
Da li ste skloni prokrastiniranju? Možda vam je potrebna pomoć
Nova knjiga u izdanju Akademske knjige bavi se važnom temom - mentalnim zdravljem. U pitanju je "TikTok - vodič kroz neurologiju i psihijatriju i još ponešto..." Gorice Đokić.
Uz dozvolu izdavača, portal 021.rs donosi vam odlomak iz nove knjige dr Gorice Đokić, koju možda poznajete i kao @neurogoga.
Mentalni umor
Mentalni umor (Brain fog) nije samo po sebi bolest, već je simptom drugih medicinskih stanja. To je vrsta kognitivne disfunkcije koja uključuje:
- Probleme sa memorijom
- Nedostatak jasnoće misli
- Slabu koncentraciju
- Nemogućnost fokusiranja
Postoje brojna objašnjenja zašto dolazi do mentalnog umora. Kada identifikujete osnovni uzrok, možete početi sa rešavanjem problema. Najčešći uzroci su:
1. Hronični stres – osim mentalnog umora hronični stres može povećati krvni pritisak, oslabiti imunološki sistem i uzrokovati depresivne simptome. Kada je mozak iscrpljen, postaje teže razmišljati, zaključivati i fokusirati se.
2. Nedostatak sna – loš kvalitet sna ili premalo spava- nja može dovesti do slabljenja koncentracije i nedostatka jasnoće misli.
3. Hormonske promene – tokom trudnoće nivo hor- mona progesterona i estrogena raste. Ova promena može uticati na pamćenje i izazvati kratkotrajno kognitivno oštećenje koje se proteže na period posle porođaja, čemu doprinosi i nedostatak sna i gomila obaveza. Pad nivoa estrogena tokom menopauze može uzrokovati zaboravljanje, lošu koncentraciju i nejasno razmišljanje.
4. Dijeta ili tipska ishrana takođe može igrati ulogu u mentalnom umoru. Vitamin B12 podržava zdravu funkciju mozga, a nedostatak vitamina B12 može prouzrokovati kognitivne probleme.
5. Alergije na hranu ili osetljivost na neku vrstu hrane može takođe dati ove simptome naročito ukoliko se radi o monosodium glutamate (MSG), aspartamima, kikirikiju, laktozi...
6. Neki lekovi naročito oni sa sedativnom komponentom, ali i hemoterapija, što neki nazivaju i hemo-mozak.
7. Medicinska stanja povezana sa upalom, umorom, promenama nivoa glukoze u krvi ili hroničnim bolom takođe mogu izazvati mentalni umor. Najčešća medicin- ska stanja koja dovode do ovog simptoma su: anemija, depresija, dijabetes, Sjogrenom sindrom, migrene, hipoti- reoidizam, autoimune bolesti, dehidratacija...
8. Hronični umor kada traje duže od šest meseci.
Lečenje, naravno, zavisi od uzroka, a ono što možemo da uradimo sami za sebe jeste:
- Da se spava 8 sati i to noću
- Da minimiziramo uticaj stresa
- Da boravimo u prirodi i imamo fizičku aktivnost usklađenu sa našim zdravstvenim stanjem
- Da jačamo mozak (kvizovi, ukrštene reči, sudoku, čitanje)
- Da pronalazimo prijatne aktivnosti koje nas čine srećnima.
Prokrastinacija
Prokrastinacija se definiše kao automatska navika beskorisnog odlaganja bitnih i vremenski određenih aktivnosti za neki naredni trenutak, dan, nedelju...
Najčešće osoba aktivnost koju odlaže menja drugom, manje značajnom, ali prijatnijom. Osoba u datom trenutku kada odlaže ne razmišlja o posledicama svog ponašanja što za rezultat ima sabotiranje sopstvenih ciljeva i kvaliteta života.
Čest oblik prokrastinacije je odlaganje učenja, odlaganje kućnih obaveza... Prokrastinacija može da ima loš uticaj i na partnerske i prijateljske odnose, a ne samo na poslovne.
Najčešće je u osnovi prokrastinacije kratkoročni hedonizam. Filozofija kratkoročnog hedonizma se zasniva na idejama osobe da sopstvene želje mora odmah da zadovolji i da osećanje neugodnosti mora da izbegne.
Suprotno tome je filozofija dugoročnog hedonizma, što podrazumeva spremnost osobe da odloži trenutno zadovoljstvo i istoleriše trenutnu frustraciju zarad dugoročnog zadovoljstva.
Drugi razlozi su niska tolerancija na frustraciju, nesigurnost u sopstvene vrednosti koja se manifestuje kroz perfekcionizam, strah od neuspeha, strah od kritike...
Prevazilaženje prokrastinacije – ukoliko je prokrastinacija postala ustaljen obrazac ponašanja osobe jedino rešenje je da se obrati za pomoć psihoterapeutu.
***
Dr Gorica Đokića diplomirala je na Medicinskom fakultet u Beogradu 1992. godine, nakon čega je specijalistički ispit položila na Klinici za neurologiju i Klinici za psihijatriju Vojnomedicinske akademije, kao lekar specijalista neurologije. Doktorsku tezu odbranila je na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, a istovremeno je završila i master iz psihofarmakologije na Neuroscience Educational Institute San Died u Kaliforniji. Članica je Srpskog lekarskog društva, Udruženja psihijatara Srbije, Evropskog koledža za neuropsihofarmakologiju (ECNP) i Neuroscience educational Institute (NEI). Objavila je više od 80 naučnih i stručnih radova i koautorka je dve knjige iz oblasti psihijatrije i jedne knjige iz oblasti demencije.
Više informacija o samoj knjizi pogledajte na sajtu Akademske knjige.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Dlan kao đon
06.02.2023.•
31
Kada je predsednik republike zakoračio u skupštinsku salu prošlog četvrtka začuo se gromki aplauz.
Projekat Ikona: Mostovi i tuneli - za lepu sliku ispred praktičnosti
04.02.2023.•
1
Knjiga "Projekat Ikona: Arhitektura, gradovi i kapitalistička globalizacija" Leslija Sklera novo je izdanje Akademske knjige.
Ustav nemamo, uzmite nešto sa roštilja
01.02.2023.•
22
Protekle nedelje na meniju u samo jednoj priči imali smo sve.
INTERVJU Milica Perić: Transplantacija pluća bi spasila obolele od cistične fibroze, ali donora nema
31.01.2023.•
1
Od cistične fibroze u Srbiji boluje oko 300 odraslih osoba i dece, a trećina njih je iz Vojvodine. U pitanju je retka bolest koja drastično ograničava život mnogim pacijentima.
Autorski tekst Brankice Janković: Kršenje prava na privatnost samo korak od diskriminacije
30.01.2023.•
0
Pravo na privatnost spada u grupu osnovnih, fundamentalnih prava čoveka koja imaju za cilj zaštitu moralnog i duševnog integriteta svakog ljudskog bića.
INTERVJU Bojan Šovljanski: Ne vidim sebe kao nekoga ko odustaje i odlazi iz Novog Sada
30.01.2023.•
17
"Napade na 'Crnog ovna' ne vidim kao napad na sebe nego kao napade na svakog slobodnog građanina Novog Sada i na sve naše antifašističke tekovine", kaže vlasnik ovog lokala Bojan Šovljanski za 021.rs.
Sećanje na Bobu Stojšića: Pustio je novinare da budu ono što jesu
28.01.2023.•
1
Prošlo je pet godina od smrti Slobodana Bobe Stojšića, dugogodišnjeg direktora Radija 021, a književnik i novinar Mihal Ramač podsetio je na svoj tekst koji je objavio tim povodom u Danasu.
Kako "ubiti četiri muve jednim udarcem"?
28.01.2023.•
23
Evropska unija i SAD slede četiri cilja spoljne politike u odnosima sa Srbijom.
INTERVJU novosadski pedijatar dr Slobodan Maričić: Struka je morala da bude glasnija od antivaksera
27.01.2023.•
39
Epidemija morbila u kojoj je, za sada, 17 potvrđenih slučajeva u Srbiji situacija je koja se mogla pretpostaviti.
INTERVJU Jasminka Petrović: Stvar je ličnog izbora da li ćemo biti graditelji ili rušitelji
26.01.2023.•
0
Ljudi iz kulture, medicine i nauke se povezuju između sebe, onih drugih koji "mute vodu" mnogo je manje, problem je što su bučniji, kaže u razgovoru za 021.rs književnica Jasminka Petrović.
Šta nam se desilo?
25.01.2023.•
19
Pre par dana mi je niotkuda i sasvim slučajno (vi što me poznajete, tišina!) za oko zapala jedna TV emisija.
Projekat Ikona: Održivost, ljudska prava i mesto arhitekata u društvu
21.01.2023.•
1
Knjiga "Projekat Ikona: Arhitektura, gradovi i kapitalistička globalizacija" Leslija Sklera novo je izdanje Akademske knjige.
Curenje informacija iz institucija ka medijima: Profitiraju i političari i mediji
20.01.2023.•
0
Koliko puta ste u medijima pročitali: "…kaže naš izvor koji je želeo da ostane anoniman", "iz izvora bliskim istraži saznajemo da…", "ekskluzivno otkrivamo:..."?
Fišing do smrti
18.01.2023.•
6
"Jeste, uzela sam tuđi identitet i bilo je lako. Iskoristila situaciju. Ja ću već sutra biti u drugoj zemlji a vi ćete i dalje pisati o tome svemu i nećete saznat ništa o meni..."
INTERVJU Radivoje Andrić: Nadam se povratku generacije koja se iselila - da poprave zemlju
16.01.2023.•
19
"Ne može čovek da čeka kolektivnu akciju da bi se promenile stvari, mora da preduzima akcije na ličnom planu", kaže u intervjuu za 021.rs reditelj Radivoje Raša Andrić.
Narodna vladavina - iz jedan odsto naroda za jedan odsto naroda
14.01.2023.•
2
"Jedan odsto najbogatijih Amerikanaca sada svake godine zarađuje skoro četvrtinu nacionalnog dohotka", piše Nobelovac Džozef E. Stiglic u knjizi "Velika podela".
Otrov(a)no ogledalo
12.01.2023.•
18
U petak je 18 ljudi primljeno u KCV i dečiju bolnicu sa simptomima trovanja – svi su jeli u istom restoranu.
INTERVJU Savo Manojlović: Vlast se igra sudbinama ljudi, uz to i seje strah
09.01.2023.•
11
"Da se Vlada bavila standardom života građana onoliko koliko se bavila litijumom i interesima Rio Tinta, mi bismo danas bili Švajcarska", rekao je Savo Manojlović u intervjuu za 021.rs.
INTERVJU Danilo Vuksanović: Urbicid je ušao u ubrzanu fazu. Novi Sad će živeti i nakon nas
05.01.2023.•
6
"Kao što je nekad Novi Sad nastao zahvaljući veštim trgovcima i zanatlijama, tako danas upija u sebe nemilosrdnu prirodu savremenog trenutka", kaže u intervjuu za 021.rs umetnik Danilo Vuksanović.
INTERVJU Duško Radosavljević: Ne "o mrtvima sve najbolje", već o mrtvima samo istina
04.01.2023.•
17
"O mrtvima moramo govoriti samo istinu", kaže u intervjuu za 021.rs predsednik Saveza Antifašista Vojvodine Duško Radosavljević.
Komentari 2
@konus
Konus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar