Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Nabrojati što više životinja za 90 sekundi - ovaj jednostavan jezički test, prema rezultatima nove studije, može da ukaže na to koliko dugo stariji ljudi još mogu da žive.
Istraživači su otkrili da, što više životinja osoba može da nabroji, to je više životnog vremena ostalo.
Svaka dodatna pomenuta životinja u proseku "produžava" očekivani životni vek za pet procenata.
Ko uspe da za minut i po navede oko 33 životinje, u proseku ima još dvanaest godina života pred sobom. Kod onih koji nabroje jedva jedanaest, očekivani životni vek je svega tri godine.
Podaci potiču iz Berlinske studije o starenju, sprovedene na 518 osoba između 70 i 95 godina. Studija je započeta pre oko 30 godina, sa jednakim brojem učesnika po starosnim grupama i polu.
Učesnici su više puta učestvovali u kognitivnim testovima - među njima i u testu "nabrajanje životinja", piše Dojče vele (DW).
Istraživači su tokom godina pratili sve učesnike: ko je još živ? Ko je preminuo - i kada? Uz te informacije, mogli su da povežu trenutak kada je test obavljen - sa verovatnoćom smrtnosti.
Na čemu se zasniva test nabrajanja životinja
Test deluje jednostavno, ali je, prema rečima Ulmana Lindenbergera iz Instituta Maks Plank za istraživanje obrazovanja, mnogo bolji pokazatelj preostalog životnog veka starijih osoba nego svi dosadašnji testovi i zadaci. On je koautor studije.
Test zahteva angažovanje celokupnog kognitivnog sistema, objašnjava Lindenberger. Proverava se brzina, dugoročna memorija i budnost učesnika.
"Test mora da se radi brzo, mora da se izvlače informacije iz dugoročnog pamćenja i istovremeno mora da postoji neka vrsta nadzora nad sopstvenim odgovorima, da se ne bi stalno ponavljale iste dve reči", objašnjava on.
Razlika u odnosu na druge kognitivne testove
Za razliku od klasičnih kognitivnih testova koji proveravaju da li osoba može da pamti više stvari istovremeno, logički zaključuje ili se priseća spiskova reči, ovaj test ima drugačiji cilj - predviđanje očekivanog životnog veka.
Većina sposobnosti koje proveravaju tradicionalni testovi opada već u srednjem životnom dobu, kaže psiholog. Nasuprot tome, sposobnost da se u kratkom roku navede mnogo imena životinja zadržava se duže - uprkos starenju mozga.
"Kada ta sposobnost počne da slabi, to izgleda ima poseban odnos sa smanjenjem životnog veka", kaže Lindenberger.
Takav pad kognitivnih sposobnosti primećivao je još ranije kod osoba s demencijom. Kao mlad istraživač, lično je sprovodio mnoge testove. Seća se tipičnih obrazaca odgovora:
"'Šta sam trebao da uradim? Mačka, pas... koja beše vežba? Mačka, pas...' - to sam više puta posmatrao. Može se zamisliti da su u dugoročnoj memoriji jednostavno mačka i pas najaktivniji pojmovi".
Istovremeno, osobe zaboravljaju zadatak i ne sećaju se prethodnih odgovora – pa ponovo kažu "mačka, pas" kada ih se podseti.
Rezultati testa nezavisni od obrazovanja i prihoda
Istraživači su ispitali i da li nivo obrazovanja i neto prihod utiču na rezultat testa. Njihov zaključak - čak i ako osobe sa višim obrazovanjem u proseku raspolažu bogatijim rečnikom, to ne menja odnos između rezultata testa i očekivanog životnog veka.
Prema mišljenju istraživača, razlog za to je što su životinje tema bliska svakodnevici - nezavisno od životnog standarda ili obrazovanja. I ljudi sa nižim formalnim obrazovanjem često imaju blizak kontakt sa životinjama - bilo zbog načina života, bilo zbog profesije.
Moguće kombinovanje sa testom "flamingo"
Prošle jeseni pažnju je privukao tzv. flamingo test. Ko duže može da stoji na jednoj nozi, u proseku živi duže, pokazale su studije. Lindenberger smatra da bi kombinovanje oba testa - jezičkog i testa ravnoteže - moglo dati još preciznije rezultate.
Oba testa mere različite aspekte starenja: jedan se odnosi na kognitivne sposobnosti, a drugi na fizičku koordinaciju. Prema Lindenbergeru, kombinacija bi mogla da pruži dodatne uvide u očekivani životni vek pojedinca.
Na kraju, Lindenberger naglašava da se statističke tvrdnje o vezi između rezultata testa i životnog veka ne mogu primenjivati na pojedinačne slučajeve.
"Ti odnosi izražavaju samo verovatnoću. Pouzdane izjave o stvarno preostalom životnom vremenu pojedinca ne mogu se iz toga izvesti. I to ne treba ni činiti", istakao je obaj naučnik.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova studija pokazala: Kod hospitalizovanih zbog kovida rizik od smrti za dve godine veći skoro 70 odsto
17.12.2025.•
1
Nova velika kohortna studija pokazala je da je kod odraslih pacijenata koji su preživeli hospitalizaciju zbog kovida, rizik od smrti u roku od dve godine znatno veći od njihovih vršnjaka koji nisu bili zaraženi.
Sezona gripa stigla ranije: Više obolelih i teže kliničke slike
16.12.2025.•
2
Grip je tu - jači, brži i nepredvidiviji nego ranijih godina.
Nedostatak joda zimi: Simptomi koje često zanemarujemo
16.12.2025.•
0
Tokom zimskih meseci se često kod ljudi uočavaju slične tegobe: konstantan umor, hladnoća, sporiji metabolizam i pad koncentracije.
Preuranjeni pubertet sve češći kod devojčica
15.12.2025.•
1
Epidemiološke studije pokazuju da se snižava granica početka puberteta, posebno kod devojčica, a mnoge studije upućuju na to da se taj trend dodatno ubrzao posle pandemije kovida.
VIDEO: Vaša krvna grupa utiče na rizik od ranog moždanog udara
15.12.2025.•
1
Istraživanja ukazuju na iznenađujuću vezu između krvne grupe i rizika od moždanog udara - ljudi sa jednom specifičnom krvnom grupom A imaju veću verovatnoću da dožive moždani udar pre 60. godine.
Stanišić: Sve što pojedemo ima plastiku i aditive u sebi
15.12.2025.•
2
Fizička hemičarka Svetlana Stanišić izjavila je da se plastika nalazi u svim telesnim tečnostima kod čoveka, da su deca pre rođenja izložena uticaju plastike i aditiva koji potiču od nje.
Hemikalija u tamnoj čokoladi mogla bi usporiti starenje
15.12.2025.•
1
Hemikalija pronađena u tamnoj čokoladi mogla bi pomoći u usporavanju starenja, sugerišu naučnici.
VIDEO: Ogromna studija otkriva odakle zapravo dolazi giht - i nije ono što smo mislili
15.12.2025.•
1
Giht se često dovodi u vezu sa prekomernim uživanjem u alkoholu ili nezdravoj hrani, ali istraživanja pokazuju da genetika ima mnogo veću ulogu u ovom bolnom artritičnom stanju nego što se ranije mislilo.
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre
15.12.2025.•
0
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre, izjavila je danas epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" dr Dragana Plavša.
"Džonson i Džonson" mora da isplati 40 miliona dolara ženama koje tvrde da je puder kriv za rak
15.12.2025.•
0
Kompaniji "Džonson i Džonson" (J&J) naloženo je da isplati ukupno 40 miliona dolara odštete dvema ženama koje tvrde da je bebi puder na bazi talka doprineo razvoju raka jajnika.
Pet razloga zašto treba redovno jesti pileću supu
15.12.2025.•
1
Supa sa piletinom i rezancima može biti deo uravnotežene ishrane.
Šta se dešava s vašim telom ako svakog dana jedete avokado
15.12.2025.•
5
Avokado je ukusan i sit i prava je nutritivna bomba. Prepun je vitamina, minerala, vlakana i zdravih masti.
Udruženje pacijenata Srbije: Uprkos obećanjima nije doneta nova lista inovativnih lekova
14.12.2025.•
1
Ove godine nije doneta nova lista inovativnih lekova, uprkos obećanju predsednika države Aleksandra Vučića i nadležnih institucija države, upozorilo je Udruženje pacijenata Srbije.
Nedovoljno spavanje može skratiti životni vek, pokazuje nova studija
14.12.2025.•
2
Ono vreme koje dobijete tokom dana ostajući budni do kasno moglo bi na kraju da vam skrati životni vek, prema novoj studiji koja povezuje nedovoljno spavanje sa nižom očekivanom dužinom života.
Naučnici otkrili: Gojaznost opasnija za visok krvni pritisak nego što se mislilo
13.12.2025.•
5
Gojaznost već godinama nosi reputaciju jednog od glavnih neprijatelja zdravlja srca i krvnih sudova.
Kralj Čarls Treći govorio o svom lečenju, promoviše rani skrining
12.12.2025.•
0
Britanski kralj Čarls Treći rekao je danas da će njegovi tretmani za lečenje raka biti smanjeni u sledećoj godini zahvaljujući ranoj dijagnozi, efikasnoj intervenciji i poštovanju lekarskih uputstava.
Rumunija potvrdila dva slučaja lepre, prvi posle više od 40 godina
12.12.2025.•
2
Rumunija je saopštila da su dve maserke u banji u severozapadnom gradu Kluž obolele od lepre, što su prvi potvrđeni slučajevi te bolesti u toj državi za više od 40 godina.
SZO: I nova analiza potvrđuje da vakcine ne izazivaju autizam
11.12.2025.•
2
Komitet za bezbednost vakcina Svetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštio je da najnoviji pregledi naučnih dokaza ponovo potvrđuju da ne postoji veza između vakcina i poremećaja iz spektra autizma.
Donor sperme sa retkom genetskom mutacijom koja uzrokuje rak otac je 200 dece - neka već umrla
10.12.2025.•
6
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkrila je velika istraga.
Pacijent sa presađenim bubregom umro od besnila - zaražen preko doniranog organa
10.12.2025.•
0
Stanovnik američke savezne države Mičigen preminuo je od besnila nakon što mu je doniran bubreg muškarca koji se zarazio kada ga je ogrebao tvor i umro od te bolesti, saopštio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
Istraživanje pokazalo da beli luk ima snažna antimikrobna svojstva u oralnoj nezi
09.12.2025.•
0
Ekstrakt belog luka ima antimikrobna svojstva uporediva sa uobičajenim antisepticima i dezinfekcionim sredstvima, poput hlorheksidina, navode stručnjaci sa Univerziteta u Šardži.
Komentari 1
Kmee
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar