Studija: Svaki gnjavator oko vas skraćuje vam život za više meseci
Naši odnosi oblikuju naše zdravlje na mnogo načina. Prijatelji i porodica mogu pružiti podršku u teškim vremenima i podsticati zdrave navike. Ali nisu svi odnosi pozitivni - neki mogu biti stalni izvor stresa.
Nova studija objavljena u časopisu "PNAS" postavila je pitanje šta se dešava kada stres u našim životima dolazi od ljudi oko nas. Istraživači su se fokusirali na teške odnose u društvenim mrežama ljudi - pojedince koje su nazvali "hasslers" (gnjavatori, osobe koje često zadaju stres ili probleme).
Istraživači su se pitali da li teški odnosi mogu uticati na starenje na isti način kao i drugi hronični stresori.
Stres nije uvek loš za nas. Kratki naleti stresa mogu nam pomoći da naučimo strategije suočavanja, postanemo prilagodljiviji i pokrenemo hormonske i moždane promene koje nas pripremaju za buduće izazove. Ali dugotrajan stres - kao što su siromaštvo, diskriminacija ili nezaposlenost - može iscrpeti telo i ubrzati starenje.
Učesnici su zamoljeni da navedu ljude sa kojima provode vreme, sa kojima razgovaraju o ličnim ili zdravstvenim pitanjima, ili koji utiču na njihove zdravstvene navike. Ključno je da su učesnici takođe pitani da li u svojoj okolini imaju ljude koji im često izazivaju stres ili otežavaju život - takozvane gnjavatore.
Samo oni koji su prijavljeni kao osobe koje često izazivaju stres klasifikovani su kao gnjavatori. Ljudi koji su stres izazivali samo povremeno nisu smatrani takvim osobama. Važno je da je ista osoba mogla biti navedena u više kategorija, što znači da je jedan odnos mogao imati više društvenih uloga, piše ScienceAlert.
Učesnici su takođe dali uzorke pljuvačke kako bi se izračunale dve komplementarne mere biološkog starenja. Prva meri vašu biološku starost u odnosu na vašu starost u godinama. Drugim rečima, da li je vaše telo starije ili mlađe od vaše stvarne starosti? Druga meri koliko brzo trenutno starite.
Gotovo 30 odsto učesnika imalo je bar jednog gnjavatora u svojoj društvenoj mreži, dok je oko 10 odsto prijavilo najmanje dve takve osobe, što potvrđuje da su gnjavatori prilično česti i da su "negativne" veze deo naših društvenih svetova.
Ovo je svakako vredno pažnje jer su negativne veze i njihovi efekti nedovoljno proučavani u poređenju sa pozitivnim ili neutralnim vezama. Svaka dodatna naporna osoba bila je povezana sa približno devet meseci većom biološkom starošću i sa nešto bržim tempom biološkog starenja (1,5 odsto brže).
Pošto su uzorci pljuvačke mereni samo jednom, ne možemo biti sigurni kako se to nakuplja tokom vremena, ali ako je tempo starenja brži do kraja života, svakako vredi razmisliti o tome.
Ovaj efekat bio je najjači kada je težak odnos bio između članova porodice, a ne između prijatelja ili poznanika. To može odražavati poteškoće u udaljavanju od porodičnih odnosa.
Porodične veze je najteže prekinuti
Mnogo je lakše polako se udaljiti od poznanika nego odbaciti odnos koji možda postoji tokom čitavog života i koji je uključen u druge bliske odnose. Osim toga, većina odnosa nije isključivo pozitivna ili negativna. Čak i najstresniji porodični odnosi mogu imati neke pozitivne aspekte - i obrnuto.
Samo 3,5 odsto prijateljstava klasifikovano je kao naporno, u poređenju sa gotovo 10 odsto takvih roditelja i dece, što podržava ideju da je gnjavatore teže "odbaciti" kada su deo porodice.
Zanimljivo je da negativni odnosi sa supružnicima i partnerima nisu pokazali istu povezanost sa ubrzanim starenjem. Jedno moguće objašnjenje je da povremeni sukobi ili stres u tim odnosima postoje zajedno sa značajnom podrškom, što može ublažiti fiziološke posledice tih negativnih interakcija.
Takođe, gnjavatori su se ređe pojavljivali u više oblasti interakcije - kao što su istovremeno poverenik i osoba za druženje. Nasuprot tome, podržavajući odnosi često su obuhvatali više oblasti društvenog života.
Kada odnosi postanu teški, ljudi mogu postepeno smanjiti broj načina na koje komuniciraju. Ili je manje verovatno da će odnosi sa mnogo konflikta prerasti u duboko ukorenjene veze u kojima učestvujemo na više načina.
Ipak, vredi razmotriti i alternativna objašnjenja pre nego što prekinemo veze sa našim "energetskim vampirima". Doživljavanje ubrzanog starenja može učiniti da se ljudi osećaju lošije, a možda i razdražljivije.
Razdražljivi ljudi mogu lakše tumačiti interakcije kao "gnjavažu", što znači da bi ubrzano starenje moglo doprineti percepciji napornih osoba, a ne obrnuto.
Slično tome, depresija može i ubrzati proces starenja i doprineti generalno negativnim procenama različitih aspekata života, uključujući odnose. Nismo svi podjednako skloni da u svojim mrežama imamo naporne osobe. Žene, pušači i oni koji su imali više stresnih iskustava u detinjstvu češće su prijavljivali takve osobe.
Veći broj gnjavatora takođe je bio povezan sa lošijim procenama sopstvenog zdravlja, više simptoma anksioznosti i depresije, više dugotrajnih zdravstvenih stanja i većom telesnom težinom, što sugeriše da su teški odnosi relevantni za više aspekata zdravlja.
Negativne društvene veze mogu delovati slično drugim hroničnim stresorima u našim životima, utičući na zdravlje i dobrobit, pri čemu je ubrzano starenje jedan od mogućih puteva identifikovanih u ovoj studiji.
Iako je važno negovati naše društvene veze, ovi nalazi sugerišu da bi takođe trebalo da razmislimo o onim odnosima koji često donose "gnjavažu" u naš svakodnevni život.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
0
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
3
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
4
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Srbija na prvom mestu u Evropi po smrtnosti od raka kože
25.05.2026.•
2
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Komentari 3
Mučenik
m
eve gi na
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar