U Danskoj lekari koriste analize krvi za sprečavanje spontanih pobačaja
Bolje razumevanje uzroka spontanih pobačaja i, u određenim slučajevima, pomoć u njihovom sprečavanju bili su fokus istraživanja tima lekara na čelu s danskom ginekološkinjom.
Foto: Pixabay
Ovo istraživanje je pokazalo da jednostavan krvni test može pojasniti zbog čega neke žene ne uspevaju da održe trudnoću.
Nemogućnost iznošenja trudnoće do kraja pogađa svaku desetu ženu u svetu. Češće se događa u razvijenijim zemljama u kojima se žene na trudnoću odlučuju u kasnijem životnom dobu.
Dr Henrijeta Svare Nilsen nedavno je s kolegama sa Univerziteta Kopenhagen objavila rad u naučnom časopisu "The Lancet" kojim je pokušala da utvrdi događa li se spontani pobačaj zbog hromosomske anomalije ili zbog nečeg drugog. Za razliku od dosadašnjih testova, ovaj se može koristiti na samom početku trudnoće, već od pete nedelje.
"U slučaju prekida trudnoće, majci možemo da uradimo analizu krvi da bismo otkrili genetske karakteristike fetusa", rekla je AFP-u dr Svare Nilsen.
Dosad se sličan test u Danskoj nudio ženama isključivo nakon tri uzastopna pobačaja i ako je trudnoća dostigla deset nedelja trudnoće ili više.
Danas se u klinici u Hvidovreu krvni test nudi svim ženama koje su imale spontani pobačaj, a potom su se javile na hitan prijem. Dr Svare Nilsen kaže da je više od 75 odsto njih pristalo da uradi analize.
Nakon što se izoluje, a potom i sekvencira iz krvnog testa, DNK embriona ili fetusa analizira se da bi se utvrdilo nosi li hromosomsku anomaliju, zbog čega ne može da nastavi život. Odgovor je obično pozitivan u 50 do 60 odsto slučajeva.
"Lekari potom nastoje da ustanove da li je broj određenih hromosoma problematičniji od drugih i potom mogu da odrede rizik u budućnosti", objasnila je laboratorijska tehničarka Lene Verge.
Ako je hromosomska abnormalnost izostala, lekari pribegavaju pažljivom istraživanju.
Hormonska neravnoteža, endokrine bolesti, problemi s koagulacijom ili čak način života mogu objasniti rani prekid trudnoće. Na lekarima je da utvrde rizike i predlože terapiju.
Pokrenut 2020. godine, projekat pod nazivom COPL još je aktuelan i trebalo bi da omogući stvaranje jedinstvene baze podataka koja će sadržati podatke o različitim patologijama zahvaljujući podacima prikupljenim na velikom broju pacijentkinja.
"Dobićemo pouzdanu bazu podataka da bismo se posvetili rešavanju problema povezanih sa spontanim pobačajima, reprodukcijom, ali i zdravljem žena uopšte", rekla je dr Svare Nilsen.
"Spontani pobačaji su vrlo česti i događaju se u 25 odsto svih trudnoća. Međutim, mi već godinama ne obraćamo dovoljno pažnje na mehanizme koji su ih prouzrokovali, kao ni na to kako oni utiču na mentalno zdravlje parova", kaže doktorka.
Pre nego što je rodila svoje dvoje dece, Rike Hemingsen je imala tri spontana pobačaja. Danas je vrlo angažovana na projektu koji "daje nadu da će manje žena morati da prođe kroz ono što smo ja i brojne žene prošle".
"To bi dalo smisao svom bolu i tuzi koja prati svaki gubitak trudnoće", kaže Hemingsen.
O intimnim dramama nakon spontanih pobačaja retko se govori u javnosti, a i kada se o njima govori, reakcije su često nespretne, neprikladne, beskorisne.
"Činjenica da svi govore 'ma to je normalno' ne čini stvari normalnijim niti manje bolnim za osobu koja kroz sve to prolazi. No očito nas i ne podstiče da o gubitku govorimo", kaže ta mlada žena i dodaje da ova tabu tema otežava pristup odgovarajućem načinu lečenja.
Dr Svare Nilsen kaže da bi na kraju rezultati studije mogli pomoći da se godišnje u svetu spreči pet odsto od 30 miliona spontanih pobačaja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
2
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
27.06.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Studija: Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote
25.06.2026.•
2
Osećaj toplote u prostoru moguće je ublažiti bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar