Lakirovka na šinama: Zamka brze pruge
Lepo je i ugodno iz Novog Sada za Beograd stići za pola sata, ali građane Srbije mnogo više zanima nešto drugo.
Hoće li brza pruga biti isplativa i kako će se otplaćivati bezmalo dve milijarde evra kolika je vrednost investicije?
Ovih dana predsednik Srbije se simbolično provozao delom buduće brze pruge i ponovio kako će se između dva najveća grada u državi putovati samo pola sata. Ovoga puta pričao je nešto više ukazavši da je to samo u slučaju da se ide onim vozom koji neće stajati na međustanicama.
Ukoliko se bude zaustavljao u devet naseljenih mesta na relaciji, putovanje će trajati pedesetak minuta. Nije ništa govorio o cenama, pa ostaje nejasno na koju kategoriju vozova se odnosi davnašnja tvrdnja o 1.000 dinara skupoj karti.
Dva sata do Subotice
Stariji žitelji Vojvodine su poprilično zatečeni nedovoljno preciznim pojašnjenjem načina i cene putovanja "brzom prugom". Još uvek pamte poslednju dekadu socijalističke SFR Jugoslavije i voz "Avala" koji je razdaljinu Beograd-Novi Sad prelazio za pedesetak minuta, da bi u Suboticu stizao dva sata nakon polaska iz glavnog grada. Drugim rečima i dosta oštećenom jednokolosečnom prugom moglo se putovati upravo onom brzinom kojom će se putovati "brzim vozovima".
Istina, između dva najveća grada stajao je na samo tri međustanice, Novi Beograd, Stara Pazova i Inđija, a u daljem toku vožnje još u Vrbasu i Bačkoj Topoli.
Naravno da je i pre četiri decenije svima bilo jasno da je reč o staroj pruzi i da je jednokolosečnost ozbiljan nedostatak. Pripremala se temeljita rekonstrukcija celokupne vojvođanske pružne mreže, čemu su, kao i nabavci bržih i savremenijih vozova, u Novom Sadu uvek bili neklonjeni. Ravničarska smo regija u kojoj se mnogo prevoze nafta i petroderivati, građevinski materijal, poljoprivredni usevi, cement, šljunak i pesak, kabaste robe za koje je transport drumom skup i kapacitetom nedovoljan.
Prevoz prugom, kada može i vodenim putem, mnogo više odgovara strukturi vojvođanske privrede nego oslonac na drum. Stoga je i bio plan da se rekonstruiše pružna mreža, a da se pruga Subotica-Novi Sad-Beograd, kičma sistema, obnovi i udvokoloseči.
Time bi centralna transverzala bila osposobljena za brzine do 160 kilometara na čas. Orijentaciona cena restauracije nikada nije prelazila 500 miliona evra, u šta je bila uračunata i nabavka po desetak putničkih i teretnih garnitura. No, republike i pokrajina Kosovo nisu bile voljne da razvijaju šinski saobraćaj, te se modernizacija pruga stalno odlagala.
Izostala javna rasprava
Tokom ratnih i sankcijskih devedesetih šine su totalno devastirane, obnova je, uz dva koloseka na glavnoj arteriji, postala neizostavna. Međutim, među demokratama je postojao unutarstranački razdor o saobraćajnim pitanjima. Struja budućeg predsednika Tadića, uz spoljnu asistenciju večitog ministra Dinkića, bila je oštro protiv šinskog saobraćaja, pa je obnova pruga ostavljana po strani. Obojica su među novinarima doživljavani kao patološki protivnici pruga i vozova. Tako su pruge u očajnom stanju dočekale novu vlast.
Nakon 2012. dolazi vreme naprednjaka, obeležava ga izrazita sklonost prema megaprojektima, realizovanim inozaduživanjem i direktnim ugovoranjem posla sa izvođačem umesto da javnim tenderom podstaknu konkurenciju. Možda je najupitniji novoustanovljeni princip odustajanja od javnih rasprava prilikom donošenja odluke o velikim projektima.
Nekada se o najvećim investicijma vodila široka rasprava putem "počivšeg" Socijalističkog Saveza, dok su rasprave u Skupštini bile oštre, često i direktne. Danas o ulaganjima vrednim više milijardi evra (formalno) odlučuje vlada i to direktnim ugovaranjem sa finansijerom i sa izvođačem radova.
Kompanije iz zemlje finansijera
Epilog su neobično visoke cene, a finansijer, najčešće je reč o Kini, ceo aranžman uslovljava angažovanjem kompanija iz zemlje finansija za glavne izvođače. Tako je pred sam kraj 2018. najavljena izgradnja brze pruge Novi Sad-Beograd, podeljena na dve podetape, potom i deonice Subotica-Novi Sad, koja bi operativno trebalo da započne sledeće sezone. Iznenađenje građana je bilo veliko, do tada u javnosti se nije ni razmatrala mogućnost izgradnje brze pruge. Jednostavno, nije se videla, a teško da je i danas drugačije, realna potreba za saobraćajnicama ovog tipa, poznate i po ekstremnim cenama.
No, kako bilo da bilo, naprednjačka vlast se odlučila na kineske kredite, a firme iz najmnogoljudnije države rade ili će raditi deonice Beograd-Stara Pazova i Subotica-Novi Sad, dok je za podizanje etape Novi Sad-Stara Pazova odlučeno da se preusmeri nekorišćeni ruski kredit. Naravno, uz uslov da glavni izvođač bude iz ove zemlje.
Malo inovozova
Cene su 338 i 350 miliona evra za dve podetape pruge Novi Sad-Beograd, dok je vrednost relacije kroz Bačku 1,08 milijardi dolara. Vlast nikada nije obznanila finansijski plan gradnje, niti poslovni plan rada buduće pruge. Nije vdljivo hoće li se prevozom putnika i robe novim šinama zaradili toliko da otplata kamata i troškova održavanja bude moguća. Umesto preciznog plana viđenja budućnosti brze pruge, vlast se zadovoljava propagandnom dosetkom da su ovakvi megaprojekti potrebni kako bi privlačili investitore.
Kamate na kredite iznose tri odsto, a teško da je za održavanje potrebno manje; zbirno, dakle, samo da ne ide u gubitak potrebno je da "brza pruga" od zarade na cenama karata i naplate transporta roba profitira 104 miliona evra godišnje. Tu je i godišnja rata glavnice duga. Kako je rok kredita deset godina, sledi da je rata dve stotine miliona evra. Da ne bi proizvodila gubitke neophodno je da buduća brza pruga godišnje posluje sa više od 305 miliona evra profita. To je teško ostvarivo na relaciji na kojoj dnevno jedva da ima deset, jedanaest stranih teretnih i tri strana putnička voza.
Iz poslovanja pruge teško da se može zaraditi i polovina novca potrebnog za vraćanje uloženog - sve i da se broj vozova iz inostranstva utrostruči. Čak i isticanje da će brza pruga doprineti bržem prebacivanju tereta deluje čudno. Roba koja se transportuje šinski ne zahteva posebno brz prevoz.
Smešno je stajati pored pruge i gledati kako teretni vozovi "šibaju" recimo 150 na čas, a prenose cement, ilovaču, veštačko đubrivo ili kukuruz. U svetu, tamo gde se grade, brze pruge su prvenstveno namenjene putničkom saobračaju, a roba se često transportuje uporednim klasičnim prugama.
Cena pruge
Posebno je naporno razumeti ideju o izgradnji brze pruge u Srbiji ako se zna da bi praktično bila ostrvo u evropskoj pružnoj mreži. Istina, Mađari su voljni da produže brzu prugu do Budimpešte, ali ni Mađarska, ni Grčka, ni Bugarska nemaju ni u daljem planu nameru da grade koloseke za velike brzine.
Ostaje još pitanje cene brze pruge. Kada se zbroji, to je 688 miliona evra i 1,08 milijardi dolara. Zbrzano bi bilo reći da je to, na osnovu kursa dolara i evra ovih dana, 1,57 milijardi evra. Biće važan kurs onog dana kada otplata glavnice dođe na dnevni red. A dotle dolar može i da (osetno) jača, što se, zapravo, i očekuje ako FED, američka centralna banka, otpočne sa povećanjem kamata. Tada evro ne bi vredeo 1,19 dolara, nego bi moglo da se dogodi obrnuto - da dolar za 19 odsto bude jači od evra. U tom slučaju 1,08 milijardi dolara našeg kredita ne bi iznosilo 870, već 1.310 miliona evra.
Dakle, javnost ostaje neobaveštena kako će poslovati buduća pruga, hoće li biti profita za plaćanje troškova održavanja i kamata. Još je veća nepoznanica odakle će se vraćati glavnica kredita, iz rada železnice ili će se obaveza prebaciti na državu. U takvoj situaciji nema smisla zamajavati građane lakirovkama kako će se između Novog Sada i Beograda putovati pola sata, te da će i naše komšije dolaziti samo da bi se provozali brzom prugom.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Novosadska parking balvan revolucija
17.04.2024.•
80
Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.
Sistem trovačnice
09.04.2024.•
4
Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.
Izborna frka: Otvorena sezona lova u Novom Sadu
08.04.2024.•
16
Gradonačelnik Milan Đurić bi osudio napad na političke protivnike u Kaću, ali mu član Predsedništva SNS Milan Đurić to ne dozvoljava.
Legija na Filozofskom
01.04.2024.•
54
Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.
Internet nije kafa sa komšijom
01.04.2024.•
1
Koliko ja volim internet i koliko mi je neophodan dovoljno govori nekoliko zanimljivih detalja...
INTERVJU Kristian Novak: Svaki naš čin je ili političan ili konformističan
29.03.2024.•
1
"Svaki naš čin je ili političan ili konformističan", kaže u intervjuu za 021.rs hrvatski pisac Kristian Novak uoči predstavljanja njegovog novog romana "Slučaj vlastite pogibelji".
Biznis rata - nekome krv, nekome novac
27.03.2024.•
3
Već dve godine gledamo kako u Ukrajini bombe i granate razaraju, meci ubijaju.
Izborna frka: Klupa za Đurića
25.03.2024.•
7
Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.
Žrtvovanje naroda i teranje inata
24.03.2024.•
3
Živela sam i tada svoj mali pošteni život kao i sada!
Od vrata do vrata: Građansko upozorenje aktivistima SNS-a
20.03.2024.•
44
"Svaka iole odgovorna vlast bi nedavno 'građansko hapšenje' shvatila kao vrlo ozbiljno upozorenje", piše Rodoljub Šabić o nedavnim događajima na Voždovcu.
Izborna frka: Novosadski klot i frket
18.03.2024.•
9
Polako se zagreva predizborna atmosfera u Novom Sadu. No, izbori dođu i odu, a problemi se, nekako, nagomilavaju.
Siromašna provincija plaća potrebe Beograda
18.03.2024.•
15
Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.
Pobuna evropskih seljaka - strah od skupe hrane
12.03.2024.•
6
Već nedeljama po najvećim evropskim gradovima odvijaju se protesti seljaka, najžešći su upravo u najvažnijim prestonicama - Parizu, Berlinu i Briselu.
INTERVJU Zoran Subošić (Savršeni marginalci): Nismo imali nameru da prestanemo sa Hladnim pivom
12.03.2024.•
2
Bend Savršeni marginalci, koji čine članovi Hladnog piva, bez nekadašnjeg frontmena ovih hrvatskih pankera Mileta Kekina, svira u Novom Sadu, u četvrtak 14. marta.
Izborna frka: Sasvim stara priča
11.03.2024.•
3
Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.
Zašto slavimo: Za prošle, buduće i sadašnje revolucije
08.03.2024.•
18
Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena. Ako ste se danas probudili u Srbiji, to ste mogli da primetite po ljudima koji šetaju sa ružom ili karanfilom u ruci.
Imate li komentar?
08.03.2024.•
15
Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.
Izborna frka: Prva "koalicija" u Novom Sadu - SNS-SPC
04.03.2024.•
7
U narednih nekoliko meseci gotovo sve što se dogodi u Novom Sadu ima potencijal da postane predmet predizborne kampanje.
Nekad se ŠTA?
01.03.2024.•
3
Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.
Tekst oca devojčice ubijene u "Ribnikaru": Srbija je leglo neodgovornosti
29.02.2024.•
42
Slobodan Negić, otad devojčice ubijene u OŠ "Vladislav Ribnikar", napisao je autorski tekst koji je objavljen na sajtu Javni servis.
Naprednjački ktitori Limana
29.02.2024.•
41
Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.
Komentari 33
Mislilac
Lazar
××
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar