Valuta pokazuje čije je Kosovo
Nekoliko dana pred kraj 2023. godine, Nacionalna banka Kosova je obznanila da od 1. februara neće tolerisati plaćanja u dinarima.
Foto: 021.rs
Da će Priština povući ovaj ili sličan potez kako bi uspostavila kontrolu nad sistemom plaćanja na celoj teritopriji znalo se i pola godine unazad, a sam predsednik Vučić je više puta, istina uzgredno, spominjao namere Aljbina Kurtija.
Mišljenje guvernera Avramovića
Međutim, javnost Srbije je tek nekoliko dana pred stupanje odluke na snagu 1. februara saznala više o promenama koje bitno menjaju način finansijskog funkcionisanja, pa i života u celosti, srpske zajednice u južnoj pokrajini. Učinjena je mobilizacija javnog mnenja, sve sa idejom da se produži dosadašnje stanje kada u srpskoj zajednici funkcioniše dinar, praktično isto kao i u Srbiji.
Podsetimo li se legendarnog guvernera Dragoslava Avramovića i njegove teze da se "država prostire dotle dokle seže upotreba njene valute", razumećemo suštinu aktuelnog povećanja zategnutosti na jugu.
Politička garnitura koja obavlja vlast u Prištini je svesna da je njen legalitet u punoj zavisnosti od volje velikih sila i počiva na bazi Bondstil. Realna snaga i doseg vlasti dodatno je umanjena činjenicom da Priština ne upravlja finansijskim sistemom na celoj teritoriji. Posmatrajući svakodnevni život, potpuna upotreba dinara na severu Kosova i skoro potpuna u srpskim enklavama južnije, jeste ono što najvidljivije relativizuje vlast Prištine.
Rat u Ukrajini pomaže Prištini
Naravno da je Kurti, u srpskoj javnosti predstavljen kao prototip agresivne albansko-kosovske politike, čekao povoljan trenutak da finansijski sistem u celosti privede sebi. Rat u Ukrajini i ubrzanje inicijative Zapada da na Kosovu dovrši formiranje nove države bili su sjajna prilika za Kurtija da reši pitanje upotrebe valute.
Incident u Banjskoj je poslužio kao odličan izgovor da Priština intenzivira rad na dovršetku uspostavljanja vlasti na celoj teritoriji i u svim segmentima. Proterivanje dinara iz upotrebe je možda i najznačajniji potez u zaokruživanju kompletne vlasti "lažne države Kosovo".
Aktuelna srpska vlast insistira da Kosovo zapravo nema valutu. U upotrebi je evro, ali o tome sa Evropskom unijom nije potpisan nikakav ugovor, a morao bi baš prema pravilima Brisela. Na sajtu EU samo piše da se evro upotrebljava na Kosovu (i u Crnoj Gori). Reč je o malim i siromašnim državama za čije funkcionisanje je, u odnosu na evropske prilike, potrebna neznatna količina evra i stoga upotreba evropske valute na ove dve teritorije nije opasnost za evropski finansijski sistem. Međutim, Monako, Andora i druge male države unutar Evrope su sa Briselom sklopile sporazum o korišćenju evropske valute.
Proterivanje dinara
U Srbiji se često može čuti da Kosovo, zapravo, i nema legalnu valutu. Nije da nije tačno, ali ne vidi se kako bi Srbija mogla da se iskoristi ovom nedorečenošću tvorevine na jugu. Život na znatno većem delu Kosova je baziran na evru, mada se unutar albanskog korpusa razmišlja i oprelasku na dolar. Svesni su Albanci čijom zaslugom su došli do sadašnje pozicije. Uostalom, spomenik Bilu Klintonu u Prištini najbolje pokazuje kome najviše veruju u najvećem kosovskom gradu.
Od kako je je pre nepunih 12 godina došao na vlast, Vučić je, na iznenađenje celog političkog spektra, učinio nekoliko značajnih, ali i spornih poteza. Prepustio je Prištini upravljanje nad međunarodnim telefonskim brojem, rukovanje neobično značajnim vodnim kompleksom Gazivode, baš kao što je prepustio i vođenje istražnih i sudskih postupaka.
Zaigrao je na ideju Zajednice srpskih opština, u Briselskom sporazumu to se jasno vidi. Međutim, sadržaj i realan značaj te zajednice umnogome je dobijao na značaju baš funkcionisanjem dinara kao platežnog sredstva. Proterivanjem dinara sa severa Kosova mnogi smatraju da se značaj ZSO znatno umanjuje. I to pre nego što je i formirana.
Dinar kao deviza
Brige Srba na Kosovu će narednih dana biti veće. Gotovo u celosti su vezani za ekonomski sistem Srbije. Porcenjuje se da ih ima izmeđi 110.000 i 120.000, dok otprilike 40.000 njih prima platu iz budžeta Srbije. Samo u obrazovanju ima 7.100 zaposlenih. Tu je i oko 32.000 penzionera, te 10.000 korisnika socijalne pomoći i 5.000 zemljoradnika kojima se subvencije takođe isplaćuju iz Beograda.
Mnogi od njih novac dobijaju "na ruke", a ne na bankovni račun. Platni promet je obavljan kroz filijale i poslovnice Komercijalne banke, ali je ova bankarska kuća već neko vreme u vlasništvu Nove ljubljanske banke. Čim je čula za novost, momentalno je zatvorila poslovnice u mestima sa srpskom većinom. Poslovnice postoje po mestima gde je kontrola Prištine neupitna, ali to bi načilo da klijenti koriste evro.
Doduše, u srpskim sredinama ima poslovnice i Poštanska banka, ali nije jasno kako će se odvijati snabdevanje dinarima, pogotovo ako se javi rizik od optužbe za nezakonitu upotrebu novca. Mada proteran iz upotrebe, dinar na Kosovu ne bi bio i zabranjen. Imao bi status devize. Dakle, bilo bi moguće da se iz Beograda plate, penzije i slično šalje u dinarima, naravno na devizni račun stanovnika Kosova otvoren u nekoj od tamošnjih banaka. Potom bi se dinari, uz bankarsku proviziju i po kursu koji bi se uspostavio na tržištu u Prištini, transferisali u evre.
Gubljenje legitimeta
Reč je u mogućem načinu funkcionisanja rada dela kosovskog življa u srpskim institucijama, pri čemu bi im se zarade isplaćivale u dinarima. Međutim, ovaj način funkcioisanja implicitno znači odustajanje Srbije od još jednog izraza sopstvenog legaliteta na Kosovu. Teško je naći šta bi bio jasniji i vidljiviji izraz gubljenja državnog legitimeteta od povlačenja novca sa određene teritorije.
Ostaje da se prati dalji tok događaja i vidimo važi li i dalje teza dragog deda Avrama kako doseg upotrebe novca određuje i dometa države.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Komentari 17
Vlada
Da se ne lažemo, za glupe i neobrazovane poput tebe svako je stručnjak.
Mitar
Mile
Jesi uopšte pročitao Rezoluciju 1244? Onaj deo gde se spominje Rambuje...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar