Hrana je drugačijeg ukusa ako vas okružuje buka: Evo zašto
Ne postoji ništa gore od večere u restoranu u kom je toliko bučno da morate da vičete kako biste razgovarali sa svojim prijateljem.
Foto: Pixabay
Međutim, ispostavilo se da postoje naučni dokazi da glasni zvukovi ne samo da zaglušuju vaše razgovore - oni takođe mogu uticati na vaš izbor hrane, ali i na to kakvog je hrana ukusa.
Pomoću SoundPrinta, aplikacije za pametne telefone koja omogućuje merenje i praćenje nivoa decibela (dB) na javnim mestima, analizirani su podaci prikupljeni 2023. godine koji su se fokusirali na američke restorane, a koji pokazuju da je čak 63 odsto restorana bilo preglasno za razgovor.
SoundPrint kategorizuje nivoe zvuka javnih prostora u četiri kategorije: tiho (ispod 70 dB), umereno (71-75 dB), glasno (76-80 dB) i vrlo glasno (preko 81 dB), što znači da je većina restorana kategorisana kao glasna ili vrlo glasna. Poređenja radi, sve više od 70 dB može biti štetno za ljudski sluh i uzrokovati dugotrajni gubitak sluha.
Buka utiče na to šta i kako jedemo
Međutim, to nije jedini problem, jer su istraživači koji su tokom poslednjih nekoliko decenija proučavali uticaj zvuka došli do zaključka da zvuk i buka utiču na to šta i kako jedemo.
Istraživanja su pokazala da ljudi piju više u bučnijim okruženjima nego u manje bučnim okruženjima, a kada je u pitanju hrana, glasnija muzika može ljudima odvratiti pažnju od osećaja sitosti i naterati ih da konzumiraju više nego što bi trebalo ili nameravaju da konzumiraju - jer ako već ne mogu da razgovaraju s osobom s kojom su za stolom, onda će više jesti, kaže Qian Janice Wang, vanredna profesorka na Univerzitetu u Kopenhagenu.
Osim toga, glasnija buka u restoranu može rezultirati time da ljudima treba manje vremena da naruče hranu, a to može dovesti do toga da izaberu nezdravije opcije s menija, objasnila je dr Ana Brytek-Matera, profesorka medicinskih i zdravstvenih nauka na Univerzitetu Vroclav u Poljskoj.
Buka može uticati i na čulo ukusa
Dalja istraživanja pokazala su da ljudi mogu različito da dožive ukuse u zavisnosti od jačine zvuka u pozadini. U jednom eksperimentu ljudi su bili podeljeni u dve grupe - oni u prvoj jeli su tamnu čokoladu i slušali glasnu muziku, dok su oni u drugoj frupi jeli tamnu čokoladu i slušali malo tišu muziku.
Rezultat? Prvoj grupi ljudi čokolada je bila slađa, a drugoj je imala gorak ukus.
Ali ni to nije sve. Drugo istraživanje pokazalo je neke druge načine na koje zvuk menja našu percepciju hrane, poput glasnih zvukova koji pojačavaju umami dok smanjuju druge ukuse ili to da vrsta muzike može uticati na to kakvog nam je ukusa vino.
I dok neki ljudi možda ne shvataju kakav uticaj zvuk ima na hranu, neki kuvari itekako obraćaju pažnju na to. Vrhunski restorani već neko vreme kombinuju zvuk s hranom koju poslužuju pa tako, na primer, milanski restoran "Sensorium" ima degustacijski jelovnik i uz svako jelo pušta neku drugu muziku.
Restoran "Fat Duck" u Ujedinjenom Kraljevstvu posluživao je jelo nazvano Zvuk mora, gde je posetiocima bilo posluženo jelo s morskim plodovima zajedno sa školjkom u kojoj se nalaze iPod i slušalice koje reprodukuju zvukove mora.
S druge strane, neki restorani su otišli u drugu krajnost i ne puštaju muziku, već da hrana govori sama za sebe.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Novosadska firma čiji je proizvod povučen iz prodaje u Hrvatskoj: Razlog je slovna greška na ambalaži
12.12.2025.•
8
Novosadsko preduzeće "PIP", čije su pšenične tortilje povučene sa tržišta Hrvatske, navodi da u proizvodnji ne koriste, niti su ikada koristili neodobreni aditiv kalcijum sorbat.
Šta ne treba piti na prazan stomak
12.12.2025.•
3
Bilo da ste se tek probudili ili je prošlo dosta vremena od poslednjeg obroka, posezanje za određenim pićima može izazvati nelagodnost i iritirati želudac.
Egipatsko jelo košari i italijanska kuhinja na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa
10.12.2025.•
0
Košari, ljuto jelo od sočiva, pirinča i testenine koje se često prodaje na ulicama Egipta, i italijanska kuhinja dobili su priznanje Uneska kao deo nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Šest namirnica koje nikada ne bi trebalo čuvati u plastičnim posudama
07.12.2025.•
0
Smanjenje bacanja hrane je odličan način da umanjite uticaj svog domaćinstva na životnu sredinu, a istovremeno uštedite na budžetu za namirnice.
Ovo su najguglaniji recepti u 2025. godini - piletina, začinjeni med i zdravi slatkiši među favoritima
07.12.2025.•
0
Google je objavio listu najtraženijih recepata u 2025. godini, otkrivajući šta je svet najviše kuvao, spremao i degustirao tokom godine.
TasteAtlas objavio listu najboljih svetskih kuhinja: Italija na vrhu, Srbija sve bolje kotirana
07.12.2025.•
2
Prestižna gastronomska platforma TasteAtlas, poznata kao svetska enciklopedija ukusa i jela, objavila je novu listu najboljih kuhinja sveta za sezonu 2025/2026.
"Karbonara rat" u Evropskom parlamentu: "Da i ne pominjemo pančetu u karbonari"
30.11.2025.•
3
Karbonara, italijanska pasta sa sosom od jaja, tvrdog sira, dimljenog mesa i bibera — bez pavlake, postala je predmet afere.
Četiri načina na koje topla čokolada može biti dobra po zdravlje
30.11.2025.•
0
Šolja tople čokolade može biti utešan napitak tokom jeseni i zime.
Evropski sud pravde: Bezalkoholni džin ne postoji
29.11.2025.•
0
Najviša pravosudna instanca Evropske unije, Evropski sud pravde (ECJ), presudio je da bezalkoholno piće ne može da bude prodavano kao džin, jer je to ime rezervisano za specifično alkoholno piće.
Zamrzavate sir: Evo zašto to ne bi trebalo da radite
29.11.2025.•
1
Iako je dobar komad sira prilično vešt u konzervaciji i može dugo trajati u frižideru, postoji jedna ključna greška koja može da uništi njegov ukus i teksturu.
Ko pije rakiju iz Srbije: Najviše žestokih pića izvozi se u Hrvatsku
23.11.2025.•
1
Srbija je tokom 2024. godine izvezla 3.942 tone žestokog alkoholnog pića, ukupne vrednosti 2,5 milijardi dinara, što je oko 21 milion evra, pokazuje zvanična statistika.
Banane su uvek broj jedan na vagama u marketima - postoji razlog
23.11.2025.•
1
Kada se proizvodi u trgovinama numerišu abecednim redom, banane su na vrhu liste. Ali proizvodi poput artičoka, ananasa i avokada su abecednim redom ispred banana. Zašto su banane uvek numerisane brojem 1 u trgovinama?
Naučnici tvrde: Ovo je tačna količina soli za savršeno skuvanu testeninu
22.11.2025.•
0
Naučnici otkrili kako da skuvate testeninu, a da ne bude prekuvana i lepljiva.
NVO optužila Nestle da dodaje šećer u hranu za bebe namenjenu siromašnijim zemljama
21.11.2025.•
0
Švajcarska nevladina organizacija "Public Eye" ponovo je optužila Nestle da dodaje šećer u svoju hranu za bebe marke Cerelac, a tu optužbu je prehrambeni gigant odbacio.
Teški mirisi i jaki ukusi sireva na takmičenju za najbolji na svetu: "Smrdljive čarape i bolestan pas"
14.11.2025.•
1
Teški mirisi su prvo što pogodi posetioca na takmičenju za Svetsku nagradu za sir u Bernu u Švajcarskoj.
Dva italijanska jela među deset najboljih na svetu
13.11.2025.•
0
Pijadina (italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom) proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu.
Osam najzdravijih povrća bogatih vlaknima, vitaminima i antioksidansima
12.11.2025.•
3
Za održavanje zdravlja važno je da u ishranu uključimo raznovrsno povrće. Posebno se preporučuju tamnozeleni listovi poput spanaća, kelja i blitve, ali i njihovi srodnici kao što su brokoli i kupus.
Cene šećera na najnižem nivou u poslednjih pet godina
10.11.2025.•
3
Cene šećera na svetskom tržištu beleže oštar pad, jer se očekuje rekordna proizvodnja u vodećim zemljama izvoznicama poput Brazila, Indije i Tajlanda.
Čokoladni Deda Mraz ove godine skuplji i do 25 odsto
09.11.2025.•
0
Istraživanja su pokazala da prodaja božićnih proizvoda u Nemačkoj ide sporije nego prošle godine, pre svega zbog rasta cena.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar