
Siromašni gladuju, bogatiji se vozikaju
Umesto da u sve većoj krizi pomogne najsiromašnije, ezistencijalno ugrožene, država smanjivanjem akcize na gorivo za 20 odsto praktično bogate podstiče da se komotno voze automobilom.

Foto: Pexels (Ahmed Akacha)
Već nekoliko nedelja stariji Novosađani se jadaju da je u varoši, pa i u samom širem centru, više automobila nego ljudi. Naravno da nije, ali zapažanje ovih šetača gradom nisu bez osnova: u odnosu na pre samo mesec-dva, a posebno u odnosu na nekoliko godina unazad, ljudi je mnogo manje u kafićima, bioskopima, parkovima, na ulicama... Nasuprot tome, automobila je svakim danom sve više, pa se može učiniti da su četvorotočkaši zaista brojniji.
Jeftini polovnjaci
Nije teško objasniti primetno uvećanje vozila gradskim ulicama. Automobil je jeftin, dobar polovnjak, koji se može voziti još najmanje desetak godina, može da se kupi za 3.000 do 3.500 evra - gotovo džabe. Pošto je imati auto više stvar prestiža nego potreba, naravno da će velika većina, čim se malo snađe u životu, odmah kupiti vozilo. Cene polovnih su već dugo vremena izrazito povoljne.
Kako kod nas goriva nisu ni jeftina, ni preskupa, trošak upotrebe automobila je prihvatljiv već za one koji po ličnom standardu spadaju među prosečne. Stoga nije iznenađenje da je u Novom Sadu broj vozila već nadmašio 390 na 1.000 stanovnika, tek šezdesetak manje nego u siromašnijim gradovima država Evropske unije.
Manje slobodnog vremena i para
Sa druge strane, velik broj siromašnijih ljudi, posebno mladih, itekako mora da računa o utrošku svakog dinara. Duga kriza prvo je intenzivirana korona zarazom i dodatnim troškovima, a odnedavno sukobi u Ukrajini ne samo da su sve zabrinuli, već su i podstakli snažan talas poskupljenja. Na udaru se našao siromašniji sloj stanovništva koji je i u boljim vremenima samo za energiju i hranu odvajao gotovo 80 odsto prihoda. Sada kada su paštete, maslac i jeftinije salame poskupele za 30, povrće za 40, sapuni 60 a sijalice 80 odsto, celokupni porodični prihod neće biti dovoljan ni za osnovne potrebe.
Dakle, svi se odlučuju za dodatni rad kako bi nekako sastavili "kraj sa krajem". Za šetnje je sve manje vremena, dok je za pozorišta i kafiće sve manje novca. Naravno da su svi zabrinuti sukobima na ne baš dalekim prostorima, pa je i to razlog za smanjivanje izdataka na zabavu i druge neobavezne delatnosti.
Bez socijalnih karti
Poseban je zazor od rasta cene struje i grejanja. Država Srbija je do sada uspevala da cenu energenata drži pod kontrolom, što će kasnije osetiti proizvođači i distributeri električne energije i gasa. Teško da će moći pozitivno da posluju bez pomoći iz državnog budžeta.
Takođe, i gro stanovništva sluti da će do porasta cene struje i gasa doći posle 3. aprila i završenih izbora, kao što su i stanovnici svih evropskih država morali ličnim buđelarima da izdrže nezapamćeni uzlet cena energenata u poslednjih pola godine. Međutim, dosadašnje reagovanje države Srbije na vanredne događaje nije baš oduševilo. Odlučila se da za 20 odsto snizi akcize na gorivo i tako pomogne svima koji svakodnevno voze automobil.
Nedostatak socijalne karte onemogućio je intervenciju na području osnovne prehrane. Jednostavno, država nema mehanizam kojim bi spoznala stvarnu situaciju.
U takvim okolnostima država se odlučila za snižavanje cene goriva i tako pojeftinila upotrebu privatnih vozila, što je tipično ponašanje, po imućstvu srednjih i nešto iznad prosečnih slojeva stanovništva. Upravo su ove dve kategorije i najbrojnije, pa je tako korist od snižavanja akcize imao veliki broj žitelja, ujedno i glasača, ali ne i oni siromašniji kojima je pomoć najpotrebnija.
Sadržaj podržala organizacija The European Endowment for Democracy (EED).
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Današnja lekcija
12.09.2025.•
6
Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek.
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
22
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
Komentari 15
Radikalski svinjac
Anonimus
Gvozden
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar