u Evropi.
U Danskoj se opijalo najviše mladih
Procenat tinejdžera koji su imali teške epizode opijanja, što se definiše kao konzumacija pet ili više pića u jednoj prilici, u 2019. godini varirao je od osam odsto na Islandu do 59 odsto u Danskoj.
Procentualno najmanji broj mladih ljudi koji su imali epizode teškog opijanja zabeležen je na Islandu i u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj, ali je zato u Danskoj taj broj bio najveći.
Stručnjaci smatraju da to možda ima veze sa regulativom. Naime, u Danskoj adolescenti ranije dobijaju pristup alkoholu u odnosu na ostale nordijske zemlje, a i policijske kontrole koje se tiču alkohola su manje stroge, pokazuje izveštaj "Stanje zdravlja u Evropskoj uniji" za 2022. godinu.
U Danskoj čak i šesnaestogodišnjaci mogu da kupe pivo i vino, dok je starosna granica u drugim državama 18 godina, mada postoje planovi da se ograniči prodaja pića sa više od šest odsto alkohola za osobe uzrasta između 16 i 18 godina.
Samo u pet zemalja procenat mladih koji je imao epizode teškog opijanja bio je manji od 25 odsto - a to su pomenute nordijske zemlje i Portugalija.
Pored Danske, još četiri zemlje zabeležile su zabrinjavajuće rezultate i procenat veći od 45 odsto, a to su Nemačka, Austrija, Slovačka i Hrvatska.
U odnosu na evropski prosek, manje mladih ljudi ima priliku da se opija u Francuskoj i Španiji (34 odsto), kao i Italiji (35 odsto).
Starosne i rodne razlike
Broj epizoda teškog opijanja veći je kod adolescenata, nego kod odraslih u gotovo svim zemljama širom Evrope, sem na Islandu i Norveškoj. Razlike značajno variraju - od -16 procentnih poena na Islandu do 35 u Slovačkoj. U Evropskoj uniji, u proseku je razlika procenata starijih i mladih koji se opijaju u oko 19 procentnih poena.
Samo Island i Norveška imali su negativne brojke, što ukazuje da je teško opijanje češće među odraslima, nego kod mladih uzrasta 15 i 16 godina.
Posle Slovačke, mladi su prednjačili u odnosu na odrasle još i u Austriji (33 procentna boda), Italiji (31) i Bugarskoj (29).
U svim državama, muškarci su češće nego žene imali epizode teškog opijanja. Prema podacima iz 2019. u proseku je 26,6 odsto muškaraca priznalo da je preteralo u alkoholu barem jednom mesečno, u poređenju sa 11,4 odsto žena.
Međutim, to ne važi za adolescente, jer je u Evropskoj uniji 38,1 odsto dečaka imalo takvu epizodu u poređenju sa 36,8 devojčica.
Teško se opijalo više dečaka nego devojčica u 17 zemalja, dok su u 13 država u preterivanju sa alkoholom prednjačile devojčice.
Studije ukazuju da se rodne razlike u konzumaciji alkohola kod odraslih mogu povezati sa različitim kulturološkim očekivanjima i odražavaju tradicionalne rodne uloge. Takođe se mogu objasniti rodnim razlikama u pogledu zaposlenosti i visine prihoda.
Međutim, deluje da se te varijable ne mogu primeniti na adolescente, jer se poslednjih decenija opijanje manje povezuje sa muževnošću, nego što je to bio slučaj u prošlosti, a to pokazuje i studija iz 2019, koja je sprvedena na Univerzitetu u Stokolmu.
Opijanje je takođe jedan od indikatora koji pokazuje koliko često adolescenti piju alkohol.
Udeo onih koji su se opijali više puta među 15-godišnjacima je u 2018. godini varirao od sedam odsto u Irskoj do 42 odsto u Danskoj, dok je evropski prosek bio 22 procenta.
Više od četvrtine (27 odsto) petnaestogodišnjaka u Engleskoj više puta je iskusilo opijanje, odnosno najmanje dva puta u životu.
Udeo petnaestogodišnjaka koji su se više puta napili opao je u većini zemalja Evropske unije u poslednje dve decenije i to sa 41 odsto na 24 odsto za dečake i sa 29 odsto na 20 odsto za devojčice u periodu od 1998. do 2018.
Uprkos tom smanjenju, brojke su i dalje pokazivale da se više od 30 odsto mladih više puta opilo i to u nekoliko zemalja tokom 2018.
Zašto sve manje mladih pije?
Euronews piše da se razlozi za takve tendencije mogu pripisati tehnološkom napretku, društvenim normama, porodičnim relacijama i rodnom identitetu, kao i trendovima u pogledu zdravlja, fitnesa, blagostanja i načina života, navodi se u poglavlju "Trendovi i obrasci u konzumiranju alkohola" izveštaja "Sprečavanje bezopasne upotrebe alkohola" Organizacije za ekonomski rast i razvoj.
Oni ukazuju da:
- Pošto su mladi ljudi danas uglavnom uključeni u virtuelnu komunikaciju preko društvenih mreža, imaju manje prilika za konzumaciju alkohola.
- Mladi ljudi možda žele da kontrolišu unos alkohola kako bi izbegli narušavanje svog imidža na društvenim mrežama.
- Manji je društveni pritisak da se konzumira alkohol.
Da li opijanje u mladosti predviđa buduće navike u pogledu konzumacije alkohola?
Ukratko - da. nekoliko studija je pokazalo da se rano opijanje povezuje sa češćom konzumacijom alkohola u poznijim godinama života, navodi se u izveštaju Organizacije za ekonomski rast i razvoj.
Koristeći longitudinalne podatke iz Sjedinjenih Američkih Država istraživači su demonstrirali da pijenje alkohola u detinjstvu, odnosno između 15. i 18. godine, predviđa buduću konzumaciju, a efekat je bio čak primetniji kod žena.
Šteta i rizici
Izveštaj sugeriše da je teško periodično opijanje adolescenata povezano sa nizom štetnih posledica po zdravlje, uključujući gubljenje svesti, povrede, saobraćajne nesreće ili povećan rizik od polno prenosivih bolesti.
Upotreba alkohola u adolescenciji takođe se povezuje sa lošijim uspehom u školi, ali i isključenošću iz društva i vršnjačkim maltretiranjem.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Florida ide ka tome da ukine sve obavezne vakcine za decu
04.09.2025.•
7
Guverner Floride Ron De Santis i ministar zdravlja te američke savezne države Džozef Ladapo objavili su da će Florida postati prva američka država u kojoj se postepeno ukidaju sve obavezne vakcinacije za decu.
Istraživanje pokazalo: Žene u 17 zemalja EU žive duži zdrav život u odnosu na muškarce
03.09.2025.•
0
U 17 zemalja Evropske unije žene žive duži zdrav život od muškaraca, iako muškarci obično duže žive bez ograničenja u aktivnostima i kretanju, podaci su poslednjeg istraživanja Evrostata.
Lekari došli do novih otkrića o sindromu slomljenog srca
31.08.2025.•
0
Lekari su tokom kliničkih ispitivanja došli do novih naučnih otkrića o lečenju takotsubo kardiomiopatije ili tzv. sindroma slomljenog srca.
Nutricionistkinja: U Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka
31.08.2025.•
3
Nutricionistkinja Branka Mirković izjavila je da u Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka i da ga najviše koriste oni koji se bave bodibildingom.
VIDEO: Napravljen AI stetoskop koji može da otkrije ozbiljna oboljenja srca za samo 15 sekundi
31.08.2025.•
1
Medicinski naučnici su razvili stetoskop koji uz pomoć veštačke inteligencije (AI), može da otkrije ozbiljna srčana oboljenja za 15 sekundi.
Toplotni talasi mogu da ubrzaju starenje kao pušenje ili alkohol
31.08.2025.•
1
Kako se naša planeta postepeno zagreva, naši organizmi moraće da se nose sa stresom viših temperatura.
Studija: Hrana bogata kalijumom smanjuje rizik od srčanih oboljenja za 24 odsto
31.08.2025.•
2
Nova studija Univerzitetske bolnice u Kopenhagenu pokazala je da konzumiranje hrane bogate kalijumom, poput avokada, banana i spanaća, može da umanji rizik od srčanih oboljenja, hospitalizacije i smrti za 24 odsto.
Istraživanje: Pandemija kovida naštetila zdravlju mozga, čak i kod nezaraženih
31.08.2025.•
1
Pandemija kovida bila je štetna za zdravlje mozga, čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi, pokazalo je novo istraživanje.
Batut apeluje pred početak školske godine: Vozači da obrate pažnju na đake
30.08.2025.•
5
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", povodom početka nove školske godine, apelovao je na sve vozače da od 1. septembra obrate pažnju na đake prvake.
Više obolelih od kolere u svetu: Evropa nema prijavljene slučajeve
29.08.2025.•
0
Globalna situacija sa kolerom nastavlja da se pogoršava zbog sukoba i siromaštva, što predstavlja značajan izazov za javno zdravlje u više regiona, saopštila je danas Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Kako da uzgajate ruzmarin u stanu: Lekovita biljka koja voli svetlost
29.08.2025.•
1
Zelena višegodišnja biljka sa lišćem sličnim iglicama obično se uzgaja kao spoljna biljka, jer može brzo da postane prilično velika.
Zašto je dobro piti gaziranu vodu?
29.08.2025.•
0
Gazirana voda je izvrstan osvežavajući napitak koji hidrira telo, ali ima i druge povoljne zdravstvene učinke.
Do 24. avgusta registrovano 27 obolelih od groznice Zapadnog Nila
28.08.2025.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji, do 24. avgusta, registrovano 27 slučajeva oboljevanja od groznice Zapadnog Nila.
Kako da lakše prebrodimo uticaj letnjih vrućina na organizam
28.08.2025.•
0
Iako leto volimo i jedva čekamo odlazak na more, visoke temperature i ultravioletno zračenje predstavljaju stres za organizam.
Kineski hirurzi prvi put uspeli čoveku da presade svinjsko plućno krilo
27.08.2025.•
1
Kineski hirurzi po prvi put su transplantirali svinjsko plućno krilo čoveku, pokazavši da genetski modifikovani životinjski organi mogu privremeno da funkcionišu u ljudskom telu.
Bocvana proglasila vanredno stanje u zdravstvu zbog nestašice lekova
26.08.2025.•
0
Predsednik Bocvane Duma Boko proglasio je vanredno stanje u javnom zdravstvu zbog nestašice osnovnih lekova i medicinske opreme.
Koje tri vrste voća mogu poboljšati san?
25.08.2025.•
0
Pravilno odabrana lagana užina pred spavanje može doprineti kvalitetnijem snu, pod uslovom da ne sadrži kofein, previše šećera ili tečnosti.
U Merilendu prvi put kod čoveka potvrđen slučaj parazita koji se hrani živim mesom
25.08.2025.•
2
U Merilendu je prvi put u SAD kod čoveka potvrđen slučaj parazita valjkastog crva - Cochliomyia hominivorax, poznatog po tome što se hrani živim mesom toplokrvnih životinja.
Miris tela i daha može da otkrije bolesti godinama unapred: Šta još kažu naučnici?
24.08.2025.•
0
Kroz pore na koži i u dahu ispuštamo mnoštvo mirisnih hemikalija. Neke mogu da budu znak da nešto sa našim zdravljem nije u redu.
Rusija planira da potpuno zabrani vejpove, inicijativu podržao i Putin
24.08.2025.•
5
Ruski regioni bi mogli dobiti ovlašćenje da potpuno zabrane vejping, nakon što je ovu inicijativu guvernera oblasti Nižnji Novgorod Gleba Nikitina podržao predsednik Rusije Vladimir Putin.
Nastavnica u Nemačkoj 16 godina bila na bolovanju i primala punu platu: Tek sad ide na pregled
24.08.2025.•
1
Nastavnica u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija već 16 godina je na bolovanju i prima punu platu, ali sada je Vrhovni sud presudio da je sa tim završeno.
Komentari 2
usput
Hm
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar