Tinejdžeri spavaju manje nego ikada - i za to nisu krivi samo telefoni
Tinejdžeri spavaju manje nego ikada - i to postaje kriza.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Negativne posledice lošeg sna dobro su dokumentovane, posebno kod tinejdžera, koji zbog toga imaju veći rizik od depresije, anksioznosti, oslabljenih moždanih funkcija i multiple skleroze kasnije u životu.
I dok se telefoni često navode kao glavni razlog problema sa spavanjem kod tinejdžera, novo istraživanje pokazuje da oni nisu jedini krivac.
Između ranog početka nastave i kasnog korišćenja ekrana, tinejdžeri već dugo spavaju manje od preporučenih osam do deset sati.
Nova studija, objavljena u časopisu JAMA, ne samo da je otkrila dramatičan porast broja tinejdžera koji spavaju manje od pet sati svake noći, već je identifikovala i niz društvenih faktora kao verovatne uzroke.
"Glavna poruka je da zaista postoji kriza sna kod tinejdžera i da se ona pogoršava. To je postao ozbiljan javnozdravstveni problem", rekla je za Njujork post dr Kortni Bankroft, klinička direktorka za digitalno bihejvioralno zdravlje u "Northwell Health".
Istraživači su pratili podatke tokom 16 godina i otkrili da je procenat učenika koji ne spavaju dovoljno porastao sa 69 odsto u 2007. godini na skoro 77 odsto u 2023.
"Ovo nije problem koji se pojavio preko noći. Podaci predstavljaju krizu koja se sporo razvijala i koja se gradila gotovo dve decenije", rekla je Bankroft.
Loš san je gotovo podjednako pogađao sve tinejdžere, uključujući i one koji nisu imali rizična ponašanja poput korišćenja droga ili alkohola.
Međutim, porast nedovoljnog sna bio je znatno veći među crnim učenicima koji nisu hispanskog porekla u poređenju sa belim učenicima koji nisu hispanskog porekla.
Prema Bankroft, nedostatak sna doprinosi krizi mentalnog zdravlja kod tinejdžera, izazivajući anksioznost, depresiju, poremećaje raspoloženja i suicidalne misli.
Iako se često okrivljuje vreme provedeno na telefonu, istraživanje je pokazalo da su tinejdžeri koji koriste telefon ili tablet manje od četiri sata dnevno takođe imali loš kvalitet sna.
Bankroft kaže da svakodnevni faktori mogu doprineti nedostatku sna osim vremena provedenog pred ekranom, uključujući duge školske dane, vannastavne aktivnosti i užurban društveni život.
Tu postoji i biološki faktor.
"Kod adolescenata dolazi do promene cirkadijalnog ritma sna, gde njihov mozak počinje da ima drugačiji biološki ritam nego kada su bili mlađi. Zbog toga počinju da proizvode melatonin tek oko 23 časa, što znači da zapravo ne postaju pospani pre tog vremena", kaže ona.
Iako ograničavanje korišćenja telefona i vremena pred ekranom pre spavanja svakako može pomoći, Bankroft kaže da je važno uskladiti se sa biologijom tinejdžera kada je reč o ranom početku nastave.
"Ovde se radi o biološkoj potrebi tinejdžera i neskladu sa društvenim normama. Američka akademija za pedijatriju već godinama preporučuje da srednje i više škole počinju najranije u 8.30 časova ujutru", objasnila je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto ste stalno umorni: Možda vam nedostaje jod
30.04.2026.•
0
Ako se budite umorni, teško koncentrišete i osećate usporeno - to nije prolazno stanje, već znak da telo ne funkcioniše optimalno.
Sve više Amerikanaca pije sirovo mleko - uprkos epidemijama i upozorenjima naučnika
30.04.2026.•
2
Pristalice konzumiranja sirovog mleka u SAD nastoje da taj potencijalno opasan proizvod učine šire dostupnim i lakšim za nabavku, čak i dok nova epidemija - jedna od najmanje pet za godinu dana - razboljeva decu.
Evo kako psi i mačke utiču na naše mentalno zdravlje
29.04.2026.•
0
Kućni ljubimci aktivno doprinose poboljšanju dobrobiti ljudi.
Koga najčešće ubadaju komarci? Imaju "favorita" među krvnim grupama
29.04.2026.•
3
Neki ljudi su zaista skloniji ubodima komaraca, a naučnici tvrde da za to postoje konkretni razlozi. Na to koga će komarci pre ubosti utiče niz faktora, od genetike i metabolizma do odeće koju nosite.
Stres, hrana ili nešto treće? Šta zaista pokreće IBS
29.04.2026.•
0
April je mesec podizanja svesti o sindromu iritabilnog creva (IBS), stanju koje pogađa sve veći broj ljudi, a o kojem se i dalje nedovoljno govori.
Sledi testiranje na ljudima - implant u mozgu za lečenje depresije
28.04.2026.•
0
Najnoviji interfejs između mozga i računara mogao bi da pomogne ljudima da se oporave od teške depresije.
Otkrivena nova bolest pluća: Zbog pucketanja pri disanju zove se "kokica", javlja se kod onih koji vejpuju
28.04.2026.•
0
Ruski lekari dijagnostikovali su takozvanu bolest pluća nazvanu "kokica" ne samo na osnovu jednog simptoma, pucketanja prilikom disanja, već i na osnovu sve češćeg kratkog daha i poremećaja spavanja.
Naučnici identifikovali najopasnije vreme u životu za gojenje
26.04.2026.•
0
Nova studija sugeriše da nije samo dobijanje na težini ono što utiče na naše zdravlje tokom života, već i kada dobijamo kilograme.
Da li vodica za ispiranje usta zaista oštećuje srce?
26.04.2026.•
1
Video snimci na društvenim mrežama tvrde da vodica za ispiranje usta može povećati rizik od povećanog krvnog pritiska - i potencijalno oštetiti zdravlje srca.
SZO: U Evropi samo četiri zemlje vakcinišu dovoljno ljudi protiv gripa
26.04.2026.•
0
Iako vakcinacija protiv sezonskog gripa postoji kao mera Svetske zdravstvene organizacije više od 20 godina, samo četiri evropske zemlje vakcinišu dovoljno ljudi kako bi se odbranili od te bolesti.
Direktor Instituta "Dedinje": Važno je da ne jedemo žderući, nego onoliko koliko možemo da "sagorimo"
26.04.2026.•
3
Direktor Instituta "Dedinje" Milovan Bojić upozorio je da smo zemlja sa najvećim procentom smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova i apelovao na građane na mere prevencije i odvikavanje od nezdravih životnih navika.
Dnevna mera šećera: Koliko je previše, a koliko bezbedno
25.04.2026.•
1
Šećer je prisutan u gotovo svim namirnicama, prirodno u voću i povrću, ali i kao dodatak u brojnim industrijskim proizvodima.
Za roditelje dečaka: Zašto je HPV vakcina važna i za muškarce
25.04.2026.•
2
Vakcina koja je dugo bila preporučivana isključivo kao zaštita od raka grlića materice kod žena sada pokazuje jasne koristi i za muškarce.
Ove namirnice smanjuju žudnju za slatkišima
23.04.2026.•
4
Želja za slatkim je česta i obično se javlja zbog iscrpljenosti, stresa ili hormonskih promena.
Tihi znakovi nedostatka joda koje mnogi ignorišu
22.04.2026.•
0
Jod je mineral o kome se retko razmišlja - dok ne počnu problemi. Iako je potreban u malim količinama, njegova uloga u organizmu je ključna.
Britanija uvela doživotnu zabranu pušenja za osobe rođene posle 2008. godine
22.04.2026.•
16
Deca uzrasta 17 godina ili mlađa suočiće se sa doživotnom zabranom kupovine cigareta, pošto je Zakon o duvanu i vejpingu prošao Parlament u Velikoj Britaniji.
Umor, podočnjaci i loše raspoloženje: Možda je krivac alergija
21.04.2026.•
0
Kijanje koje ne prestaje, zapušen nos, curenje nosa, svrab i suzenje očiju, grebanje u grlu, kašalj i loš san.
Razvijena nova metoda za vađenje gelera iz srca
20.04.2026.•
1
Stručnjaci sa ruske Vojno-medicinske akademije "S. M. Kirov" patentirali su novu metodu uklanjanja gelera iz srčanog mišića bez zaustavljanja rada srca i bez primene aparata za veštačku cirkulaciju, prenosi Tas.
Određeno vreme za spavanje smanjuje rizik od srčanih bolesti
19.04.2026.•
1
Svako odstupanje od prirodnog ciklusa može da šteti zdravlju srca.
Ćuretina ili piletina: Koja ima više proteina?
19.04.2026.•
5
Kada je reč o nemasnim izvorima proteina, i piletina i ćuretina pružaju slične količine proteina i esencijalnih nutrijenata, kao što su vitamini B grupe, cink i selen. Ali da li je jedan bolji izvor proteina od drugog?
Obeshrabrujući rezultati istraživanja dva nova leka za Alchajmerovu bolest
18.04.2026.•
0
Dva nova leka protiv Alchajmerove bolesti, koja su u ranijim studijama pokazala da mogu usporiti pad kognitivnih sposobnosti, najverovatnije ipak neće doneti značajniju dobit za pacijente, pokazalo je novo istraživanje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar