Studija: Svaki gnjavator oko vas skraćuje vam život za više meseci
Naši odnosi oblikuju naše zdravlje na mnogo načina. Prijatelji i porodica mogu pružiti podršku u teškim vremenima i podsticati zdrave navike. Ali nisu svi odnosi pozitivni - neki mogu biti stalni izvor stresa.
Foto: Screenshot (Youtube/Bugsy Power)
Nova studija objavljena u časopisu "PNAS" postavila je pitanje šta se dešava kada stres u našim životima dolazi od ljudi oko nas. Istraživači su se fokusirali na teške odnose u društvenim mrežama ljudi - pojedince koje su nazvali "hasslers" (gnjavatori, osobe koje često zadaju stres ili probleme).
Istraživači su se pitali da li teški odnosi mogu uticati na starenje na isti način kao i drugi hronični stresori.
Stres nije uvek loš za nas. Kratki naleti stresa mogu nam pomoći da naučimo strategije suočavanja, postanemo prilagodljiviji i pokrenemo hormonske i moždane promene koje nas pripremaju za buduće izazove. Ali dugotrajan stres - kao što su siromaštvo, diskriminacija ili nezaposlenost - može iscrpeti telo i ubrzati starenje.
Učesnici su zamoljeni da navedu ljude sa kojima provode vreme, sa kojima razgovaraju o ličnim ili zdravstvenim pitanjima, ili koji utiču na njihove zdravstvene navike. Ključno je da su učesnici takođe pitani da li u svojoj okolini imaju ljude koji im često izazivaju stres ili otežavaju život - takozvane gnjavatore.
Samo oni koji su prijavljeni kao osobe koje često izazivaju stres klasifikovani su kao gnjavatori. Ljudi koji su stres izazivali samo povremeno nisu smatrani takvim osobama. Važno je da je ista osoba mogla biti navedena u više kategorija, što znači da je jedan odnos mogao imati više društvenih uloga, piše ScienceAlert.
Učesnici su takođe dali uzorke pljuvačke kako bi se izračunale dve komplementarne mere biološkog starenja. Prva meri vašu biološku starost u odnosu na vašu starost u godinama. Drugim rečima, da li je vaše telo starije ili mlađe od vaše stvarne starosti? Druga meri koliko brzo trenutno starite.
Gotovo 30 odsto učesnika imalo je bar jednog gnjavatora u svojoj društvenoj mreži, dok je oko 10 odsto prijavilo najmanje dve takve osobe, što potvrđuje da su gnjavatori prilično česti i da su "negativne" veze deo naših društvenih svetova.
Ovo je svakako vredno pažnje jer su negativne veze i njihovi efekti nedovoljno proučavani u poređenju sa pozitivnim ili neutralnim vezama. Svaka dodatna naporna osoba bila je povezana sa približno devet meseci većom biološkom starošću i sa nešto bržim tempom biološkog starenja (1,5 odsto brže).
Pošto su uzorci pljuvačke mereni samo jednom, ne možemo biti sigurni kako se to nakuplja tokom vremena, ali ako je tempo starenja brži do kraja života, svakako vredi razmisliti o tome.
Ovaj efekat bio je najjači kada je težak odnos bio između članova porodice, a ne između prijatelja ili poznanika. To može odražavati poteškoće u udaljavanju od porodičnih odnosa.
Porodične veze je najteže prekinuti
Mnogo je lakše polako se udaljiti od poznanika nego odbaciti odnos koji možda postoji tokom čitavog života i koji je uključen u druge bliske odnose. Osim toga, većina odnosa nije isključivo pozitivna ili negativna. Čak i najstresniji porodični odnosi mogu imati neke pozitivne aspekte - i obrnuto.
Samo 3,5 odsto prijateljstava klasifikovano je kao naporno, u poređenju sa gotovo 10 odsto takvih roditelja i dece, što podržava ideju da je gnjavatore teže "odbaciti" kada su deo porodice.
Zanimljivo je da negativni odnosi sa supružnicima i partnerima nisu pokazali istu povezanost sa ubrzanim starenjem. Jedno moguće objašnjenje je da povremeni sukobi ili stres u tim odnosima postoje zajedno sa značajnom podrškom, što može ublažiti fiziološke posledice tih negativnih interakcija.
Takođe, gnjavatori su se ređe pojavljivali u više oblasti interakcije - kao što su istovremeno poverenik i osoba za druženje. Nasuprot tome, podržavajući odnosi često su obuhvatali više oblasti društvenog života.
Kada odnosi postanu teški, ljudi mogu postepeno smanjiti broj načina na koje komuniciraju. Ili je manje verovatno da će odnosi sa mnogo konflikta prerasti u duboko ukorenjene veze u kojima učestvujemo na više načina.
Ipak, vredi razmotriti i alternativna objašnjenja pre nego što prekinemo veze sa našim "energetskim vampirima". Doživljavanje ubrzanog starenja može učiniti da se ljudi osećaju lošije, a možda i razdražljivije.
Razdražljivi ljudi mogu lakše tumačiti interakcije kao "gnjavažu", što znači da bi ubrzano starenje moglo doprineti percepciji napornih osoba, a ne obrnuto.
Slično tome, depresija može i ubrzati proces starenja i doprineti generalno negativnim procenama različitih aspekata života, uključujući odnose. Nismo svi podjednako skloni da u svojim mrežama imamo naporne osobe. Žene, pušači i oni koji su imali više stresnih iskustava u detinjstvu češće su prijavljivali takve osobe.
Veći broj gnjavatora takođe je bio povezan sa lošijim procenama sopstvenog zdravlja, više simptoma anksioznosti i depresije, više dugotrajnih zdravstvenih stanja i većom telesnom težinom, što sugeriše da su teški odnosi relevantni za više aspekata zdravlja.
Negativne društvene veze mogu delovati slično drugim hroničnim stresorima u našim životima, utičući na zdravlje i dobrobit, pri čemu je ubrzano starenje jedan od mogućih puteva identifikovanih u ovoj studiji.
Iako je važno negovati naše društvene veze, ovi nalazi sugerišu da bi takođe trebalo da razmislimo o onim odnosima koji često donose "gnjavažu" u naš svakodnevni život.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Ugradnja intraokularnih sočiva: Savremena rešenja u korekciji vida i lečenju katarakte
17.03.2026.•
0
Savremena oftalmologija danas nudi pacijentima znatno više mogućnosti nego ikada ranije kada je u pitanju korekcija vida i rešavanje problema zamućenja sočiva - katarakte.
Lekari u Hrvatskoj pacijentkinji uklonili tumor od 36 kilograma
17.03.2026.•
0
Tim lekara Opšte bolnice Gospić prošle nedelje je 81-godišnjoj pacijentkinji uklonio tumor težak čak 36 kilograma.
Slušanje posebno dizajnirane muzike 24 minuta može značajno da smanji anksioznost
16.03.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da slušanje posebno dizajnirane muzike može značajno da smanji anksioznost, i to za relativno kratko vreme.
Za nedelju dana zabeleženo skoro 6.800 slučajeva oboljenja sličnih gripu
15.03.2026.•
0
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Namirnice koje vas goje, a da toga možda niste svesni
15.03.2026.•
2
Gojenje često nije rezultat jedne nezdrave namirnice, već kombinacije svakodnevnih izbora i navika.
Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
15.03.2026.•
1
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Koliko sna nam je potrebno? Zavisi od godina i drugih faktora
15.03.2026.•
0
San je jedan od ključnih stubova zdravlja, ali potreba za snom menja se tokom života.
Javorov sirup ili šećer: Šta je zdravije?
15.03.2026.•
2
Javorov sirup se često smatra zdravijom alternativom belom rafinisanom šećeru jer je minimalno prerađen.
Genetika i zdravlje: Koja stanja možete naslediti od roditelja?
14.03.2026.•
1
Iako su brojna zdravstvena stanja posledica načina života ili jednostavno loše sreće, genetika igra ključnu ulogu u sklonosti određenim bolestima.
Kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv prolećnog umora?
13.03.2026.•
0
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Psiholozi i psihoterapeuti: U čemu je problem?
13.03.2026.•
4
Već godinu dana vodi se rasprava između Saveza društava psihoterapeuta Srbije i Društva psihologa Srbije.
Često dišemo kroz samo jednu nozdrvu - evo zašto
13.03.2026.•
1
Jedna od najneugodnijih stvari kod bolesti ili sezonskih alergija jeste to što nam se nos začepi.
Srpska naučnica dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine: Tableta namenjena bebama
13.03.2026.•
2
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Udruženje pacijenata: Bolest bubrega ima 700.000 ljudi u Srbiji, bitno rano otkrivanje i lečenje
12.03.2026.•
0
Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, saopštilo je Udruženja pacijenata "Zajedno za novi život".
Fotografija vaše ruke mogla bi otkriti redak zdravstveni poremećaj
12.03.2026.•
0
Gatanje iz dlana možda ne može predvideti vašu budućnost, ali ako okrenete ruku, to bi moglo otkriti ključne informacije o tome koliko dugo biste mogli živeti.
U Srbiji počinje sprovođenje TAVI procedure kod dece o trošku RFZO
12.03.2026.•
0
Minimalno invazivna TAVI metoda zamene aortnog zaliska prvi put u Srbiji će početi da se primenjuje kod dece.
Koliko jagode zapravo imaju vitamina?
12.03.2026.•
2
Jagode su jedno od najpopularnijih prolećnih voća, a osim što su slatke i osvežavajuće, poznate su i po visokom udelu vitamina.
Šta je zdravije: Zeleni čaj ili mača?
12.03.2026.•
2
I zeleni čaj i mača su bogati izvori antioksidanata, sićušnih ali moćnih jedinjenja koja štite vaše ćelije od oštećenja izazvanih reaktivnim jedinjenjima koja se zovu slobodni radikali.
Šta se dešava sa vašim krvnim pritiskom kada smanjite unos soli
12.03.2026.•
0
Većina ljudi konzumira previše soli - oko devet grama dnevno. Smanjenje unosa soli može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
I previše sna može biti štetno po zdravlje
12.03.2026.•
1
Iako se stalno upozorava na opasnosti nedovoljnog sna, retko kad se govori o tome da i previše sna može biti štetno.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar