Ako često imate noćne more - to bi mogao biti rani znak jednog oboljenja

Trećinu svog života provedemo spavajući. A četvrtinu vremena provedenog u snu provedemo sanjajući.
Ako često imate noćne more - to bi mogao biti rani znak jednog oboljenja
Foto: Pixabay
Dakle, za prosečnu osobu koja je živela 2022. godine, sa životnim vekom od oko 73 godine, to iznosi nešto više od šest godina sanjanja.
 
Ipak, s obzirom na centralnu ulogu koju snovi imaju u našim životima, i dalje znamo veoma malo o tome zašto sanjamo, kako mozak stvara snove i, što je najvažnije, kakav značaj naši snovi mogu imati za naše zdravlje - posebno za zdravlje našeg mozga.
 
Studija iz 2022. godine, objavljena u časopisu "eClinicalMedicine" izdavača "The Lancet", pokazala je da naši snovi mogu otkriti iznenađujuću količinu informacija o zdravlju našeg mozga.
Tačnije, pokazala je da se učestale noćne more u srednjem i starijem životnom dobu mogu povezati sa povećanim rizikom od razvoja demencije.
 
U studiji su analizirani podaci iz tri velike američke studije o zdravlju i starenju. One su obuhvatale preko 600 ljudi uzrasta između 35 i 64 godine i 2.600 ljudi starijih od 79 godina.
 
Svi učesnici su na početku studije bili bez demencije i praćeni su u proseku devet godina (srednja starosna grupa) i pet godina (starija grupa).
Na početku studije (između 2002. i 2012) učesnici su popunili niz upitnika, uključujući i jedan koji je pitao koliko često imaju loše snove i noćne more.
 
Analizirani su podaci kako bi se utvrdilo da li su učesnici koji su češće imali noćne more na početku studije kasnije češće iskusili kognitivno propadanje (brzo opadanje pamćenja i misaonih sposobnosti) i da li im je dijagnostikovana demencija, piše ScienceAlert.
 
Naučnici su otkrili da su učesnici srednjih godina koji su svake nedelje imali noćne more imali četiri puta veće šanse da dožive kognitivno propadanje tokom naredne decenije, dok su stariji učesnici imali duplo veću verovatnoću da im bude dijagnostikovana demencija.
 
Zanimljivo je da je veza između noćnih mora i buduće demencije bila mnogo jača kod muškaraca nego kod žena. Na primer, stariji muškarci koji su imali noćne more svake nedelje imali su pet puta veće šanse da razviju demenciju u poređenju sa starijim muškarcima koji nisu imali loše snove.
 
Kod žena, međutim, rizik je bio povećan za samo 41 odsto. Vrlo sličan obrazac sam pronađen je i u grupi srednjih godina.
 
Ovi rezultati ukazuju na to da učestale noćne more mogu biti jedan od najranijih znakova demencije, koji može prethoditi problemima sa pamćenjem i razmišljanjem godinama, pa čak i decenijama - naročito kod muškaraca.
 
Alternativno, moguće je i da redovne noćne more zapravo doprinose razvoju demencije.
 
S obzirom na prirodu ove studije, nije moguće sa sigurnošću reći koja je od ovih teorija tačna (iako se sumnja da je u pitanju prva opcija).
 
Međutim, bez obzira na to koja se teorija ispostavi kao tačna, glavna poruka studije ostaje ista: redovno doživljavanje loših snova i noćnih mora tokom srednjeg i starijeg životnog doba može biti povezano sa povećanim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu.
 
Dobra vest je da se ponavljajuće noćne more mogu lečiti. A osnovna medicinska terapija za noćne more već je pokazala da smanjuje nakupljanje abnormalnih proteina povezanih sa Alchajmerovom bolešću.
 
Postoje i izveštaji o slučajevima u kojima su pamćenje i misaone sposobnosti poboljšani nakon tretmana noćnih mora.
 
Ova otkrića ukazuju na to da lečenje noćnih mora može pomoći u usporavanju kognitivnog propadanja i sprečavanju razvoja demencije kod nekih ljudi. To će biti važna oblast za dalja istraživanja.
Sledeći koraci u istraživanju uključuju ispitivanje da li su noćne more kod mladih ljudi takođe povezane sa povećanim rizikom od demencije. To bi moglo pomoći u utvrđivanju da li su noćne more uzrok demencije ili su jednostavno rani znak kod nekih osoba.
 
Takođe u planu je i istraživanje da li druge osobine snova, kao što su učestalost sa kojom ih pamtimo i koliko su živi, takođe mogu pomoći u određivanju koliko je verovatno da će neka osoba razviti demenciju u budućnosti.
 
Ova istraživanja mogla bi da bace novo svetlo ne samo na vezu između demencije i snova, već i na mogućnosti ranije dijagnoze - i možda ranije intervencije - kao i na prirodu i funkciju tog misterioznog fenomena koji nazivamo snovima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Smoren

    08.01.2026 07:05
    SOS
    More danju, more noću, više ne znam šta ću i kako ću.
  • Неко са 72 хиљаде пл

    07.01.2026 16:09
    и страхом за егзистенцијом.
    Имам их често,прво дуго не могу заспати,разне мисли ме море,облије нека врућина,зној док су табани као лед хладни. Онда следи чешање,окретање и несвесно клонем од умора у сан и пробудим се још уморнији. Кошмари и разни ликови,држе ме скоро пола дана и све из почетка. Почео сам са Бромазепаном,било је у почетку одлично,како је време одмицало доза се морала повећавати. Сада узимам по некој потреби,како не бих био скроз навучен,само кошмари су ту па ту. Обећали су плату,преко 100 хиљада,било је неког мирније спавања али залуд. Од тог обећања,прошло је скоро 6 месеци и чисто сумњам да ће се обистинити. А живот,све скупљи па ти издржи.
  • T

    07.01.2026 14:32
    T
    Ako neko ne sanja nocne more u ovakvoj Srbiji mora da se zabrine.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Na listu RFZO dodato još 99 novih generičkih lekova

Republički fond za zdravstveno osiguranje usvojio je novu listu lekova na koju je stavljeno čak 99 novih generičkih lekova, odnosno zamena za lekove koji se već izdaju o trošku RFZO, ali od različitih proizvođača.