Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Foto: Pixabay
Ova zajednica mikroorganizama, koja se sastoji uglavnom od bakterija, virusa i gljivica, zajednički je poznata kao ljudski mikrobiom. Različiti mikrobiomi koji se nalaze širom tela igraju važnu ulogu u zdravlju.
Od rođenja, ljudski mikrobiom oblikovan je našim interakcijama sa majkom, koja uvodi raznovrsne mikroorganizme koji izgrađuju naš imuni i digestivni sistem. Kako starimo, društvene interakcije sa našom bliskom zajednicom nastavljaju da utiču na ovaj delikatni ekosistem.
Ljudi sa kojima živimo imaju ogroman uticaj na to koje mikrobe imamo u našem mikrobiomu. U stvari, smatra se da partneri dele oko 30 odsto svojih mikroba samo u crevima.
Ali nisu samo mikrobi u vašim crevima oni koji mogu biti slični vašem partneru. Mikrobi u mnogim drugim delovima tela takođe mogu biti deljeni sa vašom voljenom osobom - i to potencijalno može uticati na vaše zdravlje, piše SceinceAlert.
Crevni mikrobiom
Smatra se da ishrana i način života imaju najveći uticaj na sastav crevnog mikrobioma. Ali studije na parovima su otkrile da život sa partnerom takođe može uticati na mikrobiom.
Parovi koji žive zajedno mogu deliti od 13 do 30 odsto svojih crevnih bakterija. To je bilo tačno čak i kada je ishrana (koju mnogi parovi dele) bila izuzeta iz razmatranja. Istraživanja takođe pokazuju da parovi koji žive zajedno imaju veću mikrobnu raznovrsnost u poređenju sa ljudima koji žive sami.
Ovo je dobra vest za parove koji žive zajedno, jer je raznovrsniji crevni mikrobiom povezan sa manjim rizikom od sindroma iritabilnog creva, kardiovaskularnih bolesti i potencijalno visokog šećera u krvi.
Ali možda nije sve dobra vest. Istraživanja pokazuju da neke vrste bakterija koje parovi dele mogu imati različite efekte na zdravlje.
Uzmimo bakterije iz porodice Ruminococcus. Dok neke vrste Ruminococcus imaju koristi za zdravlje, druge su povezane sa negativnim zdravstvenim ishodima, uključujući dijabetes i sindrom iritabilnog creva.
Dakle, ove bakterije možda ne nude uvek iste koristi u različitim populacijama. Ovo naglašava složenost crevnih bakterija i njihov uticaj na zdravlje.
Oralni mikrobiom
Deljenje oralnog mikrobioma sa našim partnerima može delovati očigledno s obzirom na to da redovno razmenjujemo pljuvačku kada se ljubimo. Samo desetosekundni poljubac može preneti do 80 miliona bakterija. Što više poljubaca par deli, to će više deliti bakterija iz pljuvačke.
Iako većina ovih bakterija brzo prolazi kroz naša usta i ulazi u creva kada progutamo pljuvačku, istraživanja pokazuju da parovi zapravo dele mnoge iste dugoročnije bakterije sa jezika koje čine osnovu oralnog mikrobioma. Istraživanja čak sugerišu da 38 odsto oralnog mikrobioma dele parovi koji žive zajedno - u poređenju sa samo tri odsto kod parova koji ne žive zajedno.
Deljenje ovog dela oralnog mikrobioma može imati mnoge potencijalne efekte na zdravlje.
Zdrav oralni mikrobiom je važan za zaštitu od karijesa i ima protivupalna svojstva. Neki istraživači takođe sugerišu da efekti oralnog mikrobioma mogu da se protegnu čak do creva i nervnog sistema.
Ali neke bakterije koje parovi imaju tendenciju da dele mogu imati i potencijalno štetne efekte na zdravlje.
Parovi imaju veću verovatnoću da imaju sličan broj bakterija Neisseria u crevima u poređenju sa samcima. Neisseria može dugo boraviti u ustima bez izazivanja bolesti.
Neke bakterije Neisseria mogu biti štetne i mogu izazvati meningitis. Ipak, neke bakterije Neisseria zapravo se bore protiv ovih vrsta koje izazivaju meningitis, sprečavajući njihovo prekomerno razmnožavanje i štetu.
Dakle, iako možda želite da izbegavate ljubljenje nekoga kada je bolestan iz očiglednih razloga, ispostavlja se da čak i poljubac kada ste zdravi može preneti razne bakterije između vas.
Potrebno je više istraživanja da bi se zaista razumelo kakav ukupni efekat deljenje ovih bakterija sa partnerom ima na zdravlje.
Mikrobiom kože
Mikrobiom kože je najjedinstveniji i najpersonalizovaniji mikrobiom, prilagođen svakoj osobi. Ponekad se čak naziva i našim mikrobnim otiskom prsta.
Kao najizloženiji, mikrobiom kože evoluirao je da bude prilagodljiv spoljnim faktorima kao što su klima i kozmetički proizvodi. Bez obzira na to, ove bakterije naporno rade da održe ravnotežu.
Blizak kontakt sa partnerima, pa čak i kućnim ljubimcima, ima ogroman uticaj na to koje bakterije žive na našoj koži. Nakon poređenja crevnog i oralnog mikrobioma, istraživači su otkrili da je mikrobiom kože najsličniji među parovima.
Nisu samo bakterije na vašim rukama ili šakama te koje se dele. Istraživanja pokazuju da parovi dele 35 odsto bakterija koje žive na njihovim stopalima i oko 17,5 odsto bakterija na kapcima.
Možda čak ne morate ni da dodirnete partnera da biste imali iste bakterije kože kao on. Faktori poput spavanja u istom krevetu i hodanja po istim površinama smatraju se objašnjenjem zašto je tako veliki deo našeg mikrobioma kože sličan.
To je zato što ljudi prirodno "odbacuju" bakterije na sličan način kao što psi gube dlaku. Ostavljamo tragove svojih bakterija na svemu što dodirnemo, a takođe lako preuzimamo bakterije iz okruženja.
Zajednički efekat zajedničkog života na mikrobiom kože toliko je veliki da su istraživači mogli da koriste kompjuterske modele kako bi tačno predvideli 86 odsto parova koji žive zajedno samo na osnovu njihovih bakterijskih uzoraka.
Ali iako je jasno da parovi dele veliki deo mikrobioma kože, zdravstveni efekat toga trenutno nije poznat.
Iako deljenje bakterija sa partnerom može zvučati zabrinjavajuće, često nema razloga za brigu. Bakterije uče naše telo kako da se bori protiv infekcija, pomažu nam da varimo hranu i čak proizvode ključne hranljive materije. Bakterije koje delimo sa partnerima često su bezopasne i ponekad čak koriste našem zdravlju umesto da mu štete.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Uticaj mikroplastike na zdravlje i kako se zaštititi - šta je važno da znamo?
01.07.2026.•
0
Ostaci plastičnih materija koji zagađuju životnu sredinu postaju sve veći problem, a sa hranom i vodom ulaze i u ljudski organizam.
Najčešće greške na velikim vrućinama: Od ledene vode do otvorenih prozora
30.06.2026.•
1
Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje doma i osluškivanje signala sopstvenog tela najvažniji su saveznici u borbi protiv sve intenzivnijih letnjih vrućina.
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
4
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Komentari 2
Ivan
Gd
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar