Siromašni gladuju, bogatiji se vozikaju
Umesto da u sve većoj krizi pomogne najsiromašnije, ezistencijalno ugrožene, država smanjivanjem akcize na gorivo za 20 odsto praktično bogate podstiče da se komotno voze automobilom.
Foto: Pexels (Ahmed Akacha)
Već nekoliko nedelja stariji Novosađani se jadaju da je u varoši, pa i u samom širem centru, više automobila nego ljudi. Naravno da nije, ali zapažanje ovih šetača gradom nisu bez osnova: u odnosu na pre samo mesec-dva, a posebno u odnosu na nekoliko godina unazad, ljudi je mnogo manje u kafićima, bioskopima, parkovima, na ulicama... Nasuprot tome, automobila je svakim danom sve više, pa se može učiniti da su četvorotočkaši zaista brojniji.
Jeftini polovnjaci
Nije teško objasniti primetno uvećanje vozila gradskim ulicama. Automobil je jeftin, dobar polovnjak, koji se može voziti još najmanje desetak godina, može da se kupi za 3.000 do 3.500 evra - gotovo džabe. Pošto je imati auto više stvar prestiža nego potreba, naravno da će velika većina, čim se malo snađe u životu, odmah kupiti vozilo. Cene polovnih su već dugo vremena izrazito povoljne.
Kako kod nas goriva nisu ni jeftina, ni preskupa, trošak upotrebe automobila je prihvatljiv već za one koji po ličnom standardu spadaju među prosečne. Stoga nije iznenađenje da je u Novom Sadu broj vozila već nadmašio 390 na 1.000 stanovnika, tek šezdesetak manje nego u siromašnijim gradovima država Evropske unije.
Manje slobodnog vremena i para
Sa druge strane, velik broj siromašnijih ljudi, posebno mladih, itekako mora da računa o utrošku svakog dinara. Duga kriza prvo je intenzivirana korona zarazom i dodatnim troškovima, a odnedavno sukobi u Ukrajini ne samo da su sve zabrinuli, već su i podstakli snažan talas poskupljenja. Na udaru se našao siromašniji sloj stanovništva koji je i u boljim vremenima samo za energiju i hranu odvajao gotovo 80 odsto prihoda. Sada kada su paštete, maslac i jeftinije salame poskupele za 30, povrće za 40, sapuni 60 a sijalice 80 odsto, celokupni porodični prihod neće biti dovoljan ni za osnovne potrebe.
Dakle, svi se odlučuju za dodatni rad kako bi nekako sastavili "kraj sa krajem". Za šetnje je sve manje vremena, dok je za pozorišta i kafiće sve manje novca. Naravno da su svi zabrinuti sukobima na ne baš dalekim prostorima, pa je i to razlog za smanjivanje izdataka na zabavu i druge neobavezne delatnosti.
Bez socijalnih karti
Poseban je zazor od rasta cene struje i grejanja. Država Srbija je do sada uspevala da cenu energenata drži pod kontrolom, što će kasnije osetiti proizvođači i distributeri električne energije i gasa. Teško da će moći pozitivno da posluju bez pomoći iz državnog budžeta.
Takođe, i gro stanovništva sluti da će do porasta cene struje i gasa doći posle 3. aprila i završenih izbora, kao što su i stanovnici svih evropskih država morali ličnim buđelarima da izdrže nezapamćeni uzlet cena energenata u poslednjih pola godine. Međutim, dosadašnje reagovanje države Srbije na vanredne događaje nije baš oduševilo. Odlučila se da za 20 odsto snizi akcize na gorivo i tako pomogne svima koji svakodnevno voze automobil.
Nedostatak socijalne karte onemogućio je intervenciju na području osnovne prehrane. Jednostavno, država nema mehanizam kojim bi spoznala stvarnu situaciju.
U takvim okolnostima država se odlučila za snižavanje cene goriva i tako pojeftinila upotrebu privatnih vozila, što je tipično ponašanje, po imućstvu srednjih i nešto iznad prosečnih slojeva stanovništva. Upravo su ove dve kategorije i najbrojnije, pa je tako korist od snižavanja akcize imao veliki broj žitelja, ujedno i glasača, ali ne i oni siromašniji kojima je pomoć najpotrebnija.
Sadržaj podržala organizacija The European Endowment for Democracy (EED).
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
0
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
Komentari 15
Radikalski svinjac
Anonimus
Gvozden
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar