
Poraz pre izbora
Posle ne malo neizvesnosti, lokalni i izbori za grad Beograd održaće se 2. juna. Međutim, čini se da su nepotrebni, rezultati gotovo da su poznati i danas, mesec dana pre održavanja.

Foto: 021.rs
Doduše, kampanja praktično još nije ni počela, opozicione liste kandidata još nisu objavljene, pa, ipak, teško da uopšte ima analitičara koji dovode u pitanje uspeh najveće, već dugo vladajuće, stranke.
Visoka zaposlenost
Neobičnost situacije je tim čudnija što bi se teško moglo reći da građani, dakle birači, mogu biti posebno zadovoljni dosadašnjim učinkom aktuelne vlasti. Jeste da je nezaposlenost rekordno niska, a zaposlenost visoka i to je verovatno i najveći uspeh naprednjaka.
Stoje primedbe opozicije i stručne javnosti da je ovaj rezultat umnogome posledice uvećanog odlaska na rad u inostranstvo, naročito u prvom petogođu vladavine SNS-a, sve ubrzanijem demografskom umanjivanju Srbije, te dodatnom uvećanju inače ogromnog javnog sektora u kome sada platu prima preko 660.000 radnika, dok u nešto većoj i razvijenijoj Bugarskoj državu kao poslodavca ima samo 545.000 tamošnjih radnih ljudi.
Može se primetiti i da prevelik broj zaposlenih ima zaradu tek oko minimalca, kao i da rade vikendom. Ipak, rekordna stopa zaposlenosti je lep rezultat, za pohvaliti se.
Inflacija i precenjen kurs dinara
Sa druge strane, građani imaju itekako čime da budu nezadovoljni. Duga inflacija i precenjen kurs dinara su učinili da je život u Srbiji izrazito skup. Ako se izuzmu hleb, mleko, struja i još nekoliko artikala čiju cenu država određuje propisom, sve ostalo je u Srbiji primetno skuplje nego u evropskim zemljama slične razvijenosti.

Cipele su, primera radi, bar 20 odsto iznad cene u BiH, takođe preskupog našeg suseda. Cena kvadrata stambenog prostora, kako pri kupovini, tako i pri zakupu, u najvećim gradovima je skočila u nebesa, pa se odavno postavlja pitanje mogu li mladi pri započinjanju samostalnog života kupiti bilo kakvu gajbu?
Školstvo nam je iz godinu i godinu sve jalovije, PISA testovi kontinuirano petanestak godina pokazuju po Srbiju jako nepovoljne rezultate znanja učenika. Privatni fakuklteti su, uprkos izrazito visokoj ceni školske godine, postali veoma popularni, ali privatnici ostaju uporni u proceni da diplome ovih visokoškolskih ustanova nemaju nikakvu vrednost i ne zapošljavaju mlade sa ovim papirom.
Na scenu stupa država, pa ovu mladež, u međuvrmenu učlanjene u SNS ili neku naslanjajuću manju strančicu, zapošljava u javnom sektoru. Posledice su dodatni pad kvaliteta usluga državnih institucija i dramatično uvećanje klijentelizma.
Zaboravljena svakodnevica
Gužve po ambulantama i, naročito, bolnicama su kolosalne i stalno se uvećavaju. Veoma je teško zakazati red kod specijaliste, pogotovo snimanje magnetnom rezonancom ili neki drugi složeniji pregled. Velik broj lekova i medicinskih pomagala su van liste Republičkog fonda za zdravstvo, pa bolesnici plaćaju punu cenu direktno iz džepa.
Iznenađujuće je da se o ovim i sličnim poteškoćama iz svakodnevnog života relativno malo može čuti. Nije da se ljudi ne jadaju, ali da bi se problemi celovitije prikazali neophodno je temeljnije sagledavanje i politiička artikulacija. A upravo je to izostalo.

Ovdašnja opozicija je unazad nekoliko godina poltički nebitna. Broj opoziconih poslanika je zanemraljiv, pa su se opozicionari oslonili na ulicu. Galamili su uporno, bučno, ali predmet njihovih povika i kritika bili su više iz domena "čiste poltike" nego iz realnog života.
Tako su uporno govorili o brojnim smicalicama prilikom izbora, o čestim uzurpacijama vlasti ili tendecioznostima izbornih procedura. Tu je obavezno bila i kritika krupne politike, pre svega u vezi sa Kosovom. Nije izostajao ni stalan prigovor vlasti što ne uvodi sankcije prema Rusiji, kako zahteva takozvani "kolektivni Zapad". Običan život nije ih se previše ticao, njihov pogled je, pre svega, bio usmeren prema skupštinskim klupama.
Velik potencijal glasača
Poslednjih godina opoziciona javnost je imala dosta uspeha. Na brojnim mitinzima okupljala je primetno više učesnika nego što je vlast na svojim. Istina, gro ovih dešavanja bila su u Beogradu, gde naprednjaci od starta stoje bitno slabije nego u ostatku populacije, ali nije sporno da je time opozicionim strankama ponuđena izvanredna osnova za ozbiljani nastup.
Pa, ipak, rezultati poslednjih izbora bili su razočaravajući. Posebno su baš u Beogradu osvojili ne samo manji broj glasova u odnosu na očekivanja, nego i u odnosu na prethodna izjašnjavanja birača.
Bilo je očigledno da su građani kaznili izrazitu usmerenost opozicije prema vlasti, odnosno ignorisanje problema iz života običnih ljudi. Ne može se razlog neuspeha tražiti samo u brojnim izbornim mahinacijama, pre svega u navodnim seljakanju (vlasti pouzdanih) glasača iz mesta stanovanja u mesto gde bi trebalo da svojim listićem povećaju slabije izglede SNS na uspeh.
Rat u Ukrajini
U kritici vlasti opozicionari su imali punu podršku zapadnih predstavnika nezadovoljnih politikom zvanične Srbije kako prema Kosovu, još i više prema Rusiji. Opozicioni prvaci mesecima su svakodnevno posećivali zapadne ambasade i uz njihovu snažnu podršku izborili nekoliko poboljšanja izbornih procedura.

Osnovni zahtev je bio što pre održavanje novih izbora u Beogradu i lokalnih izbora u opštinama u kojima nisu održani ranije. Samo politički nepismeni opozicionari mogu biti ubeđeni da je vlast njima učinila ustupak. Odlućujući je bio pritisak sa Zapada i Vučićevo obećanje predsedniku OEBS-a.
Naravno, svet, pogotovo najjači, prvenstveno gledaju sopstvene interese, pa su se skoncetrisali na ono što je njima najvažnije, a to je dovršetak izbora. Stoga su insistirali na lokalnim i izborima u Beogradu, a datum 2. jun je poslednji prihvatljiv. Svako politički upućeniji vidi da stanje na ukrajinskom ratištu nije onakvo kako je Zapad očekivao, pa se žuri da se reše preostala otvorena pitanja u Evropi. Otuda ubrzani tok dešavanja na Kosovu, u Republici Srpskoj, Moldaviji...
Suprotno od željenog
Bilo je realno očekivati da će opozicija u Srbiji sagledati situaciju kompletnije i realnije. Ali, nema kraja iznenađenjima kada je srpska politička scena u pitanju.
Malobrojna i sastavljena od totalno nerazvijenih stranaka opozicija se međusobno posvađala i podelila, na one za izlazak i one koji bi da bojkotuju 2. jun, pozivajući se na krajnje lično viđenje problematike i morališući preko svake mere. Grupa Proglas, neka vrsta intelektualnog bastiona svih onih koji nisu za aktuelnu vlast, postavila se u poziciju moralizatorskog arbitra.
Epilog je porazan: deo opozicije će izaći na izbore, drugi, podjednako veliki deo, neće. Tako se stiglo do pozicije sasvim suprotne od željene. Zapravo, rasplet je poklon sa neba za vlast.
Po procenama istraživača javnog mnenja, podela unutar opozicije je za najmanje pola miliona umanjila potencijalno glasačko telo opozicije. Jednostavno, birači su cepanje doživeli kao politički nepismen potez i odlučili da nosiocima ovakvih poteza uskrate poverenje.
Time je opozicija drastčno umanjila izborne šanse, moglo bi se reći, samu sebe porazila mnogo pre nego što su građani i izašli na birališta.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
7
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
13
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Sistemski mikrodozing
25.04.2025.•
4
U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.
REM, RTS i preduslov demokratije u Srbiji
22.04.2025.•
1
Savet REM bira Upravne odbore javnih medijskih servisa.
Svi ti klimači glavom
21.04.2025.•
3
Narod ovde ne traži vođu zato što je slab, nego zato što je tako naučen.
Sedite malo, odmorite
14.04.2025.•
7
Ne umem da sedim. Bukvalno. Ako nemam telefon u ruci, daljinski u vidokrugu i nešto da "skeniram" pogledom (najčešće spisak obaveza koje neću obaviti), ustajem.
Srbija odumire
12.04.2025.•
30
Poslednjih godina često čujemo kako u mnogim fabrikama nema dovoljno radnika, a ni ponovna raspisivanja konkursa ne rezultiraju popunom radnih mesta.
Komentari 24
Vladan
Svake godine pošalju u Srbiju 5 milijardi €
Srpska ekonomija je katastrofalna.
Zaduženost preko 36 milijardi.Ko će i kada to vratiti.
Mi pričamo o zlatnom dobu
Dogodine u Botošu
pajo patak
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar