
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Nabrojati što više životinja za 90 sekundi - ovaj jednostavan jezički test, prema rezultatima nove studije, može da ukaže na to koliko dugo stariji ljudi još mogu da žive.
Istraživači su otkrili da, što više životinja osoba može da nabroji, to je više životnog vremena ostalo.
Svaka dodatna pomenuta životinja u proseku "produžava" očekivani životni vek za pet procenata.
Ko uspe da za minut i po navede oko 33 životinje, u proseku ima još dvanaest godina života pred sobom. Kod onih koji nabroje jedva jedanaest, očekivani životni vek je svega tri godine.
Podaci potiču iz Berlinske studije o starenju, sprovedene na 518 osoba između 70 i 95 godina. Studija je započeta pre oko 30 godina, sa jednakim brojem učesnika po starosnim grupama i polu.
Učesnici su više puta učestvovali u kognitivnim testovima - među njima i u testu "nabrajanje životinja", piše Dojče vele (DW).
Istraživači su tokom godina pratili sve učesnike: ko je još živ? Ko je preminuo - i kada? Uz te informacije, mogli su da povežu trenutak kada je test obavljen - sa verovatnoćom smrtnosti.
Na čemu se zasniva test nabrajanja životinja
Test deluje jednostavno, ali je, prema rečima Ulmana Lindenbergera iz Instituta Maks Plank za istraživanje obrazovanja, mnogo bolji pokazatelj preostalog životnog veka starijih osoba nego svi dosadašnji testovi i zadaci. On je koautor studije.
Test zahteva angažovanje celokupnog kognitivnog sistema, objašnjava Lindenberger. Proverava se brzina, dugoročna memorija i budnost učesnika.
"Test mora da se radi brzo, mora da se izvlače informacije iz dugoročnog pamćenja i istovremeno mora da postoji neka vrsta nadzora nad sopstvenim odgovorima, da se ne bi stalno ponavljale iste dve reči", objašnjava on.
Razlika u odnosu na druge kognitivne testove
Za razliku od klasičnih kognitivnih testova koji proveravaju da li osoba može da pamti više stvari istovremeno, logički zaključuje ili se priseća spiskova reči, ovaj test ima drugačiji cilj - predviđanje očekivanog životnog veka.
Većina sposobnosti koje proveravaju tradicionalni testovi opada već u srednjem životnom dobu, kaže psiholog. Nasuprot tome, sposobnost da se u kratkom roku navede mnogo imena životinja zadržava se duže - uprkos starenju mozga.
"Kada ta sposobnost počne da slabi, to izgleda ima poseban odnos sa smanjenjem životnog veka", kaže Lindenberger.
Takav pad kognitivnih sposobnosti primećivao je još ranije kod osoba s demencijom. Kao mlad istraživač, lično je sprovodio mnoge testove. Seća se tipičnih obrazaca odgovora:
"'Šta sam trebao da uradim? Mačka, pas... koja beše vežba? Mačka, pas...' - to sam više puta posmatrao. Može se zamisliti da su u dugoročnoj memoriji jednostavno mačka i pas najaktivniji pojmovi".
Istovremeno, osobe zaboravljaju zadatak i ne sećaju se prethodnih odgovora – pa ponovo kažu "mačka, pas" kada ih se podseti.
Rezultati testa nezavisni od obrazovanja i prihoda
Istraživači su ispitali i da li nivo obrazovanja i neto prihod utiču na rezultat testa. Njihov zaključak - čak i ako osobe sa višim obrazovanjem u proseku raspolažu bogatijim rečnikom, to ne menja odnos između rezultata testa i očekivanog životnog veka.
Prema mišljenju istraživača, razlog za to je što su životinje tema bliska svakodnevici - nezavisno od životnog standarda ili obrazovanja. I ljudi sa nižim formalnim obrazovanjem često imaju blizak kontakt sa životinjama - bilo zbog načina života, bilo zbog profesije.
Moguće kombinovanje sa testom "flamingo"
Prošle jeseni pažnju je privukao tzv. flamingo test. Ko duže može da stoji na jednoj nozi, u proseku živi duže, pokazale su studije. Lindenberger smatra da bi kombinovanje oba testa - jezičkog i testa ravnoteže - moglo dati još preciznije rezultate.
Oba testa mere različite aspekte starenja: jedan se odnosi na kognitivne sposobnosti, a drugi na fizičku koordinaciju. Prema Lindenbergeru, kombinacija bi mogla da pruži dodatne uvide u očekivani životni vek pojedinca.
Na kraju, Lindenberger naglašava da se statističke tvrdnje o vezi između rezultata testa i životnog veka ne mogu primenjivati na pojedinačne slučajeve.
"Ti odnosi izražavaju samo verovatnoću. Pouzdane izjave o stvarno preostalom životnom vremenu pojedinca ne mogu se iz toga izvesti. I to ne treba ni činiti", istakao je obaj naučnik.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Namirnice koje imaju više vitamina D od mleka
14.09.2025.•
0
Mleko se često smatra glavnim izvorom vitamina D, ali postoje namirnice koje ga u prirodnom obliku imaju znatno više.
Istraživanje: Ako ste na telefonu dok ste na WC-u, povećavate rizik od hemoroida
14.09.2025.•
0
Korišćenje telefona dok ste na WC-u može vas dovesti u rizik od hemoroida, prema novom istraživanju koje je uporedilo higijenske navike onih koji se koriste i onih koji se ne koriste pametnim telefonima na tom mestu.
Lekari u Južnoj Koreji tokom lečenja artritisa u nogama pacijentkinje našli zlatne niti
14.09.2025.•
0
Lekari u Južnoj Koreji naišli su na neobičan slučaj tokom lečenja artritisa kod jedne pacijentkinje.
Batut: Do 7. septembra registrovano 40 obolelih od groznice Zapadnog Nila
13.09.2025.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji, do 7. septembra, registrovano 40 slučajeva groznice Zapadnog Nila.
Trampovom odlukom uništena sredstva za kontracepciju vredna oko deset miliona dolara
13.09.2025.•
2
Milione dolara vredne pilule i druga sredstva za kontracepciju, koje je USAID planirao za stanovništvo siromašnih zemalja, uništeni su odlukom administracije predsednika Donalda Trampa, saopštio je USAID.
U Srbiji se od 350 do 400 hiljada građana suočava sa nekom retkom bolešću
11.09.2025.•
1
U Srbiji se između 350.000 i 400.000 građana suočava sa nekom retkom bolešću, dok je u nacionalnom registru evidentirano 12.600 pacijenata, "mada se pretpostavlja da je stvarni broj mnogo veći".
Istraživanje pokazalo: Kada je toplije, unosi se više šećera
10.09.2025.•
1
Kako temperature rastu, Amerikanci sve češće posežu za slatkišima, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu "Nature climate change".
Španija planira da zabrani pušenje i na otvorenom
10.09.2025.•
3
Španska manjinska levičarska vlada predstavila je nacrt zakona o zabrani pušenja i na otvorenom, uključujući plaže, terase kafića i restorana, autobuske stanice i stadione.
Ministar Lončar nezadovoljan brojem urađenih mamografija, traži dnevne izveštaje o pregledima
09.09.2025.•
15
Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izrazio je nezadovoljstvo radom kada je reč o mamografiji.
I dalje u vazduhu povećana koncentracija polena ambrozije: Evo kada se očekuje bolja situacija
09.09.2025.•
13
Poslednji podaci Monitoringa za alergeni polen Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je koncentracija ambrozije znatno iznad graničnih vrednosti.
Još jednom Amerikancu presađen bubreg genetički modifikovane svinje
09.09.2025.•
0
Amerikanac iz američke savezne države Nju Hempšir postao je najnoviji pacijent kojem je presađen eksperimentalni bubreg genetički modifikovane svinje, saopštili su lekari iz Opšte bolnice Masačusets.
Naučnici napravili "hemijski koktel" koji poboljšava funkcije mozga
07.09.2025.•
3
Ruski naučnici saopštili su da su otkrili "hemijski koktel" koji može da uspori promene povezane sa starenjem mozga i poboljša funkcije tog organa u starosti.
Novo istraživanje: Zagađeni vazduh povećava rizik od razvoja demencije
07.09.2025.•
1
Naučnici sa Univerziteta Džon Hopkins otkrili su da sitne čestice zagađenog vazduha, poznate kao PM2.5, mogu podstaći nastanak razarajućih oblika demencije tako što izazivaju toksična taloženja proteina u mozgu.
Naglo porasla prodaja lažnih lekova za mršavljenje širom Evrope
07.09.2025.•
1
Lažni lekovi za mršavljenje se sve više reklamiraju i prodaju širom Evropske unije, što predstavlja ozbiljnu pretnju javnom zdravlju, upozorila je Evropska agencija za lekove (EMA).
SZO: Majmunske boginje više nisu globalna vanredna zdravstvena pretnja
05.09.2025.•
0
Majmunske boginje više nisu vanredna zdravstvena situacija na međunarodnom nivou, izjavio je direktor Svetske zdravstvene organizacije.
Batut: Do kraja avgusta registrovana 34 obolela od groznice Zapadnog Nila
05.09.2025.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su u Srbiji, do 31. avgusta, registrovana 34 obolela od groznice Zapadnog Nila.
Florida ide ka tome da ukine sve obavezne vakcine za decu
04.09.2025.•
13
Guverner Floride Ron De Santis i ministar zdravlja te američke savezne države Džozef Ladapo objavili su da će Florida postati prva američka država u kojoj se postepeno ukidaju sve obavezne vakcinacije za decu.
Istraživanje pokazalo: Žene u 17 zemalja EU žive duži zdrav život u odnosu na muškarce
03.09.2025.•
1
U 17 zemalja Evropske unije žene žive duži zdrav život od muškaraca, iako muškarci obično duže žive bez ograničenja u aktivnostima i kretanju, podaci su poslednjeg istraživanja Evrostata.
Lekari došli do novih otkrića o sindromu slomljenog srca
31.08.2025.•
0
Lekari su tokom kliničkih ispitivanja došli do novih naučnih otkrića o lečenju takotsubo kardiomiopatije ili tzv. sindroma slomljenog srca.
Nutricionistkinja: U Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka
31.08.2025.•
4
Nutricionistkinja Branka Mirković izjavila je da u Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka i da ga najviše koriste oni koji se bave bodibildingom.
VIDEO: Napravljen AI stetoskop koji može da otkrije ozbiljna oboljenja srca za samo 15 sekundi
31.08.2025.•
1
Medicinski naučnici su razvili stetoskop koji uz pomoć veštačke inteligencije (AI), može da otkrije ozbiljna srčana oboljenja za 15 sekundi.
Komentari 1
Kmee
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar