Siromašni gladuju, bogatiji se vozikaju
Umesto da u sve većoj krizi pomogne najsiromašnije, ezistencijalno ugrožene, država smanjivanjem akcize na gorivo za 20 odsto praktično bogate podstiče da se komotno voze automobilom.
Foto: Pexels (Ahmed Akacha)
Već nekoliko nedelja stariji Novosađani se jadaju da je u varoši, pa i u samom širem centru, više automobila nego ljudi. Naravno da nije, ali zapažanje ovih šetača gradom nisu bez osnova: u odnosu na pre samo mesec-dva, a posebno u odnosu na nekoliko godina unazad, ljudi je mnogo manje u kafićima, bioskopima, parkovima, na ulicama... Nasuprot tome, automobila je svakim danom sve više, pa se može učiniti da su četvorotočkaši zaista brojniji.
Jeftini polovnjaci
Nije teško objasniti primetno uvećanje vozila gradskim ulicama. Automobil je jeftin, dobar polovnjak, koji se može voziti još najmanje desetak godina, može da se kupi za 3.000 do 3.500 evra - gotovo džabe. Pošto je imati auto više stvar prestiža nego potreba, naravno da će velika većina, čim se malo snađe u životu, odmah kupiti vozilo. Cene polovnih su već dugo vremena izrazito povoljne.
Kako kod nas goriva nisu ni jeftina, ni preskupa, trošak upotrebe automobila je prihvatljiv već za one koji po ličnom standardu spadaju među prosečne. Stoga nije iznenađenje da je u Novom Sadu broj vozila već nadmašio 390 na 1.000 stanovnika, tek šezdesetak manje nego u siromašnijim gradovima država Evropske unije.
Manje slobodnog vremena i para
Sa druge strane, velik broj siromašnijih ljudi, posebno mladih, itekako mora da računa o utrošku svakog dinara. Duga kriza prvo je intenzivirana korona zarazom i dodatnim troškovima, a odnedavno sukobi u Ukrajini ne samo da su sve zabrinuli, već su i podstakli snažan talas poskupljenja. Na udaru se našao siromašniji sloj stanovništva koji je i u boljim vremenima samo za energiju i hranu odvajao gotovo 80 odsto prihoda. Sada kada su paštete, maslac i jeftinije salame poskupele za 30, povrće za 40, sapuni 60 a sijalice 80 odsto, celokupni porodični prihod neće biti dovoljan ni za osnovne potrebe.
Dakle, svi se odlučuju za dodatni rad kako bi nekako sastavili "kraj sa krajem". Za šetnje je sve manje vremena, dok je za pozorišta i kafiće sve manje novca. Naravno da su svi zabrinuti sukobima na ne baš dalekim prostorima, pa je i to razlog za smanjivanje izdataka na zabavu i druge neobavezne delatnosti.
Bez socijalnih karti
Poseban je zazor od rasta cene struje i grejanja. Država Srbija je do sada uspevala da cenu energenata drži pod kontrolom, što će kasnije osetiti proizvođači i distributeri električne energije i gasa. Teško da će moći pozitivno da posluju bez pomoći iz državnog budžeta.
Takođe, i gro stanovništva sluti da će do porasta cene struje i gasa doći posle 3. aprila i završenih izbora, kao što su i stanovnici svih evropskih država morali ličnim buđelarima da izdrže nezapamćeni uzlet cena energenata u poslednjih pola godine. Međutim, dosadašnje reagovanje države Srbije na vanredne događaje nije baš oduševilo. Odlučila se da za 20 odsto snizi akcize na gorivo i tako pomogne svima koji svakodnevno voze automobil.
Nedostatak socijalne karte onemogućio je intervenciju na području osnovne prehrane. Jednostavno, država nema mehanizam kojim bi spoznala stvarnu situaciju.
U takvim okolnostima država se odlučila za snižavanje cene goriva i tako pojeftinila upotrebu privatnih vozila, što je tipično ponašanje, po imućstvu srednjih i nešto iznad prosečnih slojeva stanovništva. Upravo su ove dve kategorije i najbrojnije, pa je tako korist od snižavanja akcize imao veliki broj žitelja, ujedno i glasača, ali ne i oni siromašniji kojima je pomoć najpotrebnija.
Sadržaj podržala organizacija The European Endowment for Democracy (EED).
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Komentari 15
Radikalski svinjac
Anonimus
Gvozden
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar