Studija: Svaki gnjavator oko vas skraćuje vam život za više meseci
Naši odnosi oblikuju naše zdravlje na mnogo načina. Prijatelji i porodica mogu pružiti podršku u teškim vremenima i podsticati zdrave navike. Ali nisu svi odnosi pozitivni - neki mogu biti stalni izvor stresa.
Nova studija objavljena u časopisu "PNAS" postavila je pitanje šta se dešava kada stres u našim životima dolazi od ljudi oko nas. Istraživači su se fokusirali na teške odnose u društvenim mrežama ljudi - pojedince koje su nazvali "hasslers" (gnjavatori, osobe koje često zadaju stres ili probleme).
Istraživači su se pitali da li teški odnosi mogu uticati na starenje na isti način kao i drugi hronični stresori.
Stres nije uvek loš za nas. Kratki naleti stresa mogu nam pomoći da naučimo strategije suočavanja, postanemo prilagodljiviji i pokrenemo hormonske i moždane promene koje nas pripremaju za buduće izazove. Ali dugotrajan stres - kao što su siromaštvo, diskriminacija ili nezaposlenost - može iscrpeti telo i ubrzati starenje.
Učesnici su zamoljeni da navedu ljude sa kojima provode vreme, sa kojima razgovaraju o ličnim ili zdravstvenim pitanjima, ili koji utiču na njihove zdravstvene navike. Ključno je da su učesnici takođe pitani da li u svojoj okolini imaju ljude koji im često izazivaju stres ili otežavaju život - takozvane gnjavatore.
Samo oni koji su prijavljeni kao osobe koje često izazivaju stres klasifikovani su kao gnjavatori. Ljudi koji su stres izazivali samo povremeno nisu smatrani takvim osobama. Važno je da je ista osoba mogla biti navedena u više kategorija, što znači da je jedan odnos mogao imati više društvenih uloga, piše ScienceAlert.
Učesnici su takođe dali uzorke pljuvačke kako bi se izračunale dve komplementarne mere biološkog starenja. Prva meri vašu biološku starost u odnosu na vašu starost u godinama. Drugim rečima, da li je vaše telo starije ili mlađe od vaše stvarne starosti? Druga meri koliko brzo trenutno starite.
Gotovo 30 odsto učesnika imalo je bar jednog gnjavatora u svojoj društvenoj mreži, dok je oko 10 odsto prijavilo najmanje dve takve osobe, što potvrđuje da su gnjavatori prilično česti i da su "negativne" veze deo naših društvenih svetova.
Ovo je svakako vredno pažnje jer su negativne veze i njihovi efekti nedovoljno proučavani u poređenju sa pozitivnim ili neutralnim vezama. Svaka dodatna naporna osoba bila je povezana sa približno devet meseci većom biološkom starošću i sa nešto bržim tempom biološkog starenja (1,5 odsto brže).
Pošto su uzorci pljuvačke mereni samo jednom, ne možemo biti sigurni kako se to nakuplja tokom vremena, ali ako je tempo starenja brži do kraja života, svakako vredi razmisliti o tome.
Ovaj efekat bio je najjači kada je težak odnos bio između članova porodice, a ne između prijatelja ili poznanika. To može odražavati poteškoće u udaljavanju od porodičnih odnosa.
Porodične veze je najteže prekinuti
Mnogo je lakše polako se udaljiti od poznanika nego odbaciti odnos koji možda postoji tokom čitavog života i koji je uključen u druge bliske odnose. Osim toga, većina odnosa nije isključivo pozitivna ili negativna. Čak i najstresniji porodični odnosi mogu imati neke pozitivne aspekte - i obrnuto.
Samo 3,5 odsto prijateljstava klasifikovano je kao naporno, u poređenju sa gotovo 10 odsto takvih roditelja i dece, što podržava ideju da je gnjavatore teže "odbaciti" kada su deo porodice.
Zanimljivo je da negativni odnosi sa supružnicima i partnerima nisu pokazali istu povezanost sa ubrzanim starenjem. Jedno moguće objašnjenje je da povremeni sukobi ili stres u tim odnosima postoje zajedno sa značajnom podrškom, što može ublažiti fiziološke posledice tih negativnih interakcija.
Takođe, gnjavatori su se ređe pojavljivali u više oblasti interakcije - kao što su istovremeno poverenik i osoba za druženje. Nasuprot tome, podržavajući odnosi često su obuhvatali više oblasti društvenog života.
Kada odnosi postanu teški, ljudi mogu postepeno smanjiti broj načina na koje komuniciraju. Ili je manje verovatno da će odnosi sa mnogo konflikta prerasti u duboko ukorenjene veze u kojima učestvujemo na više načina.
Ipak, vredi razmotriti i alternativna objašnjenja pre nego što prekinemo veze sa našim "energetskim vampirima". Doživljavanje ubrzanog starenja može učiniti da se ljudi osećaju lošije, a možda i razdražljivije.
Razdražljivi ljudi mogu lakše tumačiti interakcije kao "gnjavažu", što znači da bi ubrzano starenje moglo doprineti percepciji napornih osoba, a ne obrnuto.
Slično tome, depresija može i ubrzati proces starenja i doprineti generalno negativnim procenama različitih aspekata života, uključujući odnose. Nismo svi podjednako skloni da u svojim mrežama imamo naporne osobe. Žene, pušači i oni koji su imali više stresnih iskustava u detinjstvu češće su prijavljivali takve osobe.
Veći broj gnjavatora takođe je bio povezan sa lošijim procenama sopstvenog zdravlja, više simptoma anksioznosti i depresije, više dugotrajnih zdravstvenih stanja i većom telesnom težinom, što sugeriše da su teški odnosi relevantni za više aspekata zdravlja.
Negativne društvene veze mogu delovati slično drugim hroničnim stresorima u našim životima, utičući na zdravlje i dobrobit, pri čemu je ubrzano starenje jedan od mogućih puteva identifikovanih u ovoj studiji.
Iako je važno negovati naše društvene veze, ovi nalazi sugerišu da bi takođe trebalo da razmislimo o onim odnosima koji često donose "gnjavažu" u naš svakodnevni život.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Komentari 3
Mučenik
m
eve gi na
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar