Piše Slavoj Žižek: Stvarna podela Izraela i Palestine
Varvarski napad Hamasa na Izrael zaslužuje bezuslovnu osudu, bez "ako" i "ali".
Masakri, silovanja i otmice civila iz sela, kibuca i sa muzičkog festivala bili su pogrom – i potvrda da je Hamasov pravi cilj uništenje države Izrael i svih Izraelaca.
Međutim, situacija zahteva istorijski kontekst; ne kao nekakvo opravdanje, već radi jasnije predstave o tome kuda dalje.
Najpre treba imati u vidu apsolutni očaj koji karakteriše živote većine Palestinaca. Prisetite se talasa izolovanih samoubilačkih napada na ulicama Jerusalima pre otprilike jedne decenije. Običan Palestinac bi prišao Jevrejinu ili Jevrejki, izvukao nož i ubo žrtvu, potpuno svestan da vrši ubistvo.
U ovim "terorističkim" aktima nije bilo nikakve poruke, niti povika "Oslobodite Palestinu!" Niti je iza njih stajala neka veća organizacija. To su bila individualna dela nasilnog očaja.
Stvari su se okrenule nagore kada je Benjamin Netanjahu formirao novu vladu sa krajnje desnim, pro-naseljeničkim strankama koje otvoreno zagovaraju aneksiju palestinskih teritorija na Zapadnoj obali.
Novi ministar nacionalne bezbednosti, Itamar Ben-Gvir, opisuje svoja uverenja ovako: "Moje pravo, pravo moje žene, pravo moje dece da se slobodno kreću [na Zapadnoj obali] važnije je od prava Arapa." Reč je o čoveku kome je ranije bilo zabranjeno da služi vojsku zbog povezanosti sa ekstremističkim antiarapskim partijama koje su posle masakra Arapa u Hebronu 1994. označene kao terorističke organizacije.
Dugo ponosan na svoj status jedine demokratije na Bliskom istoku, Izrael se pod Netanjahuovom aktuelnom vladom pretvara u teokratsku državu. Lista "osnovnih principa" sadašnje vlade kaže: "Jevrejski narod ima ekskluzivno i neotuđivo pravo na sve delove zemlje Izrael. Vlada će promovisati i razvijati naseljavanje svih delova zemlje Izraela – Galileje, Negeva, Golana i Judeje i Samarije."
S obzirom na takav zavet, apsurdno je zamerati Palestincima što odbijaju da pregovaraju sa Izraelom. Zvanični program aktuelne vlade skida pregovore sa stola.
Pojedini teoretičari zavere će tvrditi da je Netanjahuova vlada morala da zna da se sprema neka vrsta napada, budući da raspolaže ogromnim kapacitetima za nadzor i prikupljanje obaveštajnih podataka u Gazi. Ali dok napad svakako služi interesima izraelskih tvrdolinijaša koji su sada na vlasti, ujedno podriva Netanjahuove garancije savršene bezbednosti.
U svakom slučaju, nije teško uočiti da su obe strane – i Hamas i izraelska ultranacionalistička vlada – protiv bilo kakve mirovne opcije. Svako od njih je posvećen borbi na smrt.
Napad Hamasa odigrao se u vreme velikog sukoba unutar Izraela, zahvaljujući naporima Netanjahuove vlade da uništi pravosuđe. Zemlja je tako podeljena između nacionalističkih fundamentalista, koji žele da ukinu demokratske institucije, i pokreta civilnog društva koji je svestan ove pretnje, ali nerado ulazi u savez sa umerenijim Palestincima.
Sada je preteća ustavna kriza suspendovana; najavljuje se vlada nacionalnog jedinstva. To je stara priča: duboke i naizgled egzistencijalne unutrašnje podele odjednom su prevaziđene, zahvaljujući zajedničkom spoljašnjem neprijatelju.
Mora li postojati spoljni neprijatelj da bi se postigao mir i jedinstvo kod kuće? Kako prekinuti ovaj začarani krug?
Put napred, napominje bivši izraelski premijer Ehud Olmert, jeste borba protiv Hamasa i istovremeno otvaranje za Palestince koji nisu antisemiti i koji su spremni na pregovore. Suprotno tvrdnjama izraelskih ultranacionalista, ti ljudi postoje.
Više od stotinu palestinskih akademika i intelektualaca potpisalo je 10. septembra otvoreno pismo u kom se odlučno odbacuje "svaki pokušaj da se umanje, lažno predstave ili opravdaju antisemitizam, nacistički zločini protiv čovečnosti i istorijski revizionizam u odnosu na Holokaust".
Jednom kada uvidimo da nisu svi Izraelci fanatični nacionalisti i da nisu svi Palestinci fanatični antisemiti, možemo početi da prepoznajemo očaj i konfuziju koji podstiču izlive zla. Možemo početi da razumemo neobičnu sličnost između Palestinaca, lišenih domovine, i Jevreja, čija je istorija obeležena istim iskustvom.
Slična homologija se odnosi na termin "terorizam". U vreme jevrejske borbe protiv britanske vojske u Palestini, izraz "terorista" je imao pozitivnu konotaciju. Krajem 1940-ih, američke novine su objavile oglas naslovljen "Pismo palestinskim teroristima", u kojem je holivudski scenarista Ben Heht napisao: "Moji hrabri prijatelji. Možda nećete verovati šta vam pišem, jer je vazduh trenutno mnogo zagađen. […] Jevreji Amerike su za vas."
Iza svih aktuelnih polemika o tome ko se smatra teroristom, nalazi se masa palestinskih Arapa koji decenijama žive u limbu. Ko su oni i koja zemlja je njihova? Da li su oni stanovnici "okupirane teritorije", "Zapadne obale", "Judeje i Samarije" ili … države Palestine, koju priznaje 139 zemalja, nečlanice u statusu posmatrača u Ujedinjenim nacijama od 2012?
Izrael, koji kontroliše konkretnu teritoriju, tretira Palestince kao privremene naseljenike, kao prepreku za uspostavljanje "normalne" države sa Jevrejima kao jedinim pravim stanovnicima. Palestinci se tretiraju isključivo kao problem. Država Izrael im nikada nije pružila ruku, ponudila nadu niti prihvatila njihovu pozitivnu ulogu u državi u kojoj žive.
Hamas i izraelski tvrdolinijaši su dve strane iste medalje. Izbor se ne svodi na jednu ili drugu tvrdolinijašku frakciju, već se bira između fundamentalista i svih onih koji još veruju u mogućnost mirne koegzistencije.
Ne može biti kompromisa sa palestinskim i izraelskim ekstremistima: protiv njih se mora voditi borba, uz punu odbranu palestinskih prava, koja ide ruku pod ruku sa nepokolebljivom posvećenošću borbi protiv antisemitizma.
Koliko god to zvučalo utopijski, ove dve borbe su od iste vrste. Možemo i treba da bezuslovno podržavamo pravo Izraela da se brani od terorističkih napada. Ali takođe moramo bezuslovno saosećati sa zaista očajnim i beznadežnim uslovima s kojima su suočeni Palestinci u Gazi i na okupiranim teritorijama. Oni koji misle da postoji "kontradikcija" u ovom stavu, praktično sprečavaju rešenje.
Tekst Slavoja Žižeka prvobitno je objavljen u Project Syndicate, a u prevodu na srpski objavio ga je Peščanik.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Komentari 6
Neinformisan
w/e
Miloš
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar