Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Ova zajednica mikroorganizama, koja se sastoji uglavnom od bakterija, virusa i gljivica, zajednički je poznata kao ljudski mikrobiom. Različiti mikrobiomi koji se nalaze širom tela igraju važnu ulogu u zdravlju.
Od rođenja, ljudski mikrobiom oblikovan je našim interakcijama sa majkom, koja uvodi raznovrsne mikroorganizme koji izgrađuju naš imuni i digestivni sistem. Kako starimo, društvene interakcije sa našom bliskom zajednicom nastavljaju da utiču na ovaj delikatni ekosistem.
Ljudi sa kojima živimo imaju ogroman uticaj na to koje mikrobe imamo u našem mikrobiomu. U stvari, smatra se da partneri dele oko 30 odsto svojih mikroba samo u crevima.
Ali nisu samo mikrobi u vašim crevima oni koji mogu biti slični vašem partneru. Mikrobi u mnogim drugim delovima tela takođe mogu biti deljeni sa vašom voljenom osobom - i to potencijalno može uticati na vaše zdravlje, piše SceinceAlert.
Crevni mikrobiom
Smatra se da ishrana i način života imaju najveći uticaj na sastav crevnog mikrobioma. Ali studije na parovima su otkrile da život sa partnerom takođe može uticati na mikrobiom.
Parovi koji žive zajedno mogu deliti od 13 do 30 odsto svojih crevnih bakterija. To je bilo tačno čak i kada je ishrana (koju mnogi parovi dele) bila izuzeta iz razmatranja. Istraživanja takođe pokazuju da parovi koji žive zajedno imaju veću mikrobnu raznovrsnost u poređenju sa ljudima koji žive sami.
Ovo je dobra vest za parove koji žive zajedno, jer je raznovrsniji crevni mikrobiom povezan sa manjim rizikom od sindroma iritabilnog creva, kardiovaskularnih bolesti i potencijalno visokog šećera u krvi.
Ali možda nije sve dobra vest. Istraživanja pokazuju da neke vrste bakterija koje parovi dele mogu imati različite efekte na zdravlje.
Uzmimo bakterije iz porodice Ruminococcus. Dok neke vrste Ruminococcus imaju koristi za zdravlje, druge su povezane sa negativnim zdravstvenim ishodima, uključujući dijabetes i sindrom iritabilnog creva.
Dakle, ove bakterije možda ne nude uvek iste koristi u različitim populacijama. Ovo naglašava složenost crevnih bakterija i njihov uticaj na zdravlje.
Oralni mikrobiom
Deljenje oralnog mikrobioma sa našim partnerima može delovati očigledno s obzirom na to da redovno razmenjujemo pljuvačku kada se ljubimo. Samo desetosekundni poljubac može preneti do 80 miliona bakterija. Što više poljubaca par deli, to će više deliti bakterija iz pljuvačke.
Iako većina ovih bakterija brzo prolazi kroz naša usta i ulazi u creva kada progutamo pljuvačku, istraživanja pokazuju da parovi zapravo dele mnoge iste dugoročnije bakterije sa jezika koje čine osnovu oralnog mikrobioma. Istraživanja čak sugerišu da 38 odsto oralnog mikrobioma dele parovi koji žive zajedno - u poređenju sa samo tri odsto kod parova koji ne žive zajedno.
Deljenje ovog dela oralnog mikrobioma može imati mnoge potencijalne efekte na zdravlje.
Zdrav oralni mikrobiom je važan za zaštitu od karijesa i ima protivupalna svojstva. Neki istraživači takođe sugerišu da efekti oralnog mikrobioma mogu da se protegnu čak do creva i nervnog sistema.
Ali neke bakterije koje parovi imaju tendenciju da dele mogu imati i potencijalno štetne efekte na zdravlje.
Parovi imaju veću verovatnoću da imaju sličan broj bakterija Neisseria u crevima u poređenju sa samcima. Neisseria može dugo boraviti u ustima bez izazivanja bolesti.
Neke bakterije Neisseria mogu biti štetne i mogu izazvati meningitis. Ipak, neke bakterije Neisseria zapravo se bore protiv ovih vrsta koje izazivaju meningitis, sprečavajući njihovo prekomerno razmnožavanje i štetu.
Dakle, iako možda želite da izbegavate ljubljenje nekoga kada je bolestan iz očiglednih razloga, ispostavlja se da čak i poljubac kada ste zdravi može preneti razne bakterije između vas.
Potrebno je više istraživanja da bi se zaista razumelo kakav ukupni efekat deljenje ovih bakterija sa partnerom ima na zdravlje.
Mikrobiom kože
Mikrobiom kože je najjedinstveniji i najpersonalizovaniji mikrobiom, prilagođen svakoj osobi. Ponekad se čak naziva i našim mikrobnim otiskom prsta.
Kao najizloženiji, mikrobiom kože evoluirao je da bude prilagodljiv spoljnim faktorima kao što su klima i kozmetički proizvodi. Bez obzira na to, ove bakterije naporno rade da održe ravnotežu.
Blizak kontakt sa partnerima, pa čak i kućnim ljubimcima, ima ogroman uticaj na to koje bakterije žive na našoj koži. Nakon poređenja crevnog i oralnog mikrobioma, istraživači su otkrili da je mikrobiom kože najsličniji među parovima.
Nisu samo bakterije na vašim rukama ili šakama te koje se dele. Istraživanja pokazuju da parovi dele 35 odsto bakterija koje žive na njihovim stopalima i oko 17,5 odsto bakterija na kapcima.
Možda čak ne morate ni da dodirnete partnera da biste imali iste bakterije kože kao on. Faktori poput spavanja u istom krevetu i hodanja po istim površinama smatraju se objašnjenjem zašto je tako veliki deo našeg mikrobioma kože sličan.
To je zato što ljudi prirodno "odbacuju" bakterije na sličan način kao što psi gube dlaku. Ostavljamo tragove svojih bakterija na svemu što dodirnemo, a takođe lako preuzimamo bakterije iz okruženja.
Zajednički efekat zajedničkog života na mikrobiom kože toliko je veliki da su istraživači mogli da koriste kompjuterske modele kako bi tačno predvideli 86 odsto parova koji žive zajedno samo na osnovu njihovih bakterijskih uzoraka.
Ali iako je jasno da parovi dele veliki deo mikrobioma kože, zdravstveni efekat toga trenutno nije poznat.
Iako deljenje bakterija sa partnerom može zvučati zabrinjavajuće, često nema razloga za brigu. Bakterije uče naše telo kako da se bori protiv infekcija, pomažu nam da varimo hranu i čak proizvode ključne hranljive materije. Bakterije koje delimo sa partnerima često su bezopasne i ponekad čak koriste našem zdravlju umesto da mu štete.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Kineski lekari uz pomoć robota izveli složenu operaciju srca
15.08.2026.•
1
Kineski lekari nedavno su u provinciji Fuđijan izveli složenu operaciju srca uz pomoć robota hirurga, kojim je profesor Vang Jan upravljao sa konzole izvan operacione sale.
Kod komarca u Beogradu otkriven virus Zapadnog Nila
13.08.2026.•
2
Kod jednog komarca ulovljenog na teritoriji beogradske opštine Čukarica, detektovano je prisustvo genoma virusa Zapadnog Nila.
Epidemija ebole u Kongu na putu da postane najsmrtonosnija do sada
13.08.2026.•
0
Trenutna epidemija Ebole u Kongu je na putu da postane najsmrtonosnija u istoriji praćenja ove bolesti, nakon što je među 28.000 zabeleženih slučajeva odnela 11.000 ljudskih žrtava.
Umor posle godišnjeg odmora: Da li promena ritma i ishrane može imati veze sa jodom?
13.08.2026.•
0
Vratili ste se sa odmora, a umesto da se osećate odmorno, teško ustajete, pospani ste i teže se koncentrišete.
Jedan šećer možda pomaže ćelijama raka da se odvoje i šire
11.08.2026.•
4
Hemoterapija je osmišljena da uništi ćelije raka, ali neke od njih ipak prežive tako što ulaze u stanje poznato kao ćelijsko starenje ili senescencija.
Uprava za hranu i lekove SAD predlaže novu proveru aditiva i sastojaka u hrani
10.08.2026.•
0
Uprava za hranu i lekove SAD (FDA) predložila je danas promenu pravila prema kojoj bi proizvođači hrane morali da obaveste FDA pre nego što uvedu nove sastojke i aditive u svoje proizvode.
Paraziti koji možda baš sada žive u vašem telu
09.08.2026.•
0
Vaše telo je stanište. Toplo je, vlažno, puno hranljivih materija i upravo su to uslovi koji svako okruženje čine privlačnim za naseljavanje. A staništa često postaju dom parazitima.
Nova studija: Manji unos proteina mogao bi da doprinese zdravijem starenju
09.08.2026.•
0
Manji unos proteina mogao bi biti ključ za duži i zdraviji život, pokazuje novo istraživanje koje dovodi u pitanje jedno od najrasprostranjenijih uverenja o zdravoj ishrani.
Mikroplastika se nalazi i u našim arterijama
09.08.2026.•
2
Pošto se mikroplastika sve češće pronalazi u različitim delovima ljudskog tela, uključujući kosti i mozak, pitanje više nije da li dospeva u naš organizam, već koliko je taj problem ozbiljan.
Šta se dešava sa mozgom kada ne unosite dovoljno masti?
09.08.2026.•
1
Masti u ishrani dugo su imale lošu reputaciju.
Da li je zbog lekova potrebno prekinuti dojenje i koji su dozvoljeni?
08.08.2026.•
0
Dojenje ima brojne koristi za dete i majku. Majčino mleko se svojim sastavom i količinom prilagođava potrebama deteta, podržava njegov rast i razvoj i doprinosi zaštiti od infekcija.
Sve manje pušača u EU, Bugarska i dalje ima najviše korisnika duvana
05.08.2026.•
6
U Evropskoj uniji u 2025. godini 16,5 odsto ljudi starijih od 16 godina koristilo je duvanske i slične proizvode poput elektronskih cigareta, nikotinskih kesica (snus) i drugo.
Od 17. avgusta još 18 lekova na recept će ići o trošku države
05.08.2026.•
5
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će od 17. avgusta svi osiguranici dobiti pravo na 18 novih lekova na recept o trošku države.
Toplotni udar ili sunčanica? Doktor otkriva koje su razlike
04.08.2026.•
2
Vrhunac toplotnog talasa koji se ovih dana očekuje u Srbiji donosi temperaturu višu i od 40 stepeni, a dugotrajan period visoke temperature dovodi do značajnog povećanja rizika po zdravlje stanovništva.
SZO: Korporacije za ultraprerađenu hranu ometaju rešavanje svetske krize gojaznosti
02.08.2026.•
4
Najveće svetske korporacije za ultraprerađenu hranu ometaju globalne napore u rešavanju krize gojaznosti jer podnose tužbe protiv vlada koje pokušavaju da promovišu zdraviju ishranu, rekao je Tedros Adanom Gebrejesus.
Hiljade ljudi u SAD dobilo dijareju od parazita u seckanoj zelenoj salati u restoranima
02.08.2026.•
0
Restorane u SAD je pogodio pad prometa - posledica epidemije ciklospore iz pakovanja iseckane zelene salate koju koriste, a od koje su se razbolele hiljade Amerikanaca.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom kada počnete da pijete više vode
02.08.2026.•
1
Hidratacija i krvni pritisak usko su povezani jer se krv najvećim delom sastoji od vode.
Mladi u Evropi u najgoroj fizičkoj kondiciji u poslednjih 60 godina
02.08.2026.•
4
Fizička kondicija adolescenata i dece u Evropi je na najnižem nivou u poslednjih 60 godina, što može da ima ozbiljne posledice po njihovo zdravlje.
Koliko instant kafe iz kesice sme da se popije dnevno?
02.08.2026.•
5
Instant kafa, odnosno kafa iz kesice, mnogima je prvi izbor kada žele da brzo pripreme omiljeni napitak.
Skoro jedna osoba nedeljno u Engleskoj dijagnozu tuberkuloze dobila tek posle smrti
01.08.2026.•
0
Gotovo jedna osoba nedeljno u Engleskoj je između 2010. i 2022. godine dobila dijagnozu tuberkuloze tek nakon smrti.
U Nišu prvi put ugrađeni srčani zalisci bez klasične operacije
31.07.2026.•
0
U Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Nišu ove nedelje su obavljene prve tri implantacije srčanih zalistaka minimalno invazivnom procedurom - bez klasične operacije na otvorenom srcu.
Komentari 2
Ivan
Gd
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar