Novosađani, želite besplatan javni prevoz? Može, idite u Beograd
Vožnja gradskim saobraćajem je od 1. januara besplatna... u Beogradu.
Foto: 021.rs
Troškovi će se prevoznicima plaćati iz budžeta grada Beograda - bilo je kratko, ispostaviće se polutačno, objašnjenje.
Izostavljeno je najvažnije - finansiranje nekoliko urbanističko-građevinskih radova, od velikog značaja za prestonicu, ali bez ikakve funkcije za građane iz ostatka Srbije, prethodno je sa gradskog budžeta prebačeno na "saveznu" kasu.
Volja narodnih poslanika
Tako je postalo moguće da se novac koji je Beograd planirao tokom 2025. godine da utroši na izgradnju novog mosta preko Save i tunela ispod Terazija, preusmeriti prema prevoznicima u javnom gradskom saobraćaju.
Zapravo, sve se zasniva na tome da je Skupština Srbije voljom narodnih poslanika prihvatila da finansira ono što je tipična lokalna obaveza Beograda. Time se ujedno i odustalo od izgradnje popriličnog broja objekata u provinciji, važnih za lokalne zajednice.
Rezultat je poguban po unutrašnjost Srbije, neuporedivo manje razvijenu od glavnog gada, kao i tamošnje žitelje, čiji standard teško može i da se meri sa kvalitetom življenja stanovnika jedine metropole na ovim prostorima.
Pokazalo se da je ono što Beograđani doživljavaju kao "besplatan javni prevoz" zapravo apsurdan namet provincijalcima da svojim trudno zarađenim parama finansiraju vozikanje po gradu mnogo bogatijeg stanovništva glavnog grada.
Decenijsko neplaćanje
Samo izrazito bogati gradovi, poput, recimo, Beča, mogu da sanjaju o luksuzu kakav je besplatan javni prevoz. Prethodno su decenijama ove metropole žestoko ulagale novac poreskih obveznika i druge prihode u urbani razvoj, puteve, raskrsnice, sisteme grejanja, lokalnu distribuciju struje, inetrneta i u sve ono što čini urbanitet. Tek potom postupno su gradile ili još uvek grade uslove kako bi i lokalni prevoz finansirale iz budžeta.
Glavni grad Srbije je na svetlosnu milju daleko od snage i bogatstva za svojevrstan luksuz. Tačnije Beograd ima velike probleme upravo sa javnim saobraćajem. Decenijama ne može da ih reši, počevši od izuzetno niske naplate karata.
Onaj ko u prestonicu dođe sa strane izgleda smešno kada poželi da kupi kartu za tramvaj ili bus; ostali putnici ga iščuđeno gledaju. Neplaćanje se toliko odomaćilo da svako ko pokuša da plati prevoz, drugima izgleda kao nekakav čudak, od glavnog toka ponašanja posve odudaran lik. Njegova sklonost ka ispunjavanju obaveze se doživljava gotovo kao iritiranje.
Kako do 300 miliona evra
Upravo Šapić je bio taj ko je raskinuo ugovor po kome je prethodna beogradska vlast pokušavala da reši pitanje naplate karata. Privatnim prevoznicima u gradskom javnom saobraćaju je ukidanjem reda vožnje omogućio da barem udvostruče profit, ali prevoz je funkcionisao sve slabije.
Pokušaj da se poveća naplativost time što je cenu karte kupovinom preko mobilnog aparata drastično snizio pokazao se ne samo jalovim, već i smrtnim udarcem u pokušaje da se naplata karata nekako revitalizuje.
Prihodi od prodaje karata Gradskog javnog i angažovanih privatnih preduzeća bili su katastrofalno niski, jedva tridesetak miliona evra, dok su subvencije iz gradskog budžeta bile gotovo šest puta veće. U budžetu Beograda za 2025. piše da se planira isplata od 296 miliona evra privatnicima kao nadoknada za karte. Tu je još oko 185 miliona evra za organizaciju saobraćaja i razvoj infrastrukture. Ukupno otprilike 480 miliona, trećina od 1,45 milijardi evra na koliko je planiran gradski budžet.
Iznova svake godine
Jasno je da je naplata karata neophodna kako bi grad uopšte funkcionisao. No, nekadašnji sportski as se okrenuo demagoškoj kupovini poena kod birača, u čemu mu je obilato pomogla republička poslanička većina prihvatajući da troškove (za sada) dva skupa beogradska projekta ispostavi građanima u unutrašnjosti i tako da posredno finansiraju vozikanje Beograđana ulicama prestonice.
Ukoliko postoji želja da se navodno besplatni javni prevoz uspostavi na duže vreme, najgore od svega je što se svake godine mora praviti slično prevaljivanje troškova na teret građana po unutrašnjosti i stalno iznova po najmanje 300 miliona evra iz provincije preusmeravati u beogradsku kasu kako bi se prestoničko stanovništvo uživalo u besplatnoj vožnji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
17.10.2025.•
3
Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.
Komentari 34
sole
Wolfie
ОБСЕРВЕР
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar