Uvaženi kardiolog Centra za hipertenziju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbija, Dr Nenad Radivojević, otkriva koji su faktori rizika za nastanak neželjenih kardiovaskularnih događaja.
Takođe, ukazuje i na koji način se mogu prevenirati infarkt miokarda i šlog.
Hipertenzija (povišen krvni pritisak) je najčešće kardiovaskularno oboljenje. Prema dostupnim podacima u Srbiji od hipertenzije boluje skoro 48% odraslih stanovnika.
Ovako veliki broj obolelih posledica je genetskih, ali i nepovoljnih socio-ekonomskih faktora, kao i neadekvatne ishrane, pušenja, gojaznosti, fizičke neaktivnosti, buke i zagađenja vazduha.
Povišeni krvni pritisak je jedan od vodećih faktora rizika za nastanak ateroskleroze, a posledično i kardiovaskularnih srčanih slabosti, poremećaja srčanog ritma, moždanih udara i bolesti bubrega.
Svaki porast sistolnog (gornjeg) krvnog pritiska za 20mmHg i dijastolnog (donjeg) krvnog pritiska za 10mmHg udvostručuje rizik nastanka infarkta miokarda, ili moždanog udara.
Homocistein je aminokiselina koju vitamin B12 i B6 razgrađuju na jedinjenja neophodna za normalno funkcionisanje organizma. Povišene vrednosti homocisteina se javljaju kod pušača, starijih od 50. godina, slabo fizički aktivnih, ali i kod upotrebe pojedinih lekova.
Bez lečenja povišenih vrednosti povećava se sklonost ka nastanku oboljenja srca, moždanog udara i demencije. Homocistein omogućava nagomilavanje masnih depoa, povećava nakupljanje trombocita i stimuliše oksidaciju LDL holesterola što ubrzava aterosklerozu.
Povećanje nivoa homocisteina u krvi (3 µmol/L) povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih oboljenja, infarkta srca za 15% i moždanog udara za 24%.
S obzirom da je oštećenje zidova krvnog suda uz povišene vrednosti homocisteina u krvi u osnovi nastanka kardiovaskularnih bolesti, savetujem, pored navedenih vitamina i folnu kiselinu, ali samo u aktivnom obliku 5-metiltetrahidrofolata (5-MTHF). Poznato je da više od 2/3 osoba u Srbiji ima urođeni deficit enzima koji aktivira folnu kiselinu (MTHFR), te kod njih dolazi do povećanja koncentracije homocisteina.
Veza između hipertenzije i povišenih vrednosti homocisteina kao i njihov zajednički uticaj na krvne sudove i oboljevanje predmet je interesovanja i istraživanja u oblasti medicine. Pokazan je negativan uticaj homocisteina i na nastanak i ubrzanje razvoja ateroskleroze na krvnim sudovima vrata kod osoba sa povišenim pritiskom (naročito kod muškaraca starijih od 55 godina).
Homocistein pokazuje jasnu vezu i sa povećanom krutosti krvnih sudova, što je loš prognostički faktor za nastanak kardiovaskularnih bolesti (što su više vrednosti homocisteina veća je vrednost krutosti krvnih sudova). Hipertenzija udružena sa povišenim vrednostima homocisteina je veoma loša kombinacija za koju je pokazano da utiče na pojavu i veću ukupnu smrtnost u starijoj populaciji.
Kada je reč o starijoj populaciji jako su važni rezultati najnovijih ispitivanja o uticaju povišenog krvnog pritiska i homocisteina na smanjenje moždane mase, ubrzani pad kognitivnih funkcija i razvoj demencije.
Smanjenjem nivoa homocisteina poboljšava se elastičnost krvnih sudova, samim tim pomaže i bolja kontrola vrednosti krvnog pritiska, kao i bolja cirkulacija u mozgu čime se usporava prirodno starenje moždanih funkcija.
Preporuka svim pacijentima je Cardiovitamin® FD3 koji u svom sastavu ima čak 800μg aktivnog oblika folne kiseline i 1000 internacionalnih jedinica vitamina D3, kao i vitamine B1, B6, B12, i vitamin C.
Njegovi aktivni sastojci mogu pomoći da se snize povišene vrednosti homocisteina, i samim tim spreče oštećenja zida krvnih sudova, čime se usporava proces ateroskleroze. Takođe, aktivni sastojci iz CardioVitamin® FD3 kapsula smanjuju nivo zapaljenskog procesa i na taj način učestvuju u očuvanju zdravlja krvnih sudova.
Povišen nivo hormona kortizola mogao bi da objasni zašto kod velikog broja ljudi krvni pritisak ostaje visok uprkos terapiji, pokazuje novo istraživanje sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ministarstvo zdravlja nije prihvatilo nijedan od predloga više od 20 organizacija civilnog društva, među kojima je oko 10 udruženja i saveza pacijenata, za unapređenje transplantacionog sistema u Srbiji.
Otvaranje estetske ordinacije u tržnom centru u Duizburgu izazvalo je polemike nakon što je ta ordinacija ponudila besplatne botoks tretmane u prva dva sata rada, dok lekari upozoravaju na rizike.
Loša adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja, jedan je od najvećih izazova javnog zdravlja posebno kod hroničnih, često asimptomatskih bolesti kao što su hipertenzija, dislipidemija i dijabetes.
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu objavili su izveštaj u kojem su naveli da je u Velikoj Britaniji u periodu od godinu dana od meningitisa preminulo 159 osoba.
Istraživači sa Univerziteta SWPS i Akademije primenjenih nauka Stefana Batorija u Poljskoj proučavali su osećaj gubitka koji se javlja nakon završetka video-igre.
Više od 250.000 ljudi širom sveta svake godine umre od meningitisa, a od toga su više od trećine deca mlađa od pet godina, najčešće u Africi, navodi se u najnovijoj britanskoj studiji prenetoj danas u časopisu Lanset.
Imati višak masnog tkiva u predelu stomaka i istovremeno smanjenu mišićnu masu može povećati rizik od smrti za čak 83 odsto, pokazuje novo istraživanje.
Magnezijum je svuda. Na policama apoteka, u preporukama nutricionista, u grupama na društvenim mrežama gde ljudi dele iskustva o boljem snu, manje grčeva i stabilnijem raspoloženju.
Kada je reč o različitim upalama u organizmu, mnoge osobe ozbiljnije shvataju savete lekara, a jedna od mogućih upala je upala arterija na koju je bitno obratiti pažnju.