U Danskoj lekari koriste analize krvi za sprečavanje spontanih pobačaja
Bolje razumevanje uzroka spontanih pobačaja i, u određenim slučajevima, pomoć u njihovom sprečavanju bili su fokus istraživanja tima lekara na čelu s danskom ginekološkinjom.
Foto: Pixabay
Ovo istraživanje je pokazalo da jednostavan krvni test može pojasniti zbog čega neke žene ne uspevaju da održe trudnoću.
Nemogućnost iznošenja trudnoće do kraja pogađa svaku desetu ženu u svetu. Češće se događa u razvijenijim zemljama u kojima se žene na trudnoću odlučuju u kasnijem životnom dobu.
Dr Henrijeta Svare Nilsen nedavno je s kolegama sa Univerziteta Kopenhagen objavila rad u naučnom časopisu "The Lancet" kojim je pokušala da utvrdi događa li se spontani pobačaj zbog hromosomske anomalije ili zbog nečeg drugog. Za razliku od dosadašnjih testova, ovaj se može koristiti na samom početku trudnoće, već od pete nedelje.
"U slučaju prekida trudnoće, majci možemo da uradimo analizu krvi da bismo otkrili genetske karakteristike fetusa", rekla je AFP-u dr Svare Nilsen.
Dosad se sličan test u Danskoj nudio ženama isključivo nakon tri uzastopna pobačaja i ako je trudnoća dostigla deset nedelja trudnoće ili više.
Danas se u klinici u Hvidovreu krvni test nudi svim ženama koje su imale spontani pobačaj, a potom su se javile na hitan prijem. Dr Svare Nilsen kaže da je više od 75 odsto njih pristalo da uradi analize.
Nakon što se izoluje, a potom i sekvencira iz krvnog testa, DNK embriona ili fetusa analizira se da bi se utvrdilo nosi li hromosomsku anomaliju, zbog čega ne može da nastavi život. Odgovor je obično pozitivan u 50 do 60 odsto slučajeva.
"Lekari potom nastoje da ustanove da li je broj određenih hromosoma problematičniji od drugih i potom mogu da odrede rizik u budućnosti", objasnila je laboratorijska tehničarka Lene Verge.
Ako je hromosomska abnormalnost izostala, lekari pribegavaju pažljivom istraživanju.
Hormonska neravnoteža, endokrine bolesti, problemi s koagulacijom ili čak način života mogu objasniti rani prekid trudnoće. Na lekarima je da utvrde rizike i predlože terapiju.
Pokrenut 2020. godine, projekat pod nazivom COPL još je aktuelan i trebalo bi da omogući stvaranje jedinstvene baze podataka koja će sadržati podatke o različitim patologijama zahvaljujući podacima prikupljenim na velikom broju pacijentkinja.
"Dobićemo pouzdanu bazu podataka da bismo se posvetili rešavanju problema povezanih sa spontanim pobačajima, reprodukcijom, ali i zdravljem žena uopšte", rekla je dr Svare Nilsen.
"Spontani pobačaji su vrlo česti i događaju se u 25 odsto svih trudnoća. Međutim, mi već godinama ne obraćamo dovoljno pažnje na mehanizme koji su ih prouzrokovali, kao ni na to kako oni utiču na mentalno zdravlje parova", kaže doktorka.
Pre nego što je rodila svoje dvoje dece, Rike Hemingsen je imala tri spontana pobačaja. Danas je vrlo angažovana na projektu koji "daje nadu da će manje žena morati da prođe kroz ono što smo ja i brojne žene prošle".
"To bi dalo smisao svom bolu i tuzi koja prati svaki gubitak trudnoće", kaže Hemingsen.
O intimnim dramama nakon spontanih pobačaja retko se govori u javnosti, a i kada se o njima govori, reakcije su često nespretne, neprikladne, beskorisne.
"Činjenica da svi govore 'ma to je normalno' ne čini stvari normalnijim niti manje bolnim za osobu koja kroz sve to prolazi. No očito nas i ne podstiče da o gubitku govorimo", kaže ta mlada žena i dodaje da ova tabu tema otežava pristup odgovarajućem načinu lečenja.
Dr Svare Nilsen kaže da bi na kraju rezultati studije mogli pomoći da se godišnje u svetu spreči pet odsto od 30 miliona spontanih pobačaja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija: Trećina kilograma izgubljenih pomoću lekova otpada na mišiće i koštanu masu
15.05.2026.•
0
Trećina telesne mase izgubljene uz pomoć lekova za mršavljenje poput Vegovi i Maundžaro otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Sindrom policističnih jajnika menja naziv
15.05.2026.•
0
Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
2
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
1
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
3
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Ako ljudi postaju pametniji, zašto nam se mozak smanjuje?
13.05.2026.•
4
Tokom poslednje dve decenije, neke studije sugerisale su da se ljudski mozak smanjuje. Ali postoje i dokazi da su IQ rezultati rasli tokom prošlog veka.
Istraživanje: Elektronske cigarete oštećuju ćelije pluća već posle 24 sata
12.05.2026.•
2
Elektronske cigarete često se predstavljaju kao bezbednija alternativa klasičnom duvanu, ali novo istraživanje Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo pokazuje da to nije baš tako.
Da li treba uzimati kreatin kao suplement?
12.05.2026.•
0
Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.
Jedan organ u ljudskom telu stari brže od ostalih
12.05.2026.•
0
Naša tela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili.
Kako izgleda karantin za zaražene hantavirusom: Objavljen kakav je protokol
11.05.2026.•
2
Četrnaestoro Španaca koji su bili na kruzeru na kojem se pojavio smrtonosni hantavirus nalaze se u vojnoj bolnici "Gomez Ulja" u Madridu.
Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"
10.05.2026.•
0
Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.
Koje mleko je nazdravije?
10.05.2026.•
5
Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.
Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi
10.05.2026.•
0
Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.
Kafa može da štiti od starenja, a kofein nije glavni razlog
10.05.2026.•
0
Kao da čovečanstvu treba još jedan razlog da prigrli svoj jutarnji (ili večernji) espreso, naučnici su upravo otkrili način na koji kafa potencijalno poboljšava zdravlje i dugovečnost - a kofein igra samo manju ulogu.
Direktorka "Batuta": Nema opasnosti od pandemije hantavirusa, naše zdravstvo spremno da reaguje ako zatreba
10.05.2026.•
23
Govoreći o hantavirusu koji se pojavio na kruzeru i odneo tri života, direktorka Instituta "Batut" profesorka Verica Jovanović kaže za RTS da 30 godina nije došlo do mutacije ovog virusa i da nema opasnosti od pandemije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar