Prekomerno korišćenje veštačke inteligencije nas zaglupljuje
Istraživanje je pokazalo da upotrebom četbotova rizikujemo da postanemo manje inteligentni i ugrozimo razvoj kritičkog mišljenja, pamćenja i jezičkih veština.
Foto: 021.rs (AI)
Studija istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) otkrila je da su ljudi koji su se oslanjali na ChatGPT za pisanje eseja imali nižu moždanu aktivnost od onih koji su koristili samo svoj mozak, prenosi RTS.
Grupa koja je koristila AI takođe je postigla lošije rezultate u nizu testova u poređenju sa onima koji su samostalno radili sastave. Oni koji su koristili AI takođe su se mučili kada je trebalo da obavljaju zadatke bez korišćenja četbota.
"Oslanjanje na sisteme četbotova može dovesti do pasivnog pristupa i smanjene aktivacije veština kritičkog mišljenja kada osoba kasnije sama obavlja zadatke", navodi se u radu.
Istraživači su upozorili da su nalazi izazvali "zabrinutost zbog dugoročnih obrazovnih implikacija" korišćenja veštačke inteligencije kako u školama tako i na radnom mestu.
Ovo se pridružuje sve većem broju radova koji ukazuju da se ljudski mozak isključuje kada koriste veštačku inteligenciju.
"Razmišljanje isključeno"
Studija MIT-a pratila je 54 osobe koje su zamoljene da napišu četiri eseja. Učesnici su podeljeni u tri grupe.
Jedna je pisala eseje uz pomoć ChatGPT-a, druga je koristila internet pretraživače za sprovođenje istraživanja, a treća se oslanjala isključivo na sopstveno znanje.
Istraživači su im zatim postavljali pitanja o njihovim esejima dok su bili priključeni na takozvane elektroencefalograme (EEG) koji su merili moždanu aktivnost.
Oni koji su se oslanjali na ChatGPT, veliki jezički model koji može da odgovori na komplikovana pitanja jednostavnim jezikom, "postigli su lošije rezultate od svojih kolega u grupi koja je samostalno radila zadatak na svim nivoima: neuralnom, lingvističkom, kvalitativnom", naveli su istraživači.
EEG skeniranje je pokazalo da se "povezanost mozga sistematski smanjivala sa količinom spoljne podrške" i bila je najslabija kod onih koji su se oslanjali na četbotove da im pomognu u pisanju eseja.
Očitavanja su posebno pokazala smanjene "teta" moždanih talasa, koji su povezani sa učenjem i formiranjem pamćenja, kod onih koji koriste četbotove.
"U suštini, deo razmišljanja i planiranja je bio isključen", navodi se u studiji.
Uticaj veštačke inteligencije je bio u suprotnosti i sa rezultatima grupe koja je koristila internet pretraživače, što je imalo relativno mali uticaj na njihove rezultate.
Od onih koji su koristili četbotove, 83 odsto nije uspelo da navede nijedan tačan citat iz svojih eseja - u poređenju sa oko 10 odsto onih koji su koristili pretraživač ili sopstvenu moć mozga.
Učesnici koji su se oslanjali na četbotove uspeli su da se sete vrlo malo informacija iz svojih eseja, što ukazuje da se ili nisu angažovali sa materijom ili ga nisu zapamtili.
Oni koji su koristili pretraživače pokazali su samo nešto niže nivoe angažovanja mozga u poređenju sa onima koji su pisali bez ikakvih tehničkih pomagala, kao i slične nivoe pamćenja.
Uticaj na "kognitivne mišiće"
Dobijeni nalazi će doprineti sve većoj zabrinutosti da četbotovi uzrokuju trajnu štetu našem mozgu.
Studija "Majkrosofta" i Univerziteta Karnegi Melona, objavljena u februaru, otkrila je da su radnici prijavljivali niže nivoe kritičkog razmišljanja kada se oslanjaju na veštačku inteligenciju.
Autori su upozorili da prekomerna upotreba veštačke inteligencije može ostaviti "kognitivne mišiće atrofiranim i nepripremljenim" za situacije kada su potrebni.
Natalija Kosmina, vodeća autorka MIT studije, ističe da nalazi pokazuju "ubrzanje verovatnog smanjenja veština učenja" kod onih koji koriste alate veštačke inteligencije tokom učenja ili na poslu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U trudnoći brineš za dvoje: Zašto tada raste potreba za jodom?
30.09.2026.•
0
Devet meseci. Jedno telo. Dva života. I hiljade neverovatnih procesa koji se odvijaju svakog trenutka.
Humanitarna akcija "Čuti i razumeti" održana po 15. put
29.09.2026.•
0
Povodom Svetske nedelje gluvih i nagluvih osoba, koja se tradicionalno obeležava u poslednjoj nedelji septembra, u Gradskoj biblioteci u Čačku je 25. septembra održana 15. humanitarna akcija "Čuti i razumeti".
Od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji dnevno umre 128 ljudi
29.09.2026.•
5
Bolest srca može da pogodi svakoga, ali se u najvećem broju slučajeva može sprečiti ako se na vreme prepoznaju njeni prvi znaci i redovno kontrolišu krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi.
Navika od pet minuta koja čuva srce
28.09.2026.•
1
Popodnevni umor, ukočenost i pad koncentracije dobro su poznati svima koji veći deo radnog dana provode sedeći.
Koliki je normalan puls u mirovanju, a kada promene mogu biti znak za uzbunu?
28.09.2026.•
2
Puls u mirovanju može mnogo da otkrije o radu srca, a stručnjaci savetuju da nije dovoljno pratiti samo da li se nalazi u granicama normale.
Dva vitamina najčešće nedostaju ljudima starijim od 50 godina
27.09.2026.•
0
Godine donose mnogo lepih stvari više iskustva, mudrosti i često više slobode. Međutim, sa njima dolaze i određeni izazovi, među kojima je i smanjena sposobnost tela da apsorbuje pojedine hranljive materije.
Broj obuće može da se menja kroz godine
27.09.2026.•
1
Ako ste oduvek nosili isti broj cipela, ali ste primetili da su vam patike ili čizme postale tešnje nakon što ste ušli, recimo, u četrdesete, niste jedini.
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
2
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
Komentari 9
/
Рон Џереми
szzz
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar