Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Ova zajednica mikroorganizama, koja se sastoji uglavnom od bakterija, virusa i gljivica, zajednički je poznata kao ljudski mikrobiom. Različiti mikrobiomi koji se nalaze širom tela igraju važnu ulogu u zdravlju.
Od rođenja, ljudski mikrobiom oblikovan je našim interakcijama sa majkom, koja uvodi raznovrsne mikroorganizme koji izgrađuju naš imuni i digestivni sistem. Kako starimo, društvene interakcije sa našom bliskom zajednicom nastavljaju da utiču na ovaj delikatni ekosistem.
Ljudi sa kojima živimo imaju ogroman uticaj na to koje mikrobe imamo u našem mikrobiomu. U stvari, smatra se da partneri dele oko 30 odsto svojih mikroba samo u crevima.
Ali nisu samo mikrobi u vašim crevima oni koji mogu biti slični vašem partneru. Mikrobi u mnogim drugim delovima tela takođe mogu biti deljeni sa vašom voljenom osobom - i to potencijalno može uticati na vaše zdravlje, piše SceinceAlert.
Crevni mikrobiom
Smatra se da ishrana i način života imaju najveći uticaj na sastav crevnog mikrobioma. Ali studije na parovima su otkrile da život sa partnerom takođe može uticati na mikrobiom.
Parovi koji žive zajedno mogu deliti od 13 do 30 odsto svojih crevnih bakterija. To je bilo tačno čak i kada je ishrana (koju mnogi parovi dele) bila izuzeta iz razmatranja. Istraživanja takođe pokazuju da parovi koji žive zajedno imaju veću mikrobnu raznovrsnost u poređenju sa ljudima koji žive sami.
Ovo je dobra vest za parove koji žive zajedno, jer je raznovrsniji crevni mikrobiom povezan sa manjim rizikom od sindroma iritabilnog creva, kardiovaskularnih bolesti i potencijalno visokog šećera u krvi.
Ali možda nije sve dobra vest. Istraživanja pokazuju da neke vrste bakterija koje parovi dele mogu imati različite efekte na zdravlje.
Uzmimo bakterije iz porodice Ruminococcus. Dok neke vrste Ruminococcus imaju koristi za zdravlje, druge su povezane sa negativnim zdravstvenim ishodima, uključujući dijabetes i sindrom iritabilnog creva.
Dakle, ove bakterije možda ne nude uvek iste koristi u različitim populacijama. Ovo naglašava složenost crevnih bakterija i njihov uticaj na zdravlje.
Oralni mikrobiom
Deljenje oralnog mikrobioma sa našim partnerima može delovati očigledno s obzirom na to da redovno razmenjujemo pljuvačku kada se ljubimo. Samo desetosekundni poljubac može preneti do 80 miliona bakterija. Što više poljubaca par deli, to će više deliti bakterija iz pljuvačke.
Iako većina ovih bakterija brzo prolazi kroz naša usta i ulazi u creva kada progutamo pljuvačku, istraživanja pokazuju da parovi zapravo dele mnoge iste dugoročnije bakterije sa jezika koje čine osnovu oralnog mikrobioma. Istraživanja čak sugerišu da 38 odsto oralnog mikrobioma dele parovi koji žive zajedno - u poređenju sa samo tri odsto kod parova koji ne žive zajedno.
Deljenje ovog dela oralnog mikrobioma može imati mnoge potencijalne efekte na zdravlje.
Zdrav oralni mikrobiom je važan za zaštitu od karijesa i ima protivupalna svojstva. Neki istraživači takođe sugerišu da efekti oralnog mikrobioma mogu da se protegnu čak do creva i nervnog sistema.
Ali neke bakterije koje parovi imaju tendenciju da dele mogu imati i potencijalno štetne efekte na zdravlje.
Parovi imaju veću verovatnoću da imaju sličan broj bakterija Neisseria u crevima u poređenju sa samcima. Neisseria može dugo boraviti u ustima bez izazivanja bolesti.
Neke bakterije Neisseria mogu biti štetne i mogu izazvati meningitis. Ipak, neke bakterije Neisseria zapravo se bore protiv ovih vrsta koje izazivaju meningitis, sprečavajući njihovo prekomerno razmnožavanje i štetu.
Dakle, iako možda želite da izbegavate ljubljenje nekoga kada je bolestan iz očiglednih razloga, ispostavlja se da čak i poljubac kada ste zdravi može preneti razne bakterije između vas.
Potrebno je više istraživanja da bi se zaista razumelo kakav ukupni efekat deljenje ovih bakterija sa partnerom ima na zdravlje.
Mikrobiom kože
Mikrobiom kože je najjedinstveniji i najpersonalizovaniji mikrobiom, prilagođen svakoj osobi. Ponekad se čak naziva i našim mikrobnim otiskom prsta.
Kao najizloženiji, mikrobiom kože evoluirao je da bude prilagodljiv spoljnim faktorima kao što su klima i kozmetički proizvodi. Bez obzira na to, ove bakterije naporno rade da održe ravnotežu.
Blizak kontakt sa partnerima, pa čak i kućnim ljubimcima, ima ogroman uticaj na to koje bakterije žive na našoj koži. Nakon poređenja crevnog i oralnog mikrobioma, istraživači su otkrili da je mikrobiom kože najsličniji među parovima.
Nisu samo bakterije na vašim rukama ili šakama te koje se dele. Istraživanja pokazuju da parovi dele 35 odsto bakterija koje žive na njihovim stopalima i oko 17,5 odsto bakterija na kapcima.
Možda čak ne morate ni da dodirnete partnera da biste imali iste bakterije kože kao on. Faktori poput spavanja u istom krevetu i hodanja po istim površinama smatraju se objašnjenjem zašto je tako veliki deo našeg mikrobioma kože sličan.
To je zato što ljudi prirodno "odbacuju" bakterije na sličan način kao što psi gube dlaku. Ostavljamo tragove svojih bakterija na svemu što dodirnemo, a takođe lako preuzimamo bakterije iz okruženja.
Zajednički efekat zajedničkog života na mikrobiom kože toliko je veliki da su istraživači mogli da koriste kompjuterske modele kako bi tačno predvideli 86 odsto parova koji žive zajedno samo na osnovu njihovih bakterijskih uzoraka.
Ali iako je jasno da parovi dele veliki deo mikrobioma kože, zdravstveni efekat toga trenutno nije poznat.
Iako deljenje bakterija sa partnerom može zvučati zabrinjavajuće, često nema razloga za brigu. Bakterije uče naše telo kako da se bori protiv infekcija, pomažu nam da varimo hranu i čak proizvode ključne hranljive materije. Bakterije koje delimo sa partnerima često su bezopasne i ponekad čak koriste našem zdravlju umesto da mu štete.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Humanitarna akcija "Čuti i razumeti" održana po 15. put
29.09.2026.•
0
Povodom Svetske nedelje gluvih i nagluvih osoba, koja se tradicionalno obeležava u poslednjoj nedelji septembra, u Gradskoj biblioteci u Čačku je 25. septembra održana 15. humanitarna akcija "Čuti i razumeti".
Od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji dnevno umre 128 ljudi
29.09.2026.•
4
Bolest srca može da pogodi svakoga, ali se u najvećem broju slučajeva može sprečiti ako se na vreme prepoznaju njeni prvi znaci i redovno kontrolišu krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi.
Navika od pet minuta koja čuva srce
28.09.2026.•
0
Popodnevni umor, ukočenost i pad koncentracije dobro su poznati svima koji veći deo radnog dana provode sedeći.
Koliki je normalan puls u mirovanju, a kada promene mogu biti znak za uzbunu?
28.09.2026.•
2
Puls u mirovanju može mnogo da otkrije o radu srca, a stručnjaci savetuju da nije dovoljno pratiti samo da li se nalazi u granicama normale.
Dva vitamina najčešće nedostaju ljudima starijim od 50 godina
27.09.2026.•
0
Godine donose mnogo lepih stvari više iskustva, mudrosti i često više slobode. Međutim, sa njima dolaze i određeni izazovi, među kojima je i smanjena sposobnost tela da apsorbuje pojedine hranljive materije.
Broj obuće može da se menja kroz godine
27.09.2026.•
1
Ako ste oduvek nosili isti broj cipela, ali ste primetili da su vam patike ili čizme postale tešnje nakon što ste ušli, recimo, u četrdesete, niste jedini.
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
2
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Komentari 2
Ivan
Gd
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar