Reciklaža nije dovoljna: Koristiti aparate do kraja

Pre nekoliko decenija proizvođači su počeli da u nekoliko navrata u godini izbacuju neznatno poboljšane verzije računara i drugih mašina.
Reciklaža nije dovoljna: Koristiti aparate do kraja
Foto: Pixabay

Svi su želeli da budu u trendu, te se ustalio običaj kupovine novih verzija aparata, čak i kada nema naročite potrebe za to. Kupiti tako, na primer, najnoviji "komodor" postala je moda kojom se gradi lični prestiž. 

Vreme hiperprodukcije
 
Proizvođači su se brzo orijentisali na masovnu proizvodnju i dodatno podstakli maniju kupovine novog. Dizajnirali su aparate tako da se sastoje iz većeg broja modula koji se montiraju kako bi se dobio završni proizvod. Kada dođe do kvara nema potrebe ni da se detektuje o čemu se precizno radi. Samo se utvdi koji modul ne funkcioniše i on se zameni.
U suštini, kreirala se navika da se u slučaju i najmanjeg kvara sprava odloži na smeće i kupi nova. Suprotno ranijim očekivanjima, za majstore specijalizovane popravci najmodernijih naprava posla je bilo dramatično malo i svakim danom sve manje. Uskoro je od najvećih globalnih proizvođača stiglo cirkularno pismo kojim se zanatlije obaveštavaju da će u roku od pet do deset godina proizvodnja rezervnih delova biti ukinuta. Drugim rečima, popravljanje aparata se napušta, nova orijentacija je reciklaža odloženog. 
 
Problemi, ipak
 
U Srbiji ni danas nije lako doći do parcele na kojoj bi se po evropskim propisima sakupljao, a potom i reciklirao električni i elektronski otpad. Podjednako je teško i skupo instalirati postrojenja za odvajanje pojedinih elemenata. Jedva trećina onoga što sadrži stari kompjuter ili mobilni telefon može da se u nas izdvoji, ostalo bi trebalo da se šalje u inostranstvo.
 
No, u nas mnogo toga završava na gradskoj deponiji, nekoj vrsti minimalo uređenog đubrišta za sve. Tu se pokušava radom na crno doći do preostalih, najskupljih, komponenti. Često nestručan i rad bez neophodnog alata dovodi do toga da se isparenja opasnih materija sadržanih u računaru putem vazduha ispuštaju u prirodu. Još je gore što se iste materije putem deponijskih voda slivaju u podzemne, preko kojih se ulivaju u vodene tokove. Time ulaze u lanac ishrane.
 
Upotrebi nikada kraja
 
Međutim, od vodećih globalnih institucija stižu novi signali. Ovoga puta, istina zaobilazno, ističe se da se reciklaža, mada dragocena, pokazala nedovoljnom u pogledu rešavanja pitanja otpada i zagađenja životne sredine. Predlaže se da se učini sve da ljudi aparate kupuju samo kada postojećima potpuno istekne rok trajanja ili funkcionalnost. 
 
Prethodno bi trebalo da se popravljaju kada zakažu. Kraj njihove upotrebe ne bi bio ni kada istekne prvi rok. Tada bi bilo dobro učiniti veću popravku i vratiti namenu. Ako nije moguće, vredi pokušati prilagoditi ga drugoj upotrebi. Zanimljivo je da se zagovara i korišćenje aparata sa više namena, tako da bi mobilni nakon što mu istekne rok upotrebe kao telefona, mogao biti fotoaparat za slikanje.
Nereciklibilna plastika
 
Razlog za nametanje sveopšte štedljivosti je ogroman nasrtaj na veći broj različitih sirovina. U pitanju su količne čija prerada teško da može da prođe bez uticaja na prirodu. Takođe, ne mali broj veštački dobijenih materijala praktično ne može da se reciklira. Za sada tu je jedino rešenje da se štedljivom upotrebom aparata drastično smanji njihova prodaja. Naravno, snažan pad prodaje bi umanjio i njihovu proizvodnju.
 
Insistiranje na što dužoj upotrebi zasniva se na urednom održavanju i popravci aparata dokle god je moguće. Ubuduće neće biti neobično ono što danas deluje pomalo smešno - popravljati mobilni.
 
Reciklaža nije svemoguća
 
Nova orijentacija znači ponovnu potragu za majstorima obučenim da srede najmodernije naprave. Kao što su nekada bili dragoceni električari ili automehaničari ubuduće će "na ceni" biti majstori za komjutere, mobilne i druge izume današnjice. Razlog je, zapravo, ekološki - reciklaža nije dovoljna da sama reši krupne posledice ekstremne hiperprodukcije. 
 
Potrebno je početi od početka i kupovati samo neophodno, uređajima se koristiti krajnje racionano i urednim popravkama višestruko produžiti rok trajanja svakog aparata. U suprotnom, zagušiće nas lageri otpada, dok će nas zagađena voda i vazduh u najboljem slučaju učiniti hronično bolesnima. Branimo se racionalnom upotrebom modernih tekovina.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Anonimus

    04.03.2023 09:13
    Da bi se prestalo sa bacanjem mobilnog ili kompjutera čim se desi prvi kvar potrebno je da se razviju proizvodnja i distribucija kvalitetnih rezervnih delova.
  • S' ponosom

    03.03.2023 15:02
    proizvedeno u Srbiji
    Mikrotalasna Ei Niš, upravo ulazi u četrdesetu! godinu rada. Grejala sve i svašta za troje dece, sad greje našoj deci.
  • Ha

    03.03.2023 13:24
    Opravka 9000
    sa garancijom pola godine samo na ugrađene delove. Isti novi uređaj sa dve godine garancije manje od 13000 sa uključenom dostavom do kuće.
    Nisam mnogo razmišljao!
    Od starog mobilnog sam odustao jer se ne može naći kvalitetna baterija, jedino se mogu naći preko oglasa bez garancije i traju onoliko mesec koliko je originalna trajala godina.
    Ne patim od novoga ali...
    I na kraju onda bi trebalo zabraniti mobilne i druge uređaje sa integrisanim baterijama.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Samo vozi

Na svakom bilbordu, u svakom televizijskom obraćanju, i u svakom kadru snimljenom iz drona koji klizi iznad prazne trake, ponavlja se ista rečenica kao zavet: Srbija je postala gradilište.

Kupi mi, tata, jedan mali rat

Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.

Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU

Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.

Psihodrama

Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.

"Sudija koja tuži"

Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.

Majne ćazzi, ko je naci?

Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.

Kraj rata (ni)je blizu

Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.

Imate li kutiju?

Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.

Sto kila krivice

Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.

Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom

Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.

Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje

Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.

Sistemski mikrodozing

U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.