Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Ova zajednica mikroorganizama, koja se sastoji uglavnom od bakterija, virusa i gljivica, zajednički je poznata kao ljudski mikrobiom. Različiti mikrobiomi koji se nalaze širom tela igraju važnu ulogu u zdravlju.
Od rođenja, ljudski mikrobiom oblikovan je našim interakcijama sa majkom, koja uvodi raznovrsne mikroorganizme koji izgrađuju naš imuni i digestivni sistem. Kako starimo, društvene interakcije sa našom bliskom zajednicom nastavljaju da utiču na ovaj delikatni ekosistem.
Ljudi sa kojima živimo imaju ogroman uticaj na to koje mikrobe imamo u našem mikrobiomu. U stvari, smatra se da partneri dele oko 30 odsto svojih mikroba samo u crevima.
Ali nisu samo mikrobi u vašim crevima oni koji mogu biti slični vašem partneru. Mikrobi u mnogim drugim delovima tela takođe mogu biti deljeni sa vašom voljenom osobom - i to potencijalno može uticati na vaše zdravlje, piše SceinceAlert.
Crevni mikrobiom
Smatra se da ishrana i način života imaju najveći uticaj na sastav crevnog mikrobioma. Ali studije na parovima su otkrile da život sa partnerom takođe može uticati na mikrobiom.
Parovi koji žive zajedno mogu deliti od 13 do 30 odsto svojih crevnih bakterija. To je bilo tačno čak i kada je ishrana (koju mnogi parovi dele) bila izuzeta iz razmatranja. Istraživanja takođe pokazuju da parovi koji žive zajedno imaju veću mikrobnu raznovrsnost u poređenju sa ljudima koji žive sami.
Ovo je dobra vest za parove koji žive zajedno, jer je raznovrsniji crevni mikrobiom povezan sa manjim rizikom od sindroma iritabilnog creva, kardiovaskularnih bolesti i potencijalno visokog šećera u krvi.
Ali možda nije sve dobra vest. Istraživanja pokazuju da neke vrste bakterija koje parovi dele mogu imati različite efekte na zdravlje.
Uzmimo bakterije iz porodice Ruminococcus. Dok neke vrste Ruminococcus imaju koristi za zdravlje, druge su povezane sa negativnim zdravstvenim ishodima, uključujući dijabetes i sindrom iritabilnog creva.
Dakle, ove bakterije možda ne nude uvek iste koristi u različitim populacijama. Ovo naglašava složenost crevnih bakterija i njihov uticaj na zdravlje.
Oralni mikrobiom
Deljenje oralnog mikrobioma sa našim partnerima može delovati očigledno s obzirom na to da redovno razmenjujemo pljuvačku kada se ljubimo. Samo desetosekundni poljubac može preneti do 80 miliona bakterija. Što više poljubaca par deli, to će više deliti bakterija iz pljuvačke.
Iako većina ovih bakterija brzo prolazi kroz naša usta i ulazi u creva kada progutamo pljuvačku, istraživanja pokazuju da parovi zapravo dele mnoge iste dugoročnije bakterije sa jezika koje čine osnovu oralnog mikrobioma. Istraživanja čak sugerišu da 38 odsto oralnog mikrobioma dele parovi koji žive zajedno - u poređenju sa samo tri odsto kod parova koji ne žive zajedno.
Deljenje ovog dela oralnog mikrobioma može imati mnoge potencijalne efekte na zdravlje.
Zdrav oralni mikrobiom je važan za zaštitu od karijesa i ima protivupalna svojstva. Neki istraživači takođe sugerišu da efekti oralnog mikrobioma mogu da se protegnu čak do creva i nervnog sistema.
Ali neke bakterije koje parovi imaju tendenciju da dele mogu imati i potencijalno štetne efekte na zdravlje.
Parovi imaju veću verovatnoću da imaju sličan broj bakterija Neisseria u crevima u poređenju sa samcima. Neisseria može dugo boraviti u ustima bez izazivanja bolesti.
Neke bakterije Neisseria mogu biti štetne i mogu izazvati meningitis. Ipak, neke bakterije Neisseria zapravo se bore protiv ovih vrsta koje izazivaju meningitis, sprečavajući njihovo prekomerno razmnožavanje i štetu.
Dakle, iako možda želite da izbegavate ljubljenje nekoga kada je bolestan iz očiglednih razloga, ispostavlja se da čak i poljubac kada ste zdravi može preneti razne bakterije između vas.
Potrebno je više istraživanja da bi se zaista razumelo kakav ukupni efekat deljenje ovih bakterija sa partnerom ima na zdravlje.
Mikrobiom kože
Mikrobiom kože je najjedinstveniji i najpersonalizovaniji mikrobiom, prilagođen svakoj osobi. Ponekad se čak naziva i našim mikrobnim otiskom prsta.
Kao najizloženiji, mikrobiom kože evoluirao je da bude prilagodljiv spoljnim faktorima kao što su klima i kozmetički proizvodi. Bez obzira na to, ove bakterije naporno rade da održe ravnotežu.
Blizak kontakt sa partnerima, pa čak i kućnim ljubimcima, ima ogroman uticaj na to koje bakterije žive na našoj koži. Nakon poređenja crevnog i oralnog mikrobioma, istraživači su otkrili da je mikrobiom kože najsličniji među parovima.
Nisu samo bakterije na vašim rukama ili šakama te koje se dele. Istraživanja pokazuju da parovi dele 35 odsto bakterija koje žive na njihovim stopalima i oko 17,5 odsto bakterija na kapcima.
Možda čak ne morate ni da dodirnete partnera da biste imali iste bakterije kože kao on. Faktori poput spavanja u istom krevetu i hodanja po istim površinama smatraju se objašnjenjem zašto je tako veliki deo našeg mikrobioma kože sličan.
To je zato što ljudi prirodno "odbacuju" bakterije na sličan način kao što psi gube dlaku. Ostavljamo tragove svojih bakterija na svemu što dodirnemo, a takođe lako preuzimamo bakterije iz okruženja.
Zajednički efekat zajedničkog života na mikrobiom kože toliko je veliki da su istraživači mogli da koriste kompjuterske modele kako bi tačno predvideli 86 odsto parova koji žive zajedno samo na osnovu njihovih bakterijskih uzoraka.
Ali iako je jasno da parovi dele veliki deo mikrobioma kože, zdravstveni efekat toga trenutno nije poznat.
Iako deljenje bakterija sa partnerom može zvučati zabrinjavajuće, često nema razloga za brigu. Bakterije uče naše telo kako da se bori protiv infekcija, pomažu nam da varimo hranu i čak proizvode ključne hranljive materije. Bakterije koje delimo sa partnerima često su bezopasne i ponekad čak koriste našem zdravlju umesto da mu štete.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
6
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
1
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Nova terapija mogla bi da ublaži simptome depresije za samo dva dana
08.11.2026.•
0
Naučnici iz Rumunije istraživali su novi terapijski pristup koji bi mogao da ublaži simptome depresije tako što ljudima pomaže da svoj emocionalni bol razumeju iz evolucione perspektive.
Najveće istraživanje do sada pokazalo povezanost uskog donjeg veša i lošijeg kvaliteta sperme
08.11.2026.•
0
Najveće istraživanje te vrste do sada pokazalo je da je nošenje uskog donjeg veša povezano sa lošijim kvalitetom sperme.
Komentari 2
Ivan
Gd
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar